Zaštita okoliša i prirodnih resursa, borba protiv klimatskih promjena i doprinos održivom gospodarskom razvoju strateški su čimbenici u planiranju, radu i razvoju Zagrebačkog holdinga
Da bi smanjio svoj ekološki otisak, Zagrebački holding kontinuirano ulaže u modernizaciju poslovanja te upravlja i nadzire potrošnju energenata, tokove otpada i vodnih bogatstava. S obzirom na to da se većina Holdingovih djelatnosti smatra uslugama od općega gospodarskog interesa, iznimno važnima za Zagreb i građane, ulaganje u razvoj usluga i infrastrukture jedan je od prioriteta poslovanja.
U razdoblju od 2017. do 2019. godine Grupa Zagrebački holding ukupno je investirala 1,5 milijardi kuna u gradsku infrastrukturu, strojeve i opremu te još 407,6 milijuna kuna u objekte javne namjene. Investicijski ciklus nastavljen je i u prvoj polovici ove godine te je na razini Grupe realizirano 207,4 milijuna kuna ulaganja, što je za 26,5 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U unaprjeđenje kvalitete sustava vodoopskrbe i odvodnje uloženo je najviše: 140,4 milijuna kuna. Pretočeno u brojke, vodoopskrbna mreža proširena je za je 14,7 kilometara cjevovoda, dok je u mreži odvodnje sagrađeno 13 kilometara novih kanala. U cilju smanjivanja gubitaka vode u sustavu i zaštite okoliša, sanirano je 9,8 kilometara cjevovoda i 2,1 kilometar kanala i kanalskih objekata.
Primjeri odgovornosti
Društveno odgovorna strategija Zagrebačkog holdinga najbolje se vidi u načinu upravljanja odlagalištem otpada Prudinec/Jakuševec, koje je prvo odlagalište otpada u Hrvatskoj uređeno u skladu sa svim zahtjevima zaštite okoliša. Da je odlagalište otpada u kategoriji najuređenijih odlagališta u Hrvatskoj, početkom prošle godine potvrdilo je i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje u dokumentu 'Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u RH', među ostalim, navodi da je odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec jedan od rijetkih objekata u RH koji ima funkciju usporedivu s Centrom za gospodarenje otpadom u cjelokupnom opsegu predviđenom projektnom dokumentacijom.
Naime, na odlagalištu se nalazi postrojenje za recikliranje građevinskog otpada, proizvodi kompost te obrađuje odlagališni plin uz stalni nadzor podzemnih i procjednih voda, zraka, sastava otpada i životinjskog svijeta. Također se nalazi i postrojenje za proizvodnju električne energije iz deponijskog plina. Riječ je o prvom takvom postrojenju u Hrvatskoj, pokrenutom 2004. Puštanjem u pogon četvrtog seta motornih generatora na termoenergetskom objektu – mTEO, lani u svibnju, povećana je količina iscrpljenoga deponijskog plina za 2,1 milijun prostornih metara te je povećana ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora s 18.298 MWh u 2018. na 23.603 MWh u 2019. Proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora dovoljna je za podmirenje prosječne godišnje potrošnje za približno 7868 domaćinstava.
Gospodarenje otpadom
Kao pružatelj usluga od općega gospodarskog interesa, Zagrebački holding važan je čimbenik u provedbi akcijskih planova Grada Zagreba usmjerenih na energetski održiv razvoj, poboljšanje kvalitete zraka te gospodarenje otpadom. Provodeći mjere iz Plana gospodarenja otpadom, Holding stavlja poseban naglasak na ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, mjere odvojenog prikupljanja otpada te posebice na mjere za smanjenje odlaganja biorazgradivog dijela komunalnog otpada. Radi se o procesu prelaska s linearne na kružnu ekonomiju, gdje se na otpad više ne gleda kao na problem, već on predstavlja sirovinu za neki drugi tehnološki proces.
Tako je podružnica Čistoća od 2017. do sredine ove godine uložila više od 203 milijuna kuna u uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. U prošloj godini sustav odvojenog prikupljanja otpada proširen je na biootpad u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama, za što je, među ostalim, nabavljeno više od 19 milijuna vrećica za odvojeno prikupljanje biootpada te za odvojeno prikupljanje otpadne plastične i metalne ambalaže. Dodatni napori ulažu se i u edukaciju građana. Zahvaljujući svim aktivnostima, iz godine u godinu rastu količine odvojeno prikupljenoga reciklabilnog otpada.
