I nakon što su milijarde eura uložene za vađenje iz bankrota, stanovnici Grčke sve dublje tonu u siromaštvo. Mnogima nakon uplate stanarine i režija ne ostaje ništa za hranu. Takav je slučaj i sa sedamdesettrogodišnjom Dimitrom, umirovljenicom koja još ne može vjerovati da nakon toliko godina napornog rada i odricanja, danas mora stajati u redu i čekati da joj dodijele malo hrane kako bi preživjela mjesec.
Globalna ekonomska kriza imala je strašan utjecaj na četiri države eurozone, ali su se Irska, Portugal i Cipar, za razliku od Grčke, uspjeli izvući i čak ostvariti ekonomski rast. No, Grčka se usprkos tri financijske injekcije nije izvukla. Sredstva EU i MMF-a spasile su je od bankrota, ali mjere štednje i političke reforme kojima su veliki zajmovi uvjetovani odvele su Grčku iz recesije u depresiju, prenosi Reuters.
>>>Hoće li Grčka postati prva europska zemlja koja prima humanitarnu pomoć, a nije u ratu?
Premijer Alexis Tsipras, čija je ljevičarska vlada zaostaje u anketama, pokušao je iskoristiti nezavidnu situaciju Grčke kao bojni poklič u posljednjem krugu pregovora sa zajmodavcima čime zapravo blokira dobivanje još pomoći.
- Moramo biti oprezni prema zemlji koja je pljačkana i u kojoj su se ljudi žrtvovali i dalje to čine u ime Europe, rekao je Tsipras. Mnogo je ogromnih iznosa pomoći bilo u obliku novog duga koji se koristio kako bi se otplatili stari zajmovi. No, neovisno o tome koga kriviti za pad životnog standarda, statistike siromaštva su alarmantne. Grčka nije najsiromašnija članica EU, veće stope siromaštva imaju Bugarska i Rumunjska. Grčka se nalazi na trećem mjestu, a prema podacima Eurostata 2015. godine 22,2% populacije bilo je ‘teško materijalno deprivirano‘.
Siromaštvo u porastu
Iako su statistike siromaštva značajno opale u postkomunističkim balkanskim državama - u Rumunjskoj za čak trećinu - u Grčkoj je taj postotak gotovo dvostruko porastao od 2008. godine kada je kriza eruptirala. To posebno dolazi do izražaja na mjestima kao što je banka hrane u atenskoj općini gdje gospođa Dimitra uzima svoje mjesečne zalihe hrane - malo riže, dvije vrećice tjestenine, paketić slanutka, malo datulja i konzervu mlijeka. Zajedno s njom još deseci Grka pokorno čekaju sa svojom karticom u rukama ne bi li dobili tih nekoliko namirnica na koje imaju pravo. Svi oni s prihodima od oko 370 eura mjesečno žive ispod granice siromaštva.
Mnoge police i frižideri u banci hrane zjape prazni jer ono što daju obiteljima ovisi o sponzorima koji se i sami često bore s poslovanjem.
- Potrebe su ogromne, kaže Eleni Katsouli, voditeljica općinske banke hrane. Brojke te banke podudaraju se sa statistikama Eurostata. - Tamo je danas registrirano oko 11 000 obitelji, što je oko 26 000 ljudi, od toga je 5000 djece. U 2012. bilo je registrirano 2500 obitelji, a 2014. godine 6000, dodaje.
Mnoge police i frižideri u banci hrane zjape prazni jer ono što daju obiteljima ovisi o sponzorima koji se i sami često bore s poslovanjem. - Strahujemo da nećemo moći odgovoriti na potrebe tih ljudi. Tu su obitelji s malenom djecom, a ima dana da nemamo ni mlijeka koje bi im mogli dati - kaže Katsouli. Većina Grka samo postoji
Međunarodne organizacije, uključujući Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pozvale su grčku vladu da borbu protiv siromaštva i nejednakosti prepoznaju kao svoj prioritet. Nezaposlenost je pala s 28 na 23%, ali svejedno po tome prednjače u Europi. Tijekom krize zauvijek je zatvoreno više od tisuću tvrtki. Velike su nade da će se gospodarstvo ove godine početi oporavljati, ali podaci pokazuju da je nakon rasta koji je trajao dva kvartala, od listopada do prosinca opet zabilježen pad. Bolji životni standard čini se kao da je miljama udaljen s obzirom na to da je 75% kućanstava tijekom prošle godine osjetilo značajno smanjenje prihoda. Trećina kućanstava ima barem jednog nezaposlenog, a 40% izjavilo ih je da su morali smanjiti potrošnju na hranu. Sve je više onih koji se bore s nemogućnošću da podmire račune, a ortodoksna crkva iz Atene posluži oko 400 jela tijekom dva sata.
>>>Grčka isplatila 6 milijardi eura dugova MMF-u i ECB-u
- Vegetiramo. Samo postojimo. Većina Grka samo postoji, kaže Eva Agkisalaki, šezdesetjednogodišnja bivša učiteljica koja volontira u crkvi kako bi dobila porciju toplog jela. Rijetki su oni koji se usuđuju nadati. - Mislim da ne postoji nitko tko ne strahuje od onoga što donosi sutra, kaže umirovljena Dimitra stišćući u rukama plastičnu vrećicu s dragocjenom hranom koju je danas dobila.