Izvještavanje o održivosti: Koliko će Omnibus rasteretiti tvrtke

piše: Vali Marszalek direktorica za ESG u Forvis Mazarsu

Europska komisija predstavila je 26. veljače 2025. prvi paket Omnibus, odnosno paket prijedloga za pojednostavnjenje pravila Europske unije o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD i Uredba o taksonomiji), dubinskoj analizi održivosti poduzeća (CSDDD) i mehanizmima ugljične prilagodbe na granicama (CBAM). Cilj je tih prijedloga pridonijeti smanjenju administrativnih opterećenja za 25 posto za sva poduzeća (i najmanje 35 posto za mala i srednja poduzeća) do kraja ovog mandata Europske komisije, tj. do 2029. godine.

Ali vratimo se malo unatrag. Potkraj 2019. Europska komisija u prvome mandatu Ursule von der Leyen predstavila je Green Deal ili Europski zeleni plan radi stvaranja čišće, zdravije i klimatski neutralne Europe. Taj je plan pokrenuo lavinu regulatornih inicijativa, uključujući one koje se tiču korporativnog izvještavanja o održivosti. Tako je već 2020. donesena EU taksonomija, 2022. CSRD, a 2024. prihvaćena je i direktiva CSDDD. Za potrebe ovog članka zadržat ćemo se na Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti, odnosno CSRD-u.

Plan za čistu industriju

Hrvatska je transponirala CSRD u srpnju 2024. Zakonom o računovodstvu, prema kojem su obveznici izvještavanja o održivosti svi veliki poduzetnici te mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. S obzirom na to da CSRD predviđa faznu primjenu, tako i prema našem Zakonu o računovodstvu ove godine za financijsku godinu 2024. moraju izvijestiti tek veliki izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište koji imaju više od pet stotina zaposlenika.

Prema tome, 40-ak društava u Hrvatskoj objavit će svoje prve CSRD izvještaje u sljedećim tjednima i mjesecima, s tim da su prvi izvještaji već objavljeni. Svi drugi veliki poduzetnici u Hrvatskoj koji ispunjavaju dva od tri kriterija (250 zaposlenika, 50 milijuna eura prihoda, 25 milijuna eura aktive) u skladu sa Zakonom o računovodstvu morat će izvijestiti sljedeće godine, 2026., za tekuću, 2025. Nakon što je EK predstavila nove prijedloge potkraj prošlog mjeseca, sva ta poduzeća koja se pripremaju izvijestiti sljedeće godine više nisu tako sigurna da će zaista i morati i kada izvijestiti. Na razini EU-a Green Deal sada je zamijenjen novim planom, nazvanim Clean Industrial Deal (Plan za čistu industriju). Riječ je o planu za konkurentnost i dekarbonizaciju Europske unije. Njegovi su glavni elementi priuštiva energija, povećanje potražnje za čistim proizvodima, financiranje prelaska na čistu energiju, cirkularnost i pristup materijalima, djelovanje na globalnoj razini te vještine i kvalitetna radna mjesta.

Uz i dalje snažnu ambiciju Europske unije prema održivoj tranziciji Europska komisija postavila je i cilj smanjenja administrativnog opterećenja za poduzeća za najmanje 25 posto. Prvi paket Omnibus, predstavljen potkraj veljače, predlaže izmjene upravo uzimajući u obzir taj cilj. Prijedlozi vezani uz CSRD privukli su najviše pozornosti poduzeća.

Promjene u dvjema direktivama

Prvi paket Omnibus u odnosu na CSRD predlaže promjene prihvaćanjem dviju novih direktiva. Prva je Stop-the-Clock, čiji je cilj odgoditi obveze izvještavanja za tvrtke iz drugog i trećeg vala za dvije godine. To se odnosi na sve velike poduzetnike osim onih koji su ušli u obvezu već 2024. i trenutačno objavljuju prve izvještaje u skladu s CSRD-om te na male i srednje poduzetnike koji kotiraju na burzi.

Poduzeća koja bi trebala prvi put izvijestiti prema CSRD-u 2026. odnosno 2027. prihvaćanjem te direktive dobila bi dvije godine odgode kako bi se izbjeglo da ta poduzeća zbog zakonske obveze ispunjavaju zahtjeve izvještavanja koji bi mogli biti izmijenjeni prihvaćanjem druge direktive.

Druga je direktiva Content, čiji je cilj prilagoditi CSRD kako bi se smanjilo opterećenje za poduzeća. Tim se prijedlogom ulazi u sâm sadržaj CSRD-a te se predlaže povišenje pragova, pa tako i smanjenje broja obveznika izvještavanja, pojednostavnjenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), uključujući odustajanje od sektorski specifičnih standarda, te otklanjanje mogućnosti prelaska revizije izvještaja s ograničenog na razumno uvjerenje.

