Piše: Stjepan Lović, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
U Narodnim novinama br. 155/23 objavljene su izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima koje su stupile na snagu 30. prosinca 2023. Njima su, između ostalog, ‘jasnije‘ regulirani uvjeti valjanosti ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te prava i obveze svih dionika tih ugovora.
Osnovna je razlika između tih dvaju ugovora trenutak prijenosa imovine na davatelja uzdržavanja: u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja prelazi na davatelja uzdržavanja za života primatelja uzdržavanja, a u ugovoru o doživotnom uzdržavanju u trenutku njegove smrti.
Nova ograničenja
Dopunama je propisan sadržaj uzdržavanja ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojim se, među ostalim, određuje mjesto stanovanja primatelja uzdržavanja (u njegovu stambenom prostoru, u stambenom prostoru davatelja uzdržavanja, u specijaliziranoj ustanovi ili u drugom odgovarajućem smještaju), obveza prehrane, njege i brige o zdravlju primatelja uzdržavanja te zadovoljavanja njegovih ostalih osnovnih životnih potreba, snošenje troška režija i pogreba primatelja uzdržavanja. Međutim, nije propisana sankcija za izostanak nekih od naznačenih elemenata.
Određeno je i ograničenje broja ugovora u kojima ista osoba može biti davatelj uzdržavanja, i to tako da ta osoba može istodobno imati sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i/ili ugovore o dosmrtnom s najviše tri primatelja uzdržavanja. Svaki sljedeći ugovor koji bi ta osoba sklopila kao davatelj uzdržavanja bio bi ništetan. Kao kontrolni mehanizam određeno je da će sudac mjerodavnoga suda pred kojim se ovjerava ugovor ili javni bilježnik pred kojim se on solemnizira provjeriti u Registru ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju broj primatelja uzdržavanja s kojima davatelj uzdržavanja ima sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i/ili one o dosmrtnom uzdržavanju. Dakle, ako neka osoba u položaju davatelja uzdržavanja već ima sklopljena tri ugovora, sud ili javni bilježnik ne smije joj dopustiti ovjeru ili solemnizaciju novog ugovora.
Obveze koje su već pravilo
Dodatno je propisana obveza suca ili javnog bilježnika da pri ovjeri ili sastavljanju ugovora ugovarateljima pročitaju ugovor te ih detaljno i ugovarateljima razumljivim riječima upozore na prava i obveze koje proizlaze iz njega. Takva obveza suca ili javnog bilježnika postojala je i u dosadašnjim zakonskim odredbama, iako ne tako detaljno određena, ali s istom svrhom/postupanjem, pa je ovo samo kozmetička promjena. Osniva se i Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, koji će voditi Hrvatska javnobilježnička komora. U njega će se upisivati svi podaci o sklopljenim ugovorima i moguće izmjene koje će se događati do isteka ugovora. Sadržaj i način vođenja Registra propisat će se pravilnikom, no nije određeno kad će se on donijeti.
Svakako je pohvalno što se, kad je riječ o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, propisuje da će se njime u korist primatelja uzdržavanja osnovati služnost stanovanja, ako se tomu izričito ne protivi. Tu će služnost zemljišnoknjižni sud, istodobno s uknjižbom prava vlasništva u korist davatelja uzdržavanja, po službenoj dužnosti uknjižiti u zemljišnoj knjizi.
Sve ovisi o sudu
Hoće li se tim izmjenama spriječiti zloporaba instituta ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ovisit će najviše o brzini sudova da sankcioniraju nedopuštena postupanja davatelja uzdržavanja. Nejasno je samo zašto se te zakonske dopune odnose samo na buduće ugovore, odnosno ne zadiru u prava i obveze primatelja i davatelja uzdržavanja iz ugovora sklopljenih do stupanja na snagu dopuna.
Naime, upravo su postojeći ugovori, prema mišljenju Ministarstva, ocijenjeni kao oni koji ne štite dovoljno primatelja uzdržavanja. I posljednja je izmjena koja ograničava broj takvih ugovora na tri suvišna jer to neće spriječiti članove obitelji davatelja uzdržavanja ili njemu bliske osobe da ih se zbog tog ograničenja navede kao davatelja uzdržavanja iako neće biti stvarni davatelji uzdržavanja. Ipak, nijedan zakon ne može predvidjeti sve moguće situacije. Učestalost zakonskih izmjena bez nužne hitnosti rada suda ostaje pak još samo jedna statistička zakonska promjena.