MZLZ se u svom zahtjevu pozvao na višu silu, predviđenu Ugovorom o koncesiji, zbog smanjenog broja letova na zagrebačkom aerodromu. U posljednja tri mjeseca letova je bilo 95 posto manje
Međunarodna zračna luka Zagreb, koja ima koncesiju na zagrebačkom aerodromu, zatražila je od hrvatske vlade privremenu odgodu plaćanja dospjele koncesijske naknade od 1. travnja. MZLZ, na čijem je čelu Huseyin Bahadir Bedir, pozvao se na višu silu koja je predviđena Ugovorom o koncesiji zbog smanjena broja letova na zagrebačkom aerodromu zbog pandemije, ali u toj tvrtki naglašavaju da država neće pretrpjeti nikakvu štetu.
– U svim ovim slučajevima nema dodatnih opterećenja za državni proračun, već se Republika Hrvatska tek privremeno odriče naplate koncesijske naknade koju je koncesionar i dalje obvezan platiti nakon stabilizacije poslovanja i sve dok to ne učini nije ovlašten isplaćivati dobit. U ovom je trenutka teško reći kad će se dostići ta razina novčanog toka s obzirom na to da to ovisi o oporavku čitave industrije zračnog prometa, koju je kriza vrlo ozbiljno pogodila – kažu u MZLZ-u.
Koncesijska naknada koju MZLZ treba platiti ove godine u državni proračun iznosi približno 6,3 milijuna eura, od čega je 2. siječnja plaćeno 1,5 milijuna eura. Dosad je uplatio ukupno 31 milijun eura.
Koncesijskim je ugovorom predviđeno da i u slučaju stečaja, likvidacije ili smanjenja broja letova Croatia Airlinesa koncesionar također može zatražiti privremenu odgodu plaćanja koncesije, ali u MZLZ-u ističu da ta situacija, iako se dogodila (drastično smanjen broj letova), nije navedena kao razlog traženja odgode. Kako ističu, pandemija je glavni uzrok pada prometa, što znači da nije riječ samo o Croatia Airlinesu, već o padu prometa svih ostalih avioprijevoznika. U razdoblju od 15. ožujka do 15. lipnja, kažu, pad prometa je zabilježen do 95 posto. I na kraju, pad broja letova postavlja i pitanje otplate kredita od 196 milijuna eura kojim se financirala gradnja nove aerodromske zgrade. U ovoj godini MZLZ mora otplatiti 13,3 milijuna eura u dvije godišnje rate, u lipnju (5,1 milijuna eura) i prosincu (8,2 milijuna eura), a u slučaju nedostatka novčanog toka moći će iskoristiti mehanizam Debt Service Reserve Facility (nepovučena a rezervirana dodatna tranša kredita baš za situacije u kojima bi došlo do problema plaćanja kredita) u iznosu do 14 milijuna eura.
– Zasad predviđamo da ćemo biti u mogućnosti otplaćivati rate duga u 2020. i bez korištenja DSRF-a – poručuju iz MZLZ-a.