Rusija je napala Ukrajinu, mir očito više da nije opcija, a sve je izglednije da će Zapad na rusku agresiju reagirati još oštrijim paketom sankcija. Domaća poslovna zajednica jedva je jučer „provarila“ prvi paket mjera, a već promišljaju što ratni sukob znači za njihovo poslovanje u ovoj godini. Ruski turisti koji, može se čuti troše 50 posto više od ostalih, gotovo je sigurno neće doći na Jadran, a ni domaće mandarine neće ni ove godine u Rusiju.
Od uvođenja prvih sankcija Rusiji 2014. godine, nakon aneksije Krima, robna razmjena naše dvije zemlje drastično je pala. Robna razmjena Hrvatske i Rusije 2012. godine je vrijedila više od 2 mlijarde dolara, a 2017. je pala na mizernih 500 milijuna. I nije se pretjerano oporavila.
- 2019. godine imali smo 504 milijuna dolara robne razmjene, 2020. godine 467 milijuna dolara, a prema zadnjim podacima DZS-a do kraja studenog prošle godine iznosila je 742 milijuna dolara – istaknuli su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). A i taj oporavak u prošloj godini treba uzeti s rezervom, neslužbeno doznajemo, jer tih 200-tinjak milijuna dolara uglavnom se odnosi na uvoz energenata čije su cijene već prošle godine počele dramatično rasti.
No, s rezervom treba uzeti i one dvije milijarde dolara od prije desetak godina, ističu u Komori, do 2014. godine ukupna robna razmjena između RH i Ruske Federacije se kretala, kao što je već istaknuto, oko 2 milijarde dolara, a najveći iznos je zabilježen 2008. godine - 3,4 milijardi dolara.
- No treba naglasiti da je ovdje riječ uglavnom bio o velikim iznosima uvoza energenata iz Rusije, naš izvoz je iznosio tih godina od 200 do 400 milijuna dolara – stoji u odgovoru iz HGK u kojem su dodali i to da sankcije ne obuhvaćaju sve sektore gospodarstva tako da u mnogim područjima nastavila suradnja. Osim toga, mnoge europske tvrtke su otvorile proizvodnju u Rusiji iskoristivši povoljne financijske potpore Rusije za program supstitucije uvoza lokalizacijom proizvodnje.
- Naredno razdoblje će pokazati u kom smjeru će se još širiti sankcije, hoće li ostati na ovome i tad će poduzetnici moći lakše donositi odluke o budućem poslovanje, nastavak suradnje, lokalizacija proizvodnje ili povlačenje, sve je otvoreno – ističu u Komori.
A to će biti, odnosno već jest jedna od dilema za AD Plastik koji u toj zemlji ima čak dva svoja pogona i oko 800 zaposlenih. Situacija u Rusiji trenutno se ne odražava direktno na njihovo poslovanje na tom tržištu, ističe Marinko Došen, predsjednik Uprave te tvrtke, ali aktivno se prati razvoj situacije.
- Naravno, politička situacija negativno utječe na kretanje tečaje, odnosno slabljenje rublje, što posljedično može utjecati i na naše rezultate. U strategiji rasta i razvoja naše kompanije, rusko je tržište jako važno što potvrđuju i naši novougovoreni poslovi na tom tržištu u posljednje dvije godine. U ukupnim prihodima grupacije, prihodi s ruskog tržišta imaju udio viši od 25 posto. Olakotna okolnost u ovoj situaciji je ta što naše tvornice u Rusiji proizvode isključivo za rusko tržište i time je smanjen utjecaj potencijalnih sankcija na naše poslovanje – rekao je Došen.
I za Podravku je Rusija izuzetno važno tržište. Situacija se pomno prati iz dana u dan i analiziraju se sve moguće opcije, poručili su iz te kompanije.
Svoje predstavništvo u Rusiji ima i Atlantic Grupa te njihova Droga Kolinska, obje tvrtke tamo zapošljavaju oko 70 ljudi, stoji na stranicama te kompanije, gdje se napominje da je to tržište izuzetno važno i za njihove brendove.
Ono što je zasad izvjesno jest da izvoz lijekova ne bi trebao doći u pitanje. To znači da sankcije za Rusiju zasad neće toliko utjecati na poslovanje Plive, Belupa i JGL-a jer njihovi proizvodi nisu na listi strateških kojima je ograničena trgovina s Rusijom. Nisu bili na toj listi niti u prethodnom paketu sankcija iz 2014. godine. Iz Plive su na Liderov upit hoće li doći do problema u poslovanju nakon uvođenja sankcija odgovorili da je opskrba tržišta Ukrajine i Rusije lijekovima iz njihova asortimana nesmetana.
- Kako su lijekovi proizvodi od izuzetnog značaja za zdravlje stanovnika nadamo se, nastavno na prošla iskustva, da se potencijalne sankcije neće odraziti na promet lijekovima kako bi svi pacijenti, kojima je određena terapija propisana, mogli pravovremeno doći do svog lijeka - stoji u odgovoru Plive.