Indija je država koja se sve češće spominje u Hrvatskoj. Ne zbog minorna izvoza – u prvih devet mjeseci prodali smo joj robe za 60 milijuna kuna, gotovo upola manje nego lani – a ni zbog deseterostruko većeg uvoza. Ta je zemlja, naime, sve veći investitor. Osim farmaceutske indijske tvrtke ACG Lukaps u Ludbregu upravo traju pregovori s HS Produktom o naoružavanju milijun indijskih vojnika, a s poduzećem Šestan&Busch o opremanju policije hrvatskim kacigama. U Karlovcu je pak 85 otpuštenih Alstomovih inženjera pronašlo posao u indijskom ITC divu InfoSysu koji u tome hrvatskom gradu osniva razvojni centar s dvjestotinjak zaposlenih. To, ali i činjenica da je riječ o zemlji s više od 1,25 milijardi ljudi, povod su za razgovor sa Sandeepom Kumarom koji je na dužnost indijskoga veleposlanika u Republici Hrvatskoj stupio u kolovozu 2015. Prije dolaska u našu zemlju radio je u UN-u, čemu je prethodio dugogodišnji boravak u Afganistanu, u Kabulu. To ga je iskustvo nagnalo da napiše knjigu ‘Na rubu‘ koju je posvetio ženama i djeci te napaćene zemlje.
• Procjenjuje se da će Indija vrlo brzo imati više stanovnika od najmnogoljudnije Kine. Kako hrvatska ekonomija može biti kompatibilna s tako velikim tržištem, posebice u kontekstu investicija?
– Upravo je to pitanje u glavnom fokusu rada našega veleposlanstva. Pamtimo dobre odnose koje smo imali, još od vremena Josipa Broza Tita, ali do sada nismo bili uspješni u njihovu ekonomskom usklađivanju. Potpuno smo svjesni zemljopisnih, ekonomskih i kulturnih razlika, ali istodobno smo otkrili mnogo podudarnosti u investicijama, prijenosu tehnologije i znanja koje mogu privući investitore i zainteresirane poduzetnike s obje strane. To nije jednostavan zadatak. Katkad takve susrete treba malo pogurati. Dakle, naš je cilj potaknuti hrvatske poduzetnike da istraže tržište koje nije na Balkanu, koje nije tržište Europske unije ili SAD-a, nego šire azijske regije. Samo u Indiji otvara im se tržište s 1,25 milijardi ljudi. U Indiji smo pak već prepoznali potencijale nekih ključnih sektora u Hrvatskoj kao što su ITC, u kojem smo jako zainteresirani za startupove i inovacije, farmaceutski sektor, u kojemu smo već dulje na hrvatskom tržištu, zatim sektori brodogradnje, obnovljive energije, infrastrukture, turizma... Pozivamo hrvatske gospodarstvenike da postanu dio indijske gospodarske priče s BDP-om koji najbrže raste, 7,6 posto 2015. i 2016.
• Vlada, koja vam je poslodavka, provela je mnogo razvojnih mjera koje naznačuju promjenu, rješavanje problema prenapučenosti i onečišćenja u vašoj zemlji. Možete li navesti koji su glavni smjerovi tog razvoja i kakvu bi korist od tih projekata mogli imati Hrvati?
– Programi socijalno-ekonomskog razvoja kao što su ‘Proizvedeno u Indiji‘, ‘100 pametnih gradova‘, ‘Čista Indija‘, ‘Digitalna Indija‘ samo su neki od velikih infrastrukturnih projekata koje provodi aktualna vlast. Svi oni zahtijevaju znatna ulaganja, razmjenu znanja i tehnologija. Radi financiranja tih projekata naša je vlada radikalno liberalizirala politiku direktnih stranih investicija, DSI, u posljednje dvije godine. Sto posto direktnih stranih investicija dopušteno je u gotovo svim sektorima, uključujući ‘greenfield‘ i ‘brownfield‘, zračne luke, industrijske parkove, željeznice, telekomunikacije, obranu, istraživanje nafte i plina, farmaceutsku industriju i rudarstvo. Nadam se da će i hrvatski industrijalci prepoznati tu priliku, posebice u sektorima u kojima su jaki, kao što su razvoj infrastrukture, manje vrste oružja, informacijske tehnologije…
• Farmaceutska tvrtka ACG Lukaps u Ludbregu jedna je od najvećih indijskih investicija u Hrvatsku. Koliko ukupno ima indijskih tvrtki na hrvatskom tržištu i kakva su njihova poslovna iskustva?
– ACG Lukaps profitabilna je tvrtka koja proizvodi prazne kapsule za lijekove, u Ludbregu posluje od 2007. Prepoznao je da je Hrvatska u Europskoj uniji kako bi ušao na europsko tržište. Rezultati njegova poslovanja i iskustva koja su nam odande prenijeli izrazito su pozitivni. Gradska vlast i mjerodavna ministarstva pomogli su razvoju te tvrtke i u travnju 2016. najavljeno je ulaganje u proširenje vrijedno 35 milijuna eura. Druga važna indijska farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj jest CIPLA, koju je 2013. kupio Celeris. Ona također posluje pozitivno. Farmaceutski sektor u Indiji iznimno je snažan. U posljednjih pet godina imali smo više od trideset milijardi dolara prometa. Indija proizvodi 10 posto globalnih farmaceutskih proizvoda, 20 posto generičkih proizvoda i 30 posto lijekova za liječenje HIV-a. Osim farmaceutskog sektora ITC je još jedan ključni sektor. Velika globalna tvrtka Infosys osnovala je ured u Karlovcu u lipnju 2016. i zapošljava 250 istraživača. Predsjednik Uprave Infosysa najavio je dolazak u Hrvatsku početkom 2017., kad će objaviti glavne smjernice poslovanja i ulaganja te tvrtke. Naša suradnja u sektorima inovacija i startupova također je važna. Inovativni proizvodi iz Hrvatske poput pametnoga autobusnog stajališta, pametnog tuša, polupodmornice, poljoprivrednog drona oktokoptera, samopogonske željeznice i sličnih nisu prošli nezamijećeno. Te startupove, baš kao i one u Indiji, vode mladi ljudi. Kod nas su 72 posto startupova osnovali ljudi mlađi od 35 godina. To su pozitivni demografski pokazatelji i nisu nevažni za ekonomiju. Procjenjuje se da će do 2020. prosječna dob u Indiji biti 29 godina, s viškom radne snage od 47 milijuna ljudi. Indija je treća na svijetu prema broju startupova i bilježi 19 tisuća tehnoloških startupova. Naša vlada snažno podupire stvaranje ekosustava pogodnih za inovacije i startupove. Želim naglasiti da je to odlična točka suradnje između naših dviju zemalja. Hrvatski su inovatori nagrađivani i mi to pozorno pratimo. Kako bismo ostvarili suradnju, šaljemo informacije najvišim instancijama u svojim gospodarskim komorama, glavnim ministarstvima i drugim indijskim institucijama. Postoji tvrtka u Vodnjanu, Infobip, koja se bavi tehnologijom mobilnih uređaja koje izvozi u Pune u Indiji. Susreo sam se s nekoliko poduzetnika iz Osijeka, Zagreba i Karlovca, potičem te ljude da se predstave na Indijskome poslovnom forumu za Srednju Europu koji organiziramo svake godine.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.