Važnost digitalizacije za gospodarski rast je neupitna i mnogi političari pokazali su svojim nastupima na raznim predizbornim panelima vezanim uz tu temu da su toga svjesni. Međutim, osnovni preduvjet za digitalizaciju društva jest širenje i poboljšanje telekomunikacijske infrastrukture. No, taj proces nije baš tako jednostavan i potrebna je veća potpora države pri investiranju u infrastrukturu.
- Država mora shvatiti da nam treba pomoći. Naknade su previsoke, postoje razne administrativne prepreke i nužno je pojednostavljenje procesa razvoja infrastrukture. HT jedini plaća pravo puta vlasnicima zemljišta kada radi s jedinicama lokalne samouprave, izjavio je Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma nakon predstavljanja Ekonomskog atlasa HT-a u Selcu.
Tomašković je naglasio da HT plaća vrlo visoke naknade u odnosu na druge europske zemlje te da bi se uz političku volju nove vlade u roku od šest mjeseci poduzetnička klima mogla značajno popraviti, osobito uvođenjem Zakona o linijskoj infrastrukturi. Time bi Hrvatska mogla lakše povlačiti sredstva iz EU fondova za razvoj mrežne infrastrukture na cijelom svom teritoriju.
- Želi li digitalnu ekonomiju, država mora s više svijesti i konkretnih mjera digitalizaciju postaviti kao prioritet, rekao je Tomašković dodajući kako je uz to potrebno i pojednostavljenje mjera investiranja kako Hrvatska ne bi zaostajala u digitalizaciji za Europom.
Na taj bi način HT imao bolju poziciju u DT Grupi, ali i među drugim europskim telekomima koje zasigurno idućih nekoliko godina očekuje velika konsolidacija pri čemu će opstati samo najjači i najfleksibilniji i biti konsolidatori dok će mnogi vjerojatno nestati, poručio je sa susreta medija i Uprave HT-a potpredsjednik HT-a za strategiju, pravna pitanja, regulativu i veleprodaju Siniša Đuranović.
- U procesu konsolidacije telekom sektora u Europi ne očekuje se nestanak nacionalnih tržišta te bi HT bio faktor konsolidacije na hrvatskom tržištu, ali je potrebna primjerena regulativa kako bi se smanjio pad prihoda i omogućilo investiranje u mreže nove generacije 5G koje su vrlo realno moguće za oko pet godina, kazao je Đuranović.
Dotaknuli su se i pitanja takozvanih "bijelih područja" na kojima nema komercijalnog interesa za širenje širokopojasnog interneta, no upravo to je spremna financirati Europska unija. Nažalost, područja poput Like i otoka i dalje čekaju bolje sutra jer je država ekskluzivna prava na provođenje nacionalne strategije i trošenje sredstava EU dodijelila Odašiljačima i vezama. Međutim, oni nisu započeli graditi pristupnu mrežu na "bijelim područjima", već imaju aspiraciju postati državni telekom, objasnio je Tomašković negodujući pritom što se država upleće u komercijalni sektor putem subvencija. Europska unija poslala je Vladi RH 2015. godine službenu notu da neće nastaviti financirati taj projekt dok se ne promijeni smjer projekta.
I Tomašković i Đuranović izjasnili su se da HT smatra suludim stvaranje i gradnju paralelne infrastrukture, jer je HT vlasnik gotovo 90 posto te infrastrukture koja je dostupna uz naknadu.
- Tako nešto je zabranjeno te se tome HT protivi. Vjerujemo da će država koja je nositelj povlačenja novca za infrastrukturu iz EU fondova promijeniti mišljenje tim više jer je po Digitalnoj agendi EU-a predviđeno da i nekomercijalna područja do 2020. dobiju pristup internetu, kaže Tomašković.