Pišu: dr. sc. Berislav Nadinić i Damjan Spoja, ATD Solucije
Kada se u široj javnosti spominje koncept metodologije ESG rejtinga – čiji je rezultat kvantitativna procjena koliko je neka tvrtka izložena materijalno važnim rizicima ESG-a – često zbog sličnosti pojma s kreditnim rejtingom nastane nesporazum. Koja je razlika, a koja poveznica između dvaju navedenih pojmova? Kreditni rejting procjena je klijentova kreditnog rizika (tvrtke, fizičke osobe, državnog entiteta…) kojom se kvantificira vjerojatnost da neće moći podmiriti svoje dospjele obveze u zadanom razdoblju. U skladu s tim, eventualne informacije povezane s ESG-om koje su na raspolaganju banci ili rejtinškoj agenciji za procjenu kreditnog rizika upotrebljavaju se isključivo ako utječu na klijentovu procjenu kreditne sposobnosti.
ESG rejtinška kvantifikacija jest procjena koliko je neka tvrtka (fizička osoba, entitet…) izložena materijalno velikim rizicima i prilikama ESG-a, utvrđuje postoje li odgovarajući sustavi i upravljačke strukture za ublažavanje mogućih rizika ESG-a, odnosno pridonose li proizvodi i usluge (ili aktivnosti) tog entiteta održivom poslovanju. Drugim riječima, imaju li pozitivan okolišni ili socijalni doprinos.
Volkswagenov primjer
ESG rejting kvantificira izloženost rizicima ESG-a, ali ne pruža odgovor na to kolika je vjerojatnost da klijent neće moći podmirivati svoje kreditne obveze. Tvrtka ili entitet s najvišim ESG rejtingom može imati dodijeljen niži kreditni rejting ako se njezin/njegov poslovni model i poslovanje općenito izlažu povećanoj vjerojatnosti da neće moći podmiriti dospjele obveze.
Slijedom toga, također može nastati paradoksalna situacija da tvrtke ili entiteti iz ugljično vrlo intenzivnih industrija koje negativno utječu na okoliš mogu dobiti visok kreditni rejting zahvaljujući svomu profitabilnom poslovnom modelu zato što se kvantificira samo vjerojatnost (ne)podmirenja kreditnih obveza. Čak i eventualno korištenje informacija o ESG-u u modelu kreditnog rejtinga (npr. izloženosti fizičkim i tranzicijskim rizicima) možda nije dovoljno za dodjelu nižega kreditnog rejtinga takvim klijentima (primjer je takva slučaja na međunarodnoj razini Volkswagen u kojem su unatoč skandalu s emisijama i vrlo niskom ESG rejtingu međunarodnih agencija te iste agencije tvrtki dodijelile visok kreditni rejting). Može se dogoditi da tvrtkini napori koje ulaže u smanjenje ugljikova otiska ili tranziciju prema održivom poslovanju budu penalizirani pri dodjeli kreditnog rejting jer mogu negativno financijski utjecati na profitabilnost.
Pokušaji rješavanja
Ako pogledamo širu sliku, Europska komisija svjesna je da doneseni Europski zeleni plan (European Green Deal) i pripadajući vrlo ambiciozni ciljevi klimatske neutralnosti do 2050. nisu izvedivi bez pristupa povoljnim izvorima financiranja za zelenu tranziciju. Regulativni okviri i promijenjene preferencije javnosti i krajnjih korisnika, iako hvalevrijedni, nisu dovoljni za motivaciju društva i ekonomije u cjelini.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) navela je da je za realizaciju klimatskih ciljeva EU-a potrebna iznimno velika investicija u obnovljive izvore energije (i dvije trećine u idućih deset godina) te da je za taj pothvat potreban pristup jeftinim izvorima financiranja. Slijedom toga, jedan od pristupa koje su odabrale pojedine međunarodne rejtinške agencije, a koji navodi i Europska središnja banka (ECB) kao jedan od primjera primjene u kreditnim institucijama, odnosi se na modificiranje rejtinga na temelju čimbenika ESG-a, odnosno rezultata ESG rejtinga.