Za direktivu CSRD koja je na snazi i posebno njezin prijenos u nacionalno zakonodavstvo, pa tako i u hrvatski Zakon o računovodstvu, to znači da prihvaćanjem direktive Stop-the-Clock poduzeća koja se ne nalaze među onima koja upravo rade na objavi svojih prvih izvještaja prema CSRD-u neće ni morati izvijestiti prije 2028., a u međuvremenu, ovisno u kojem obliku će se prihvatiti i prenijeti direktiva Content, veći dio njih možda će ispasti kompletno iz zakonske obveze izvještavanja. Tako bi se broj poduzeća obveznika izvještavanja prema CSRD-u smanjio za 80-ak posto.

Rokovi prihvaćanja i primjene

Naime, direktiva​ Content predlaže smanjenje broja obveznika izvještavanja o održivosti na one koji imaju 1000 zaposlenika i 50 milijuna eura prihoda ili 25 milijuna eura aktive, pri čemu je broj zaposlenika u tom prijedlogu prvi kriterij. U zakonsku obvezu izvještavanja, ako se taj prijedlog prihvati, ušli bi obveznici izvještavanja iz prvog vala, koji upravo objavljuju prve izvještaje prema CSRD-u, ali ne svi obveznici iz prvog vala, i obveznici iz drugog vala koji prema vrijedećem zakonu trebaju prvi put izvijestiti sljedeće godine čekajući odgodu od dvije godine, ali samo dio njih.

Potrebno je ipak napomenuti da će te direktive stupiti na snagu tek nakon što Europski parlament i Vijeće postignu dogovor o prijedlozima i nakon njihove objave u Službenom listu Europske unije (OJEU). Nakon toga države članice morat će prihvatiti te odredbe transponiranjem direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

Europska komisija za direktivu Stop-the-Clock predvidjela je ubrzani postupak kako bi se tekst prihvatio i prenio u nacionalno zakonodavstvo do 31. prosinca 2025. godine. Direktiva Content slijedit će standardni zakonodavni postupak, koji bi mogao potrajati najmanje devet mjeseci prije prihvaćanja i objave u Službenom listu EU-a (OJEU). Države članice tada bi imale 12 mjeseci da prenesu prihvaćene odredbe u svoje nacionalno pravo. Osim promjena u CSRD-u, važno je razumjeti i izmjene koje Omnibus predlaže u primjeni nove direktive. Ti prijedlozi imat će zaseban tijek.

Revidiranje standarda

Poduzeća iz prvog vala koja upravo izvještavaju za 2024. trenutačno primjenjuju prvi skup standarda ESRS koji je Europska komisija prihvatila u srpnju 2023. Taj skup uključuje 12 standarda koji pokrivaju cijeli spektar tema ESG-a (okolišnih, društvenih i upravljačkih), s 82 zahtjeva za objavu i oko 1000 pojedinačnih podatkovnih točaka, od kojih su neke dobrovoljne. Ti standardi trebali su biti dopunjeni sektorski specifičnim standardima. ESRS od obveznika zahtijeva objavljivanje važnih informacija koje pokrivaju materijalne utjecaje, rizike i prilike utvrđene prema načelu dvostruke materijalnosti.

Prema Omnibusu, predlaže se odustajanje od sektorski specifičnih standarda te dodatno pojednostavnjenje prvog skupa ESRS-a, uključujući smanjenje broja obveznih podataka za izvještavanje, razjašnjenje odredbi koje se smatraju nejasnima i poboljšanje usklađenosti s drugim dijelovima zakonodavstva EU-a. Komisija namjerava prihvatiti delegirani akt kojim bi se revidirali standardi ESRS najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu nove direktive prema prijedlogu direktive Content. Može se očekivati da revidirane standarde nećemo dobiti prije polovice 2026., a možda i poslije, da poduzeća iz drugog vala, tj. dio njih, pod uvjetom da dobiju odgodu od dvije godine, izvijeste prvi put 2028. za 2027. primjenjujući nove, revidirane standarde. Do tada, međutim, na snazi je i dalje prvi skup ESRS-a.

Što se tiče EU taksonomije, predviđen je drukčiji, mnogo brži proces. Prvi paket Omnibus sadržava nacrt Delegiranog akta koji predlaže izmjene i dopune postojeće regulative. Nakon formalnog prihvaćanja delegirani akt bit će podnesen Europskom parlamentu i Vijeću na pregled (što obično traje dva mjeseca) prije nego što postane primjenjiv. Revidirani delegirani akt primjenjivao bi se tada od 1. siječnja 2026. (za fiskalnu godinu 2025.).

