U svom se 13. izdanju događaj pokrenut u čast jednog od najpoznatijih teoretičara menadžmenta ove godine održava uživo u njegovom rodnom Beču na temu 'Ljudski imperativ: snalaženje u neizvjesnosti digitalnog doba', s ciljem rasvjetljavanja odnosa čovjeka i tehnologije, pri čemu je pandemija više usputna okolnost, manje glavna tema, što je svakako osvježavajuće. Dvodnevni forum koncipiran je kao niz rasprava povezanih problemom uloge čovjeka u dobu strelovitih i neizbježnih tehnoloških promjena. Tako su na jednom od panela održanih u četvrtak sudionici pokušali odgovoriti na pitanje kako zadržati ljudskost, odnosno 'ljudski dodir' u digitalnoj transformaciji. Primjerice, Publicis je još 2015. nakon šest mjeseci internih konzultacija i radionica pokrenuo svoju transformaciju ujedinjavanjem svih svojih resursa i razbijanjem kompanijskih 'silosa', pri čemu su locirana tri ključna problema. Kako je objasnio predsjednik ove globalne PR i oglašivačke kompanije Maurice Lévy, ljudi se protive tehnološkoj promjeni jer ih je strah da će izgubiti posao ili da neće znati koristiti nove alate, ali i zato što su naviknuli na rad u zonama komfora. Prvi je problem riješen ublažavanjem osjećaja nesigurnosti zaposlenika kojima je objašnjeno da ih tehnologija neće zamijeniti, već im pomoći lakše raditi posao. Nevoljkost prema novim alatima otklonjena je stjecanjem novih vještina i usavršavanjem, a nespremnost na suradnju eliminirana pretvaranjem intelektualnog natjecanja između 'tehničara' i 'kreativaca' u suradnju i razumijevanje posla koji radi ona druga strana. Nit vodilja bila je ponuditi klijentu najbolju moguću uslugu i podrediti interes kompanije interesu klijenta.
Svoju transformaciju Stanley Black&Decker temeljio je na tri cilja, rekao je glavni direktor James Loree. Prema njegovoj viziji kompanija je trebala biti financijski uspješna, ali i postati inovacijski lider uz istovremeno jačanje svoje društvene odgovornosti na koju snažan naglasak stavljaju mlađe generacije zaposlenika, prije svega milenijci. S tim u vidu, kompanija je definirala smionost, inovaciju, suradnju i pouzdanost kao svoje osnovne vrijednosti, a svojim je zaposlenicima pružila stabilnost, otvorenu komunikaciju i iskrenost. Kako bi ostvarili ove ciljeve u kompaniji su kreirali opsežan inovacijski ekosustav sastavljen od predstavnika iz svih područja, pri čemu je, opet, osnovna svrha bila misliti na klijenta i ono što je njemu potrebno. Hotelijerska industrija, pak, prolazi specifičan paradoks jer joj je 'ljudski dodir' upisan u DNK i to se nikad neće promijeniti, ali je i jedna od najpogođenijih tehnološkom disrupcijom. S jedne strane, istaknula je šefica Accor grupe za Južnu Europu Maud Bailly, industrija je okrenuta naglavačke dolaskom tehnološke konkurencije i natjerana na lokalizaciju i diverzifikaciju svoje ponude, dok je s druge poboljšana fluidnost i jednostavnost poslovnih procesa i promijenjena kultura organizacija u ovom području.
Sa svoje strane, Patricia Pomies, šefica operacija softverske kompanije Globant, u središte svog razmišljanja stavila je pripadnost i zajedništvo tijekom pandemije s obzirom na to da su zaposlenici bili primorani raditi od kuće, što je ostvareno jačanjem i zadržavanjem ključnih vrijednosti kompanije. Kultura organizacije je najvažnija poručila je. GE Appliances bio je dosadna kompanija priznao je šef Kevin Nolan, no to se promijenilo prelaskom u vlasništvo kineskog Haiera. Umjesto centralizirane strukture okrenute stabilnosti, stvorena je inovativna i brza organizacija zahvaljujući uvođenju visokog stupnja autonomije mikro poslovnih jedinica, fokusiranih na služenje klijenata, a ne uprave. Na taj je način potaknut poduzetnički duh zaposlenika koji mogu realizirati vlastite inicijative i projekte. Za predsjednika Interbranda, konzultantske kompanije u području brendiranja, najvažnija stvar koju kompanije moraju napraviti je postati dio rješenja, odnosno razviti i živjeti odgovornost prema dionicima i okolišu jer su, upozorio je Gonzalo Brujó, danas mušterije izrazito nelojalne. Ako se s njima ne stvori dugoročan, emotivan odnos, izgubi ih se. Na to se nadovezao Loree ustvrdivši kako izazove današnjice poput klimatskih promjena, nejednakosti i pandemije nitko ne može riješiti sam, stoga lideri moraju biti motivatori i pokretači tih promjena. Kapitalizam u ovom obliku više nije održiv, zaključio je.