Prošla je godina bila jako dobra za fondovske menadžere, a samim time i za njihove investitore. Ukupna imovina kojom upravljaju fondovi lani je porasla za 4,59 milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu i na kraju prosinca iznosila je 18,44 milijarde kuna. Ponajviše, to je posljedica skoka imovine novčanih i obvezničkih fondova. – U okolnostima niskih kamatnih stopa tijekom 2016., možemo općenito reći da su investicijski fondovi općenito bili prepoznati kao optimalan oblik ulaganja te je tržište fondova živnulo ostvarivši respektabilan rast – kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa. Njihovi fondovi lani su ostvarili respektabilan rast kako prinosa tako i imovine.
Rast interesa investitora
Prošla je godina bila pozitivna za sve klase imovine te su ulagači u pravilu ostvarili zadovoljavajuće povrate. Gotovo svi fondovi, osim nekolicine dioničkih, godinu su završili u pozitivi. – Neki dionički fondovi ostvarili su povrate veće od 20 posto, a većina je godinu završila između 10 i 20 posto prinosa. No više od prinosa govori kretanje imovine pod upravljanjem, tj. jesu li ostvareni prinosi privukli nove ulagače. Definitivni su pobjednici u toj kategoriji obveznički fondovi, čija je imovina u 2016. narasla s 1,5 na gotovo 3,9 milijardi kuna prema podacima Hanfe za studeni 2016. Takav rast imovine pokazuje znatan rast interesa investitora, koji obvezničke fondove percipiraju kao zamjenu klasičnoj bankovnoj štednji – poručuje Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa. Njihov fond InterCapital Bond u dvanaest godina rada nije imao nijednu godinu s negativnim prinosom, a u 2016. ostvario je 6,30 posto prinosa. Najveći rast prinosa su, naravno, imali dionički fondovi. – Većina dioničkih fondova u Hrvatskoj u svom portfelju ima dosta hrvatskih dionica, što je razlog zašto su prinosi tih fondova bili jako dobri. Prosječni prinos dioničkih fondova u 2016. bio je 13 do 14 posto, što je zadovoljavajući rezultat i većina ulagača i fondovskih menadžera bila bi zadovoljna takvim prinosom u duljem roku. Možemo napomenuti da je indeks Zagrebačke burze Crobex u 2016. godini porastao za 18 posto, što je iznadprosječan povrat. Povijesni povrati s američkoga dioničkog tržišta zadnjih 100 godina govore o prosječnom povratu od oko devet posto na godinu, što bi mogao biti prosjek i na našem dioničkom tržištu u duljem roku – kaže Žarko Buzuk, portfeljski menadžer OTP Investa.
Geopolitika u žarištu
Predsjednik Uprave ZB Investa Hrvoje Krstulović prošlu godinu smatra dobrom i zbog povećanja ukupne imovine fondova, a i zbog ostvarenih prinosa u gotovo svim strategijama fondova. – Vrijednost dioničkih komponenata fondova (dionički i mješoviti fondovi) vrlo je dobro rasla, gdje su, usprkos volatilnosti tijekom godine pogotovo u BRIC strategijama, prinosi bili zadovoljavajući – kaže Krstulović. No dobri rezultati domaće fondovske industrije nisu posljedica idealnih uvjeta u Hrvatskoj, a ni svijetu. Štoviše, u vrh uzroka dobrih i loših stvari došla je geopolitika.
Dobri rezultati domaće fondovske industrije nisu posljedica idealnih uvjeta u Hrvatskoj, a ni svijetu.
– Globalno tržište bilo je pod utjecajem politika dviju najvećih centralnih banaka. FED je potkraj godine podigao kamatnu stopu, a ECB je najavio nastavak provedbe programa QE (otkup državnih i korporativnih obveznica) do kraja ove godine, ali uz smanjenje količine otkupa, što su investitori protumačili kao približavanje kraju ekspanzivne monetarne politike. Početak godine obilježili su padovi na dioničkim tržištima i pad globalnih obvezničkih prinosa. Približavanjem predsjedničkih izbora u Americi tržišna se neizvjesnost povećavala, pogotovo zbog upitnih FED-ovih daljnjih koraka. Pobjedom Donalda Trumpa, tržište je uračunalo u cijene obveznica odlučnije restriktivne mjere i njihovi su prinosi znatno porasli. Treba spomenuti gotovo dvoznamenkastu izvedbu sirovina (commodity), koje su rasle na krilima 30-postotnog porasta cijena nafte. Rastuće cijene energenata koje utječu na inflaciju te zdravo tržište rada uvod su u FED-ova daljnja podizanja kamatnih stopa – objašnjava Marko Hunjak, direktor Direkcije upravljanja imovinom Raiffeisen Investa. S druge strane, domaće prilike bile su pod utjecajem vrlo visoke kunske likvidnosti. – Pozitivni utjecaji dolazili su i izvana kao odgovor na poboljšanje makroekonomskih prilika u zemlji te stabilizacije Vlade nakon parlamentarnih izbora. Rezultat je bio poboljšanje ‘outlooka’ zemlje od strane rejtinške agencije S&P te pad prinosa hrvatskih obveznica u odnosu na ostala referentna izdanja – kaže Hunjak.
