Sankcije Rusiji možda jesu dizajnirane kako bi maksimirale utjecaj na rusko gospodarstvo, ali jednako će tako nanijeti veliku štetu ekonomiji u Europskoj uniji – i to treba jasno i glasno reći. Na svom poslovanju isprva će ih osjetiti najveći, oni koji najviše rade sa Rusijom; njih će udar na Rusiju najviše boljeti: Shell, Total, Volkswagen, BMW, Renault, Airbus...
Nepregledan je broj EU tvrtki koje su već na svom poslovanju osjetile teške i izravne posljedice sankcija. U usporedbi s njima cijena koju će, gledajući u apsolutnim iznosima, zbog sankcija Rusiji platiti hrvatske kompanije poput Podravke, AD Plastika, Klimaopreme, Plive, JGL-a i drugih koje na tom tržištu posluju ne čini se tako velikom, ali za svaku od njih itekako je velika i znatno će utjecati na njihovo poslovanje.
Posljedice se već osjećaju
Europski, pa posljedično i hrvatski, problem nisu samo kompanije koje posluju izravno na ruskom tržištu i koje su sada pogođene sankcijama. Zbog rata u Ukrajini pogođeni će biti svi krakovi ekonomije koji izravno ili neizravno posluju s Rusijom i Ukrajinom, ali i Bjelorusijom. Riječ je o kompanijama koje izvoze svoje usluge i robu na ta tržišta i koje već danas ne mogu naplatiti svoja potraživanja.
Komisiji treba još vremena
Na udaru su proizvođači koji ovise o sirovinama iz tih zemalja, dobavljači raznih tehnologija iz njih. Posljedice već osjećaju čak i o tvrtke koje ovise o kreditima ruskih banaka ili imaju račune u njima. Nema nikakve sumnje da će rat i sankcije utjecati na ionako već poremećene dobavne lance, što će dugoročno utjecati i na druge sektore i industrije. Povećat će ionako već vrlo opasne inflatorne pritiske, a na sve to nalijepit će se i nezaustavljive cijene plina i nafte… Osjetit će se to od sjevera, preko zapada do istoka i juga Europe. Kao da to nije dovoljno, bit će vrlo teško othrvati se neizvjesnosti zbog rata i prijetnji nuklearnim oružjem, što će dugoročno utjecati i na potrošnju i na investicije, a u takvim okolnostima bit će vrlo nezgodno stvoriti uvjete za rast u budućnosti. A kad kriza ozbiljno načne ekonomije i tvrtke u EU, čak i ako samo okrzne Hrvatsku, sve one hrvatske tvrtke koje ovise o tržištima EU jedna za drugom povlačit će ručnu – i eto vraga!
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis nedavno je istaknuo da je ta institucija već procijenila utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na ekonomiju u EU i da, iako se situacija mijenja iz sata u sat, preliminarne procjene sugeriraju da se rast ukupnoga gospodarstva EU neće zaustaviti, no mogao bi se smanjiti ukupan BDP eurozone. Pad bi mogao iznositi od 0,3 do 0,4 posto ili, u najgorem slučaju, jedan posto. Izdržljivo, procjenjuju u Bruxellesu. Možda to dobro zvuči za Bruxelles, Frankfurt, Pariz ili Milano, ali treba dosta petlje da bi se već sad jasno poručilo da će rat u Ukrajini bolje podnijeti snažnija gospodarstva EU, a zemlje poput Hrvatske vrlo će lako upasti u spiralu krize iz koje će se jako teško izvući.
– Utjecaj sankcija i rata bit će različit za različite države članice EU – rekao je novinarima prošlih dana irski ministar financija Paschal Donohoe, izabran za predsjednika Euroskupine, na neki način europski ministar financija. No ako usporavanje ekonomije očekuju zemlje u eurozoni, kakav pad tek čeka zemlje koje ovise o ekonomijama eurozone, poput Hrvatske? I koliko se brzo zemlje poput naše iz tog pada mogu izvući?
Posljedice sankcija mogao bi ublažiti novac. Državni novac, ma koliko to upletanje države u ekonomiju liberali osuđivali, sada kao da su zanijemjeli, čak ni na pozive trenutačno ne odgovaraju… I dok je srbijanska vlada još prošlog tjedna, već drugoga dana ruske agresije na Ukrajinu, zasad samo deklarativno, odlučila podržati i financijski potpomoći vlastite tvrtke koje ovise o ruskom tržištu, Europskoj komisiji treba još vremena kako bi utvrdila trebaju li njezine ekonomije uopće pomoć i kakvu. Pa se tako administracija u Bruxellesu obvezala u sljedećih nekoliko tjedana razmotriti implikacije ruske invazije na europsku fiskalnu politiku, pa i podržati europsko gospodarstvo, ako bude potrebno.
– Dopustite nam da ponovno razmotrimo i preispitamo svoju fiskalnu strategiju kako bismo osigurali da možemo podržati svoja gospodarstva i građane u ovom trenutku najvećeg izazova - rekao je tzv. financministar EU Donohoe.
Kapelica u Čađavici može i pričekati
I dok čekamo da europski čelnici osvijeste da i u svom dvorištu imaju situaciju kojom će se morati pozabaviti prije nego što izmakne kontroli, ne možemo se ne prisjetiti kako su sve europske vlade, pa tako i naša, usred pandemije zbog političke odluke o zatvaranju ipak pomagale gospodarstvu, i to financijski, da prebrodi taj neočekivani udarac. Pitanje je samo zašto se s takvom odlukom zasad oklijeva. Kapitala unatoč svemu još ima, a ako se ne može osnovati neki novi neovisni fond za pomoć EU, pa tako i domaćem gospodarstvu, možda se kao sredstva za pomoć može iskoristiti novac iz Europskog fonda za oporavak i otpornost. Pa zar nije logičnije, ma kako malo tržište Podravka illi netko drugi imali u Rusiji, pomoći im da što bezbolnije prebrode ovu krizu i nastave pozitivno poslovati nego, primjerice, obnavljati krovište kapelice u Čađavici ili investirati u energetsku obnovu zgrade lokalne akcije grupe (LAG) u središnjoj Istri?
Što o tom prijedlogu misle izvoznici, oporba, ali i gospodarstvenici koji već itekako osjećaju posljedice ratnog sukoba u Ukrajini, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.