Nadogradnja kreditnog rejtinga
Pristup uključuje zadržavanje klijentova kreditnog rejtinga (tvrtke, državnog entiteta) i njegovu nadogradnju odvojenim modulom ESG rejtinga u kojem se kvantificiraju rizici povezani s ESG-om i mogućnost njihova utjecaja na kreditni rejting. ECB spominje kako neke kreditne institucije primjenjuju kvantifikaciju rizika povezanih s ESG-om u rejtinšku kategoriju za korekciju parametara kreditnog rizika (PD i LGD) koje su izračunale internim statističkim modelima tako da se klijentima s boljim ESG rejtingom smanje parametri (manja vjerojatnost neplaćanja u slučaju PD-a odnosno manji gubitak u slučaju nepodmirenja obveza pri LGD-u).
U svakom slučaju, navedeni pristup vjerojatno nije dovoljan za daljnju raspodjelu sredstava za zelenu tradiciju, zato se očekuje primjena onoga u kojem se u metodologiju izračuna kreditnog rejtinga uključuju čimbenici ESG-a, i to prije svega povezani s klimatskim ciljevima i pripadajućim ulaganjima vezanim uz tranziciju prema održivijem poslovanju. To bi u praksi značilo da se npr. kapitalne investicije u održivost ne smatraju otegotnim čimbenicima pri izračunu kreditnog rejting. Dodatni je izazov usklađenje vremenskih horizonata jer materijalno važni rizici povezani s ESG-om u pravilu utječu na poslovanje u duljem razdoblju nego što je ročnost traženoga kredita, pa postoji tendencija da se ti rizici podcijene.
Ukidanje penalizacije?
Još jedan razlog zbog kojega bismo u Republici Hrvatskoj trebali pozdraviti veliko uključenje klimatskih i okolišnih rizika u izračun kreditnog rejtinga jest izloženost našega gospodarstva i tvrtki fizičkim i tranzicijskim rizicima. Turizam je kao glavna gospodarska grana u Hrvatskoj posebno izložen i akutnim (šumski požari, oluje, toplinski valovi…) i kroničnim rizicima (promjene vremenskih obrazaca, podizanje razine mora). To vrijedi i za poljoprivredu (suše, tuče, oluje…), a zbog neadekvatne željezničke mreže iznimno razvijen autoprijevoznički sektor izložen je tranzicijskim rizicima zbog srednjoročnih i dugoročnih planova regulativa Europske unije. Prema tome, točna procjena tih rizika za pojedinačnoga klijenta presudna je u očekivanim novim pristupima izračuna kreditnog rejtinga.
Cilj je cjelokupnog društva da financiranje naših tvrtki (i ostalih entiteta) u tranziciji prema snažnijemu poslovnomu modelu, otpornijem na rizike ESG-a i pripadajućim tehnikama mitigacije – ne samo u navedenim industrijskim granama – bude adekvatno procijenjeno pri izračunu kreditnog rejtinga, odnosno u najmanju ruku da ne bude penalizirano.
Moćan alat za budućnost
ESG rejting nije samo pokazatelj tvrtkine etičnosti i održivosti već i moćan alat za upravljanje okolišnim tranzicijskim rizicima. Ulaganje u prakse ESG-a može pomoći tvrtkama da se bolje prilagode promjenjivom regulativnom i tržišnom okružju, smanje reputacijske rizike i osiguraju dugoročnu održivost. U svijetu u kojem klimatske promjene i održivost sve snažnije utječu na poslovanje, ESG rejting postaje ključan faktor za poslovni uspjeh i otpornost. Poslovni lideri i investitori trebali bi prepoznati važnost tog rejtinga i integrirati ga u svoje strategije kako bi osigurali održiv rast i konkurentsku prednost u budućnosti.