Hrvatski član Europske komisije Neven Mimica, zadužen za međunarodnu suradnju i razvoj, sudjelovat će u petak na konferenciji ‘Mogućnosti za investicije hrvatskoga privatnog sektora u EU i trećim zemljama‘ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Europske komisije. Cilj konferencije je hrvatskim poduzetnicima približiti i pojasniti mogućnosti i alate pomoću kojih mogu sudjelovati u razvojnim projektima koje financira Europska unija (fond EFOR), ali i u projektima ulaganja u Hrvatskoj i drugim državama članicama uz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). S obzirom na dosad vrlo slabu razinu participacije Hrvatske u obama fondovima, konferencija na kojoj će sudjelovati niz uvaženih gostiju iz hrvatske vlade i stručnjaka iz Europske komisije i europskih institucija sasvim je očito vrlo dobrodošla. Povjerenik Mimica izložio je stoga Lideru potencijal područja koje je zasad terra incognita za hrvatske poduzetnike, iako nudi velike poslovne prilike, a ujedno nerazvijenim zemljama omogućuje brži razvoj.
• O kolikim je sredstvima riječ unutar fondova koje promovirate i čemu su ponajprije namijenjena? – Riječ je o dvama fondovima, Europskom fondu za strateška ulaganja u državama članicama Europske unije (EFSU) te novom Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) za ulaganja u afričke zemlje i zemlje susjedstva EU, a koji je Europska komisija predložila u rujnu ove godine. Sredstva predviđena za EFSU iznose 21 milijardu eura, s tim da smo nedavno predložili povećanje sredstava za EFSU na 33,5 milijardi eura. Ona su namijenjena poticanju dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo u EU u iznosu od najmanje 315 milijardi eura do sredine 2018., odnosno 500 milijardi do kraja 2020. Na taj način dosegnut će se iznos investicija iz razdoblja prije početka krize. A 315 milijardi eura novih ulaganja znači i dodatnih potencijalnih 410 milijardi eura u BDP-u EU te 1,3 milijuna novih radnih mjesta. U slučaju EFOR-a, predviđena sredstva iznose 4,1 milijardu eura, a namijenjena su poticanju novih ulaganja u zemljama Afrike i susjedstva EU u iznosu od najmanje 44 milijarde eura do 2020. godine. Dodatna ulaganja privatnog i javnog sektora, koja se bez Fonda ne bi dogodila, bit će važan doprinos stvaranju uvjeta za smanjivanje siromaštva, gospodarski rast, zapošljavanje i socijalno-ekonomsku integraciju ponajprije mladih i žena u zemljama u razvoju u Africi i europskom susjedstvu.
• Što je točno EFOR, kako funkcionira i kojim iznosima raspolaže? – Europski fond za održivi razvoj jedan je od tri stupa novoga Europskog plana za vanjska ulaganja. Druga dva odnose se na pružanje tehničke pomoći za osmišljavanje projekata i programa te na poboljšavanje poslovnog i administrativnog okružja u zemljama u razvoju. Tri stupa djeluju sinergijski kako bi se na efikasan način uklonila prepreke za ulaganja u zemlje u razvoju na afričkom kontinentu te susjedstvu EU, a koja su povijesno niska. Plan je konkretan mehanizam razvojne pomoći koji uključuje privatni sektor u razvojno partnerstvo. Njime ćemo nastojati pomoći u uklanjaju izvorišnih uzroka neregularnih migracija, ponajprije iz afričkih država i država u susjedstvu Europske unije u kojima su nestabilnost i oružani sukobi dodatno pogoršani globalnom gospodarskom krizom i visokom nezaposlenošću. Njime će se otvarati i nova tržišta za europske i, naravno, hrvatske, potencijalne ulagače, što može pridonijeti gospodarskom rastu i zaposlenosti i u EU. Fond će olakšavati potencijalnim ulagačima dobivanje najpovoljnijih mogućih kredita kod javnih i privatnih financijskih i razvojnih institucija u pogledu kamatnih stopa i uvjeta otplate kredita. Što je možda važnije, osiguravat će im i jamstva kojima će se otklanjati vrlo veliki ulagački rizici u nestabilnim, rizičnim i tržišno neatraktivnim zemljama. Sektori ulaganja vrlo su široki – od društvene, gospodarske i prometne infrastrukture do industrijske prerade i usluga. Naglasak će biti na stvaranju radnih mjesta, posebice za žene i mlade te na malom i srednjem poduzetništvu. Već sam rekao da Fond raspolaže s 4,1 milijardu eura sredstava za razdoblje od četiri godine, od 2017. do 2020., te će omogućiti najmanje 44 milijarde eura novih ulaganja. Taj se iznos ulaganja lako može i udvostručiti ako članice EU, njihove razvojne banke, Europska investicijska banka i drugi donatori dostignu ulog Europske komisije u Europskom fondu za održivi razvoj.
• Može li reputacija proizašla iz bivše države igrati nekakvu ulogu u sudjelovanju hrvatskih kompanija na tržištima trećih zemalja u sklopu programa pomoći EU, je li to neki faktor, svojevrsna komparativna prednost (u mnogim ciljanim zemljama postoji zazor prema bivšim kolonijalnim silama)? – Uvjeren sam da može. Mnoge tvrtke bivše države uživale su odličnu reputaciju u zemljama u razvoju. One koje su aktivne danas u Hrvatskoj imaju ogromno iskustvo koje se može kapitalizirati, poslovne kontakte i svoje kooperante i dobavljače u tim zemljama, i na izvoru su informacija o potrebama koje te zemlje imaju, a to je svakako komparativna prednost. Konkretno, dobra reputacija i portfelj uspješnih projekata na tržištima trećih zemalja bit će komparativna prednost kod natječaja za sudjelovanje u razvojnim projektima kao i pri dobivanju potpore Europskog fonda za održivi razvoj. Svaki projekt vrednuje se prema zadanim kriterijima, a jedan od bitnih elemenata je i portfelj uspješno odrađenih projekata tvrtke u određenom sektoru i geografskom području.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.