Financijska pismenost
No na međunarodnom planu prošla će godina zasigurno ostati upamćena i po Brexitu, naravno i po izboru Trumpa za američkog predsjednika te nastavku monetarnih stimulansa. Sve to, kaže Bojan Velagić, voditelj Front Officea Addiko Investa, izazvalo je znatnu volatilnost tijekom godine, ali i nove rekorde na dioničkim i obvezničkim tržištima. Novčani fondovi, osim dolarskoga novčanog fonda, nastavili su reflektirati prinosom nisku razinu kamatnih stopa na tržištu, a obveznički fondovi, pogotovo oni čija je imovina većim dijelom bila izložena hrvatskim državnim obveznicama, ostvarili su vrlo konkurentne prinose.
>>>Otvoreni investicijski fondovi Hypo Alpe-Adria-Investa s natprosječnim rezultatima
– Mješoviti i dionički fondovi, unatoč ponekad i dvoznamenkastim prinosima, nisu uspjeli znatnije povećati imovinu pod upravljanjem, kao što je to zabilježeno kod obvezničkih fondova. Trend povećanja interesa građana za ulaganje u fondove UCITS vjerojatno će se nastaviti zbog nekoliko razloga, od kojih se ističu niske kamatne stope na oročenja, potreba za diverzificiranjem imovine prema različitim financijskim instrumentima kao rezultat više razine financijske pismenosti društva, mogućnost poreznog izuzeća u slučajevima duljeg ulaganja... Naravno, dodatno jačanje tržišta kapitala pozitivno utječe na kvalitetu osobnih portfelja financijskih instrumenata – napominje Igor Pavlović, predsjednik Uprave PBZ Investa.
Teško ponovljivo
A postavlja se pitanje, naravno, što se može očekivati u 2017.? Prognoze na financijskim tržištima nemoguće je i nezahvalno davati. – Jedina stvar sigurna za sljedeću godinu je da neće biti jednaka prethodnoj ili ijednoj drugoj godini prije nje. U svakom ćemo se slučaju nastaviti prilagođavati promjenama na tržištu (u kojem god smjeru budu išle) te ulagati imovinu naših klijenata u klase koje bilježe najbolju izvedbu, uz prihvatljivu razinu rizika – ističe Vladimir Perić, portfeljski menadžer Raiffeisen Investa. Njegov kolega Hunjak kaže da će zbog niskih, ali i negativnih razina prinosa mnogih eurskih krivulja prinosa biti zanimljivo promatrati performanse obvezničkih i novčanih fondova denominiranih u euru.
Bit će zanimljivo promatrati performanse obvezničkih i novčanih fondova denominiranih u euru.
– Sposobnost fondovskih menadžera dolazit će do izražaja, jer pri ovako niskim kamatnim stopama nije lako ostvariti zadovoljavajuće prinose. Politika duge duracije koja traži više prinosa, bez aktivnijeg pristupa upravljanju mogla bi biti vrlo rizična. Zbog relativno visokog spreada hrvatskih eurskih obveznica u odnosu na eurska referentna izdanja te pozitivne makroekonomske izglede zemlje, prostora za još jednu ‘dobru’ godinu moglo bi se naći, ali rezultati obvezničkih fondova iz 2016. teško će se ponoviti – kaže Hunjak.