Povećano sakupljanje biootpada
Lani se u odnosu na 2018. sakupljena količina biootpada iz domaćinstvima u Zagrebu povećala više od sedam puta, smanjena je masa proizvedenoga miješanoga komunalnog otpada za 7,25 posto te je povećan udio odvojeno prikupljenih količina otpada u ukupnom komunalnom otpadu, sa 16,8 posto na 26,5 posto. U sustavu 'od vrata do vrata' za 89 posto (na 185.299 komada) povećan je broj spremnika za odvojeno prikupljanje iskoristivog otpada.
U protekle dvije godine otvorena su i dva nova reciklažna dvorišta te je sredinom ove godine bilo u funkciji 11 fiksnih i osam mobilnih reciklažnih dvorišta kontejnerskog tipa. Pozitivan trend u odvojenom prikupljanju otpada nastavljen je i u prvom polugodištu ove godine te su količine odvojeno prikupljenog papira porasle za 41 posto, stakla za 55 posto, plastike za 1,5 puta i biootpada za čak 5,8 puta u odnosu na prvo polugodište 2019. Istodobno padaju količine otpada koje se odlažu na odlagalište sa 102.523 tone u prvom polugodištu 2019. na 82.565 tona u prvom polugodištu 2020., što je za 19.958 tona ili 19,46 posto manje odloženog otpada.
Odgovorna proizvodnja
Za potrebe održivoga gospodarenja zelenim otpadom koji nastaje u procesu održavanja javnih zelenih površina u gradu Zagrebu još je 1991. puštena u pogon kompostana Jankomir – prvi ekološki projekti odlaganja biljnog otpada u Hrvatskoj. Danas se iskorištavanje odvojeno prikupljenoga zelenog otpada i biootpada na području grada Zagreba obavlja na dvjema lokacijama, gdje se oporabljuje zeleni otpad te ga se kao kompost vraća na zelene površine grada i u proces proizvodnje bilja. Unatrag nekoliko godina zamjetan je trend rasta količina obrađenog otpada na kompostanama za 9 posto ili 1681 tonu u 2018. te za 12 posto ili 2470 tona u 2019. godini.
Dodatno, drvna biomasa koja nastaje održavanjem javnih zelenih površina upotrebljava se dalje za proizvodnju toplinske energije u tri kotlovnice na biomasu podružnice Zrinjevac. Važnu ulogu u očuvanju okoliša ima i postrojenje za recikliranje građevinskog otpada, na kojem građani mogu besplatno zbrinuti sav građevinski otpad koji se reciklira i ponovno upotrebljava u cestogradnji te reciklažna asfaltna baza koja u proizvodnji asfalta upotrebljava i stari frezani asfalt. Zatvarajući tokove sirovina, u 2019. godini je u sanaciju prometnica utrošeno 66,91 posto recikliranoga kamena, a u proizvodnji asfalta iskorišteno 6946 tona recikliranoga ulaznog materijala. To su samo neki od primjera kako Holding pridonosi borbi protiv klimatskih promjena i održivom gospodarskom razvoju.
Društvena odgovornost
Grupa Zagrebački holding svijetao je primjer tvrtke s visokim udjelom žena na najvišim upravljačkim pozicijama. Od 7794 zaposlena, samo 26 posto su žene. No na rukovodećim mjestima žena je 44 posto u Društvu te 37 posto u Grupi, dok ih je u Upravi Holdinga 75 posto, što ovo društvo svrstava među rijetke tvrtke s visokim udjelom žena u top-menadžmentu. U Zagrebačkom holdingu ne tolerira se nijedan oblik diskriminacije. Svi zaposlenici ostvaraju primjerene uvjete za rad i profesionalni razvoj, kao i sigurno radno mjesto. Dodatno, putem zatvorenoga dobrovoljnog mirovinskog fonda, osnovanog 2008. godine, i financijskim poticajima, Društvo stimulira zaposlenike na dugoročnu štednju za mirovinu. Od studenoga prošle godine, Holding je nositelj certifikata Osnovni Mamforce Company©Standard, što ga svrstava uz bok poslodavcima koji strategijom poslovanja nastoje unaprijediti politike i uvjete rada u domeni odgovornosti prema obitelji i rodnoj jednakosti.