Prilikom traženja posla, mnogi se nađu u situaciji da pošalju više desetaka prijava ili molbi na različite adrese, a dobiju odgovor tek na njih nekoliko. Takvih je priča puno, a pronalazak rješenja, čini se, nije na vidiku. Jasno je da se i poslodavci bore s velikom količinom prijava za posao, no je li to opravdanje za nedavanje povratne informacije potencijalnom posloprimcu, bila ona pozitivna ili negativna?
Iz agencije SELECTIO, specijalizirane za savjetovanje u ljudskim resursima i potragu za kadrovima u Hrvatskoj, ističu da, kao posrednici poslodavaca, kandidatima uvijek daju povratnu informaciju, a isto savjetuju i svojim klijentima.
– Može biti više razloga zbog kojeg neki poslodavci ne odgovaraju na prijave za posao – od neznanja, odnosno nerazumijevanja dugoročnih posljedica koje nedostatak komunikacije prema posloprimcima može ostaviti na poslodavca, pa do nedostatka vremena za odgovaranje. To niti u jednom slučaju nije opravdano – ističu iz Selectia.
Kreiranje dobrog imidža
Manuela Šola, osnivačica i direktorica PR agencije Komunikacijski laboratorij, ističe da oni posvećuju veliku pažnju zapošljavanju novih djelatnika. Cijeli se proces jasno definira.
– Jasno nam je koliko vremena i energije moramo uložiti ako želimo dobiti kvalitetnog kandidata koji će se uklopiti u tim, dijeliti naše vrijednosti te donijeti dodatnu snagu agenciji – objašnjava Šola.
Iz Selectia potvrđuju da poslodavci moraju biti svjesni važnosti komuniciranja s potencijalnim posloprimcima. Neodgovaranje na prijave za posao, kažu, može ostaviti dugotrajne negativne posljedice na brend poslodavca.
– Kao što ćemo prijateljima i kolegama ispričati svoje frustracije radom korisničke službe telekom operatera ili stavom prodavača u omiljenom dućanu, tako ćemo s njima podijeliti nezadovoljstvo potencijalnim poslodavcem i selekcijskim postupkom. Takav 'word of mouth' marketing može napraviti veliku štetu, ali i veliku korist ako osobe odgovorne za zapošljavanje čine dobar posao pri komunikaciji s posloprimcima – kažu u Selectiu.
Griješe li posloprimci?
Već i vrapci na grani znaju da je u životopisu važno naglasiti one vještine i iskustva relevantne za taj posao jer potencijalni poslodavci nemaju uvijek vremena čitati veliku količinu zaprimljenih prijava. Međutim, u sandučićima svih poslodavaca prije ili kasnije se nađe određeni broj prijava koje jednostavno ne odgovaraju opisu radnog mjesta. To se osobito odnosi na otvorene molbe.
– Prvo raspisujemo interni natječaj jer svojim djelatnicima želimo omogućiti napredak i promjenu radnog mjesta unutar tvrtke što smatramo dobrim motivacijskim faktorom – objašnajva Odak.
Svaka tvrtka ima svoj način regrutiranja radnika, stoga generička povratna informacija (ili kasnije dobivanje povratne informacije) ne mora nužno značiti odbijanje. Iz Selectia ističu da posloprimci moraju shvatiti da se 'povratna informacija ne dobiva nužno personaliziranim pozivom ili e-mail komunikacijom'.
– Oglasi za posao vrlo često su uređeni na način da se nakon prijave na mail dobije automatizirana poruka u kojoj je navedeno da je prijava zaprimljena te da će o daljnjem ishodu biti obaviješteni samo oni kandidati koje poslodavac uvrsti u uži izbor – kažu u Selectiu.
Upravo to potvrđuje i Zrinka Turalija, viša specijalistica za privlačenje i selekciju talenata u A1 Hrvatska. Turalija objašnjava da u slučaju otvorenih molbi za posao u A1, svaka zaprimljena prijava ulazi u njihovu bazu, a kandidat dobiva obavijest o tome da je prijava zaprimljena. Uzet će ju u obzir samo ako postoji odgovarajuće radno mjesto.
Transparentnost i ravnopravnost
– Takve situacije su minimalne, odnosno moguće jedino u slučajevima kad e-mail završi u neželjenoj pošti kandidata te svakako preporučamo i kandidatima da ih redovito provjeravaju. Naravno, uvijek može doći i do ljudske pogreške odnosno slučajnog previda koji, ako primijetimo, odmah ispravljamo. Eventualna kašnjenja s odgovorima o odabranom kandidatu su moguća ako je više natječaja u paralelnom procesu ili u rijetkim izvanrednim situacijama – pojašnjava Turalija.
Prijave za posao, dodaje Turalija, nastoje filtrirati kroz jasno definirana očekivanja u oglasima za posao, kako bi kandidati što bolje shvatili je li to pravo radno mjesto za njih.
Greške u komunikaciji događaju se unatoč nastojanjima poslodavaca da odgovore na sve prijave za posao, ali i da što lakše privuku kandidate s odgovarajućim vještinama za određenu poziciju. Da bi komunikacija s potencijalnim posloprimcima bila što efikasnija, iz Selectia ističu da je potrebno uvesti interne procedure kojima se jasno definira tko, kako i što se komunicira. Isto mišljenje ima i Šola čija PR agencija svaki selekcijski proces shvaća ozbiljno.
– Smatram da se u našem društvu treba mijenjati kultura ophođenja s potencijalnim zaposlenicima na način da su selekcijski procesi jasni, da je komunikacija profesionalna u svim fazama te da se zaista držimo načela ravnopravnosti u svakom smislu. Danas je aktualna tema ravnopravnosti žena na tržištu rada, uskoro će to biti, a možda već i jest, ravnopravnost na temelju dobi i tu ćemo svjedočiti jednakoj diskriminaciji – zaključuje Šola.