Tisuću se godina ‘De rerum natura‘ Tita Lukrecija Kara, slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst, smatrao izgubljenim.
A onda je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini ponovno otkrio Lukrecijevu poemu, jednu od, kako će se pokazati, samo tri preostale. No to je bilo dovoljno da virus koji će ‘svijet učiniti modernim‘ bude oslobođen. Prekrasna poema, naime, zastupala je opasnu tezu: da svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, da religijski strah opasno utječe na život te da se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer… Greenblatt je u svojoj knjizi sjajno povezao inovativan rad iz povijesti i uzbudljivu priču o otkrićima koja su mijenjala svijet i način života.
Stephen GreenblattSkretanjeAlgoritam, Zagreb, 2014.
Isak Babelj, ruski pjesnik i pisac, nije napisao mnogo, nije istina ni stigao jer je stradao u Staljinovim čistkama, ali sve ono što jeste čudesna je literarna ostavština koja balansira između profinjene lirike i okrutnog, neumoljivog realizma jednoga nemilosrdnog i strašnog doba. Mnogi kritičari smatraju da je upravo zbirka priča ‘Odesa‘ njegovo ponajbolje djelo, kojim je stvorio novi književni izraz, pa čak i osebujan jezik, svojevrsnu mješavinu ruskoga, ukrajinskoga, moldavskoga i jidiša obogaćenu govorom ulice i gradskoga kriminalnog miljea. Priče su to o Odesi i njezinim stanovnicima, o dječaku Isaku, o pogromu Židova, u kojem je stradala i Babeljeva obitelj, o krimainalcima i sirotinji, o bogatima, o sposobnosti čovjeka da bude dobar i nježan i da bude zao i okrutan, o preživljavanju u vremenima velikih previranja.
Isak BabeljOdesaŠareni dućan, Varaždin, 2014.
Posljednja knjiga Florance Hartmann bavi se fenomenom zviždača, odnosno ljudima spremnima žrtvovati karijeru i sigurnost kako bi javnosti otkrili zloupotrebe i nezakonitosti državnih institucija i velikih korporacija. U knjizi su opisane sudbine šestero poznatih zviždača iz različitih zemalja. To su američki vojnik Bradley Manning, zaslužan za otkrića ratnih zločina u Iraku na stranici Wikileaksa, američki obavještajac Edward Snowden, koji je razotkrio masovno elektroničko prisluškivanje američke tajne službe NSA-e, Izraelac Mordechai Vanunu, koji je otkrio izraelske nuklearne tajne, britanski znanstvenik David Kelly, koji je razotkrio mračne poteze britanske vlade prije invazije na Irak, hrvatska bankovna službenica Ankica Lepej, koja je razotkrila financijske tajne obitelji Tuđman, i američki istraživač Daniel Ellsberg, koji je objavio tzv. pentagonske papire.
Florance HartmannZviždačiProfil, Zagreb, 2014.