Promjene i problemi u hodu

Iako je prvi Omnibus pokrenuo lavinu rasprava i spekulacija, pa i ishitrenih zaključaka, važno je prije svega napomenuti da smo tek na početku zakonodavnog procesa EU-a. Na tom putu također nisu isključene moguće dodatne izmjene do konačnog prihvaćanja. U procesu koji je doveo do ovog Omnibusa mogli su se čuti i neki drugi prijedlozi koji na kraju nisu našli mjesto u paketu, međutim to ne znači da se neće ponovno o njima raspravljati tijekom sljedećeg razdoblja pregovaranja.

Cijelu situaciju dodatno komplicira i status transpozicije CSRD-a u pojedinim državama članicama. Ako uzmemo u obzir da je do sada 19 država članica (plus Lihtenštajn i Norveška) prenijelo CSRD u nacionalno zakonodavstvo, to za sva poduzeća obuhvaćena trenutačnom direktivom znači da se, osim ako nacionalne vlade ili regulatori ne navedu drukčije, moraju uskladiti sa svim postojećim nacionalnim zakonima do prihvaćanja i prijenosa prve, pa onda i druge navedene predložene direktive. Osam preostalih država članica tek treba transponirati CSRD i pitanje je hoće li nacionalni zakonodavci odlučiti prenijeti sad direktivu za koju već znaju da će se mijenjati. U tim državama, među kojima su i Njemačka i Nizozemska, trenutačno ne postoji zakonska obveza izvještavanja prema CSRD-a ni u kojem opsegu. Možemo zaključiti da trenutačno unutar Europske unije ne vrijede jednaka pravila za sva poduzeća, a nova situacija s neizvjesnim ishodom dodatno komplicira situaciju.

Što očekivati?

Što možemo očekivati dalje? Teško je reći, jer jednostavno ne možemo znati sa sigurnošću. Možemo tek pretpostaviti kako bi tijek barem za ovu godinu mogao izgledati. Počinju dva paralelna zakonodavna postupka, od kojih će onaj za direktivu Content trajati najmanje devet mjeseci, a moguće i dulje. U drugom tromjesečju 2025. možemo očekivati usvajanje revidiranoga Delegiranog akta o EU taksonomiji, a oko ljeta moguće je i prihvaćanje direktive Stop-the-Clock. Do kraja godine predviđeno je da sve države članice transponiraju direktivu kojom će poduzećima u drugom i trećem valu dati odgodu od dvije godine. Potkraj 2025. Europska komisija također bi trebala predstaviti prijedlog izmjena za Uredbu o objavljivanju održivih financija (SFDR). Tada ćemo vidjeti koje se promjene predlažu za financijski sektor.

Nije sporno da bi sljedeće razdoblje pregovora o prijedlogu Omnibusa moglo označiti važan pomak u izvještavanju o korporativnoj održivosti, rezultirajući novim pragovima, vremenskim okvirima i standardima za izvještavanje koji će utjecati na poslovanje svih poduzeća u svim sektorima.

Direktive Stop-the-Clock i Content: Koje promjene donose

– Direktiva Stop-the-Clock: odgađa obveze izvještavanja za tvrtke iz drugog i trećeg vala za dvije godine. Odnosi se na sve velike poduzetnike osim na one koji su ušli u obvezu već 2024. i trenutačno objavljuju prve izvještaje u skladu s CSRD-om te na male i srednje poduzetnike koji kotiraju na burzi. Poduzeća koja bi trebala prvi put izvijestiti prema CSRD-u 2026. odnosno 2027. primjenom te direktive dobila bi dvije godine odgode.

– Direktiva Content: predlaže povišenje pragova, a time i smanjenje broja obveznika izvještavanja, pojednostavnjenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), uključujući odustajanje od sektorski specifičnih standarda te otklanjanje mogućnosti prelaska revizije izvještaja s ograničenog na razumno uvjerenje.

– ​CSRD: primjenom direktive Stop-the-Clock poduzeća koja nisu među onima koja upravo rade na objavi svojih prvih izvještaja prema CSRD-u neće ni morati izvijestiti prije 2028., a u međuvremenu, ovisno o tome u kojem će se obliku prihvatiti i prenijeti direktiva Content, veći dio njih možda će posve ispasti iz zakonske obveze izvještavanja.

Na Liderovoj konferenciji ‘ESG – održiva budućnost‘ doznat ćete koje se izmjene predlažu za CSRD i ESRS, EU taksonomiju i CSDDD te kako se najbolje pripremiti za iduće razdoblje regulativnih promjena.