Što i kako
StoryEditor

Rizici: Kako ih prevenirati i svesti na najmanju mjeru u uvjetima krize i nesigurnosti

21. Rujan 2022.

piše: Nikola Nikšić Konter poslovno savjetovanje i ekonomske usluge

Podugačak je popis događaja i okolnosti na domaćoj i globalnoj sceni koje poduzetnici moraju imati na umu u svom poslovanju, od klimatskih promjena, nestabilne geopolitičke scene, porasta cijena i/ili nedostatka energije do smjera u kojem će se modelirati kapitalizam. Svaki od njih nosi potencijalne rizike koje treba prepoznati i reagirati. Ekonomska teorija i praksa imaju neke alate

U globalnim uvjetima koji su sve samo ne sigurni i predvidivi, na pitanje kako na pravi, ekonomski razuman i optimalan način, ‘igrajući svoju igru‘, odgovoriti na okolnosti iz okružja (prilike i prijetnje) uvažavajući mogućnosti (snage i slabosti) i potencijale organizacija, poduzetničkim organizacijama sve je teže odgovarati, a pogotovo da ti odgovori imaju trajniju uporabnu vrijednost.

Na koji će način svijet djelovati na izazove klimatskih promjena i porast broja stanovnika na planetu; kako će se razvijati globalna politička situacija i kakav će na ekonomije pojedinih ekonomskih zajednica imati aktualni oružani sukobi i sigurnosni rizici; u kom će se smjeru mijenjati i modelirati kapitalizam; kako će se razvijati ekonomija Kine i drugih azijskih zemalja; kojom brzinom i na koji način će se provoditi transformacija energetike, u kojem će se smjeru mijenjati životne navike ljudi… sve to su neka od pitanja, problema, zadataka, rizika, prilika i prijetnji iz sve dinamičnijeg i drugačijeg eksternog okružja s kojima se, između ostalih, sučeljavaju i poduzetničke organizacije.

Prije odabira strategije

Kako ih promatrati i tretirati, kada se mogu iskoristiti, a kada je riječ o većim ili manjim prijetnjama. U nedavnom intervjuu jedan poslovni čovjek je u ovom tjedniku kategorizirao poduzeća u dvije grupe, defenzivna i ofenzivna, ujedno navodeći da u krizi najbolje prolaze poduzeća koja kombiniraju defenzivne i ofenzivne poteze. Što je u naravi točno i predstavlja standard iz teorije strateškog menadžmenta.

No treba znati kako se do odluka o odabiru adekvatnih strategija dolazi, što je potrebno provesti da bi se donijele prave odluke (poslovna izvrsnost) i da se kasnije implementiraju i provode na pravi način (operativna izvrsnost). Uvelike uspjeh u razvoju i održavanju dobre razine izvrsnosti ovisi o sposobnosti upravljanja rizicima, njihova pravodobna i pravilna prepoznavanja i procjenjivanja potencijalnih efekata te planiranja i provedbe postupanja u svrhu njihove prevencije, mogućeg transfera i/ili minimalizacije. Neupitno da je rizik neizbježan, i neizostavan je dio svake organizacije, a većinom mu se pristupa kao negativnoj pojavi. Rizik se uglavnom procjenjuje u bitnim situacijama za organizaciju, koje mogu odrediti budućnost njezina poslovanja i kvalitetu odvijanja njezinih poslovnih procesa.

Iz (uobičajeno dominantne) perspektive financija (pokazatelja i rezultata poslovanja) promatra ga se kao vjerojatnost gubitka tržišta prodaje i prihoda, ekonomski neprihvatljivog rasta troškova, posljedično smanjenja dobiti ili ostvarenja gubitka, pada priljeva novca i nelikvidnosti, nemogućnosti zaduživanja ili zaduživanja pod ekonomski neprihvatljivim uvjetima te smanjenja vrijednosti imovine i kapitala i povećanja obveza do razine insolventnosti.

Pronađi najslabiju kariku

Za razumijevanje rizika i iz drugih perspektiva (u kojima se kriju pokretači za ostvarenje rezultata) i da bismo bili u mogućnosti izraditi kvalitetan katalog rizika s planom postupanja, upotrebljavaju se razne analize eksternog i internog okružja. O njