Uoči Liderove konferencije ‘Smart Cities 2015.’ koja će se održati 15. svibnja u KD-u Vatroslava Lisinskog u Zagrebu razgovarali smo s Anom Seliškar, predstavnicom poduzeća Cisco za područje "pametnih gradova"
U Ciscu ste savjetnica za područje "pametnih gradova". Recite nam nešto o sebi, koliko dugo se već bavite tim područjem i zašto?
Gradovi su iznimno važni. U gradovima živimo, radimo, učimo, zabavljamo se. Naša kvaliteta života je direktno ovisna o gradu u kojem živimo. Ja živim u Ljubljani, i prije nego što sam se pridružila Ciscu, šest godina sam radila u ljubljanskoj gradskoj upravi, vodila sam područje informatike i spajala ga s poslovnim potrebama gradske uprave. Tamo sam zapravo i naučila koliko velik utjecaj može imati gradska vlast na poboljšanje života građana. A baš spoj vizionarske gradske uprave i moderne tehnologije donosi gradovima neku novu kvalitetu. Svoje iskustvo i znanje sada unutar Cisca prenosim drugim gradovima u regiji.
Danas se jako puno govori o "pametnim gradovima" a svatko si to predstavlja na svoj način. Što je zapravo "pametan grad" i zašto bi gradovi željeli postati "pametni gradovi"?
Nema jedinstvene definicije "pametnoga grada". Gradovi su kao i ljudi, svaki je različit. U osnovi, ono što pretežno znači "pametan grad" je grad koji iz svojih mogućnosti iskorištava prednosti i popravlja slabosti kako bi život njegovih građana bio bolji. Ali to rade svi gradovi, ne poznajem niti jednoga gradonačelnika ili gradonačelnicu koji to ne bi htjeli. A načini kako razni gradovi pristupaju tom problemu su različiti, zato su i definicije različite. Ipak, postoji jedna distinkcija koja je zajednička "pametnim gradovima" poput Barcelone, Beča ili Santandera. A to je korištenje moderne tehnologije. Gradovi su desetljećima zanemarivali primjenjivanje najnovije tehnologije, posebice informacijsko-komunikacijske. Istovremeno je ona, izrazito u zadnjih desetak godina, napravila ogroman skok koji su u prvom redu prihvatila poduzeća, a zadnjih godina i građani. Nov milenij nam je donio nešto iznimno, senzori, mikroprocesori i mikrokontroleri su postali tako mali i tako jeftini da ih možemo ugraditi u bilo koju stvar. I zamislite sada što sve možemo postići kad takve napravice ugradimo u vodovode, ceste, zemlju, svjetla, zgrade, koliko novih podataka o stanju naše okoline možemo dobiti, koliko novog znanja možemo kreirati i kako nam to znanje može pomoći u svakodnevnom životu. To rade "pametni gradovi" i to je njihova prednost.
Bogati gradovi si to mogu priuštiti, a što je s ostalima?
Pametna rješenja ne predstavljaju nužno financijski izazov za gradove zbog tri razloga: prvo, digitalna infrastruktura je daleko isplativija od fizičke infrastrukture, drugo, gradovi mogu uvoditi pametna rješenja postupno na modularan način i treće, postoje različiti modeli financiranja s brzim povratkom ulaganja. Osim toga gradovi imaju jasne interese za uvođenje tih rješenja – smanjivanje troškova i izvore novih prihoda. Na primjer, analize u Barceloni su pokazale da je na gradskim parkiralištima moguće dobiti dodatnih 50 milijuna dolara godišnje kad bi uveli prilagodljive parkirne naknade i naplatili svako parkiranje. Moderna tehnologija to omogućuje. Hamburg ima drugi cilj – Luka Hamburg želi udvostručiti kontejnerski promet a istovremeno smanjiti utjecaj na gradski cestovni promet. Samo moderna tehnologija to omogućuje jer u Hamburgu nemate mjesta za proširenje luke. Kopenhagen želi smanjiti troškove struje i održavanja javne rasvjete, a to će postići umreživanjem LED svjetiljki. Pogledajte, recimo, kakvi su danas prosječni gubici vode u vodovodima, preko 30 % čiste vode se nepotrebno izlijeva. Jack Welch je jednom prilikom rekao kako ne možemo upravljati onime što ne možemo mjeriti. Da bismo smanjili nepotrebno izlijevanje čiste vode, u vodovode moramo unijeti senzore i kontrolere tlaka i protoka vode.
I gdje su na tom putu hrvatski gradovi?
Mnogi su već uveli ili imaju planove uvesti pojedinačna rješenja s tog područja. Ali prave dobrobiti nastaju tek sinergijom između različitih područja. Zato je važno da su pojedinačne inicijative uključene u cjelovitu gradsku strategiju kao što to radi Dubrovnik. Značajan korak na putu do razvojne vizije je razumijevanje problema i pri tome hrvatski gradovi ne zaostaju.
I kako u toj priči vidi sebe Cisco, kakva je vaša uloga? Do sada smo vas poznavali pretežno kao IT kompaniju koja nudi najnoviju mrežnu tehnologiju, a sada se pozicionirate kao ponuđač rješenja za "pametne gradove". Nije li to malo preambiciozno tvrditi, da jedna kompanija može gradovima omogućiti sve to?
Pa bilo bi kada bi to bilo istinito, ali nije. Cisco je već godinama prepoznatljiv po izvanrednom sustavu partnera s kojima surađuje i s kojima je prisutan na tržištu. Isti pristup apliciramo i na područje "pametnih gradova". Cisco je u zadnjih sedam godina izgradio eko sustav partnera za područje "pametnih gradova" od kojih je svaki ekspert za neki dio u toj vertikali. Spojem svih tih ekspertiza sa Ciscovom sigurnom temeljnom mrežnom infrastrukturom koja povezuje sva ta rješenja omogućujemo prave dobrobiti za individualne izazove bilo kojega grada, jer kako sam već na početku rekla, svaki je grad izazov za sebe, svaki je drugačiji i svaki se susreće s drukčijim problemima.
A što "pametni gradovi" znače za Cisco?
Prije trideset godina Cisco je prvi povezao različite, nekompatibilne lokalne računarske mreže u jednu i danas vidimo kako nam je internet u biti promijenio način života. Danas je naša vizija povezati sve što je još uvijek nepovezano, sve stvari, procese, podatke i ljude u nov internet, "Internet of Everything", i "pametni gradovi" su važan dio toga.
To zvuči poput Orwella.
Meni to zvuči više kao grad koji radi u korist građana. I ne zaboravite na ekonomsku korist: "pametni gradovi" stvaraju dodatna radna mjesta na lokalnoj razini, na primjer za usluge ili programiranje, a gradovi također postaju atraktivniji za investitore. Istovremeno je briga za sigurnost podataka jedna od najvažnijih tema kojima se bave naši stručnjaci. Ali s druge strane, tko se ne bi htio riješiti rutinskih zadataka i da ih umjesto njega rade strojevi. Za automatizaciju poslova nam trebaju podaci i dobivamo ih iz umreženih senzora. Ali to i nije bit svega. Pogledajte demografsku statistiku Europe, stanovništvo stari i istovremeno se smanjuje. Mi kao društvo smo primorani tražiti nova rješenja za dizanje produktivnosti kako bismo zadržali sadašnji standard. A susrećemo se i sa drugim problemima, na primjer traženjem talentirane radne snage, problemom pristupa zdravstvenim uslugama, problemom potrošnje energije. Sve to nas tjera u digitalizaciju, povezivanje i automatizaciju. Bez toga više ne možemo.
15. svibnja u Zagrebu Lider organizira konferenciju Smart Cities: Pametni gradovi - od ideje do realizacije. Više doznajte ovdje: https://lider.media/