Usporene kune
Dodaje da se trend niskih kamatnih stopa prelio i na lokalno tržište, što je vidljivo prema prinosima kunskih novčanih fondova, koji ‘usporavaju’ iz godine u godinu. – Stabilnost uz nisku duraciju bit će dosta teško zadržati ako se trend niskih kamata ne zaustavi, a izgledno je da nas čeka još jedna godina niskih i padajućih kamata na domaću valutu – zaključuje Hunjak. Vrlo je važno, kažu fondovski menadžeri, uvijek imati u vidu da tržište kapitala anticipira događaje u realnoj ekonomiji. – Hrvatski BDP raste već dvije godine uzastopno, a prognoze su pozitivne i za iduće dvije godine. U takvom bi scenariju bilo realno očekivati nastavak rasta cijena dionica i u ovoj godini. Koliki bi taj rast mogao biti jako je nezahvalno prognozirati jer mnogo čimbenika utječe na to. Prognoze za svjetsko gospodarstvo pozitivne su za iduću godinu, što je nagnalo analitičare MMF-a i Svjetske banke da povećaju prognoze globalnog rasta u 2017. godini. Najveći rizik u ovom trenutku za svijet je geopolitičke naravi, čemu i sami svjedočimo zbog velikog broja kriznih žarišta u svijetu. Prošla je godina u tom smislu bila jako turbulentna. Hrvatska nije izolirani otok i svakako će globalna ekonomija imati utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo, ali unatoč toj činjenici teško je da bi to moglo spriječiti rast hrvatskog BDP-a u sljedećoj godini. Hrvatska je dio globalnog svijeta, ali još nije potpuno integrirana u njega tako da svi trendovi s globalne razine kod nas dolaze s određenim zaostatkom, što nekad može biti dobro, a nekada i loše – napominje Buzuk. Uostalom, još je Petar Preradović napisao da ‘stalna na tom svijetu samo mijena jest’.
Niz svjetskih izazova
Svjetska tržišta, kako kaže Velagić, u ovoj godini očekuje cijeli niz izazova i mogućih promjena, počevši od promjene ekonomske politike u SAD-u s monetarnih na fiskalne stimulanse, potencijalnih trgovinskih ratova između SAD-a i Kine i razvijanja situacije u vezi s Brexitom. – Ipak, usprkos svim tim promjenama i nepoznanicama, naš fokus će kao i dosad biti usmjeren na rezultate poslovanja kompanija koje su u našim portfeljima ili su na listi da to postanu – naglašava Velagić. Što se tiče domaćeg tržišta, nada se stvaranju uvjeta za održiv dugoročan rast, što bi značilo daljnje reforme u korist poboljšavanja poslovne klime te ponajprije smanjenje razine duga Hrvatske i što žurnije približavanje eurozoni. – Spomenuto bi dovelo do daljnjeg smanjenja prinosa hrvatskih obveznica u odnosu na njemačke, što znači i niže kamate za građane, povećanu potrošnju te u konačnici i stabilan rast zarada domaćih kompanija kao preduvjet rastu njihovih dionica – zaključuje Velagić. S obzirom na to da politika ima itekakvog utjecaja na gospodarstvo, tako će biti i ove godine.
Opet IPO
Vladajući su (opet) najavili jedan veliku inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO). Ovaj put riječ je o HEP-u. – Iako bi veći IPO-proces imao vrlo pozitivan utjecaj na cjelokupno hrvatsko tržište kapitala, ponajprije zbog skretanja pozornosti potencijalnih ulagača na domaću burzu, svoju strategiju ne zasnivamo na očekivanim javnim ponudama – kaže Jurišić.
>>>Hrvoje Krstulović ostaje na čelu Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK
– Od spominjanih ‘privatizacija’ najveći bi utjecaj na tržište kapitala svakako imao IPO HEP-a. Time bi se zasigurno privukli strani investitori, a domaće tržište dobilo bi novi zamah. Osim toga, kompanija bi na taj način vjerojatno poboljšala korporativno upravljanje, što bi bilo pozitivno za sve dioničare, a najviše državu, koja bi zadržala većinski udio. Ipak, sudeći prema ranijim najavama sličnih procesa, valja biti oprezan u očekivanjima i zadržati dozu skepse kada je u pitanju realizacija – napominje Kurtović. Fondovski menadžeri podsjećaju na to da smo svake godine više-manje svjedoci najave privatizacije državne imovine putem tržišta kapitala, ali iskustvo zadnjih par godina govori nam da treba biti oprezan glede tih realizacija. – Sve kada bi država sutra krenula u realizaciju te ideje, to je proces koji zahtijeva neko vrijeme i vrlo vjerojatno to bi moglo biti realizirano tek potkraj ove ili početkom iduće godine. Svakako da bi tržište kapitala i investicijska javnost pozdravili taj korak, jer burzi nedostaje dobrih privatizacijskih priča i novih vrijednosnih papira u prvoj kotaciji – zaključuje Buzuk.