Hrvatska nije prepoznala društvenu važnost zaklada, koje dobivaju pozornost samo u aferama poput one s donacijama ruskoga kapitala HDZ-u. Ne postoji ni zakonski okvir koji bi zakladama propisivao transparentnost. Zato se ne zna ni s kolikim novcem upravljaju hrvatske zaklade.
U novom broju Lidera donosimo detaljnu temu o hrvatskim zakladama, a ovdje donosimo pet vrsta zaklada i njihove primjere u našoj zemlji.
1. Nezavisne Najviše je zaklada u Hrvatskoj i svijetu nezavisno, koje većinski ne financiraju tvrtka ili državno tijelo (Zaklada Odraz, Biotehnička zaklada Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske…).
2. Korporativne Za razliku od prakse u zapadnim zemljama još su vrlo malo zastupljene u Hrvatskoj. Riječ je o zakladama koje osniva, donira i vodi tvrtka ili korporacija. Ciljevi korporativne zaklade povezuju se s tvrtkinim poslovanjem i područjem kojim se bavi (Zaklada Adris, Zaklada ‘Prof. Zlata Bartl‘, Zaklada Uvijek sa srcem...).
3. Javne Zaklade koje je osnovala gradska ili županijska vlast ili institucije, odnosno država. Osnovna imovina takvih zaklada dodijeljena je iz proračunskih sredstava i na godinu se u njih uplaćuje određeni iznos (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti…).
4. Lokalne Donatori su lokalno stanovništvo i lokalni gospodarski subjekti koji svojim novcem potiču rad škola i udruga te mogu povećati razinu i kvalitetu usluga u zdravstvenim ustanovama ili u zaštiti okoliša (Zaklada Zamah, Slagalica…).
5. Političke Najčešće ih osnivaju političke stranke; zauzimaju se jačanje političke kulture, nadogradnju demokratskog društva i slično (Konrad-Adenauer-Stiftung, Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta…).
Izvor: Istraživanje i izvještaj sastavljeni u sklopu programa AED CroNGO, Europska zaklada za filantropiju i društveni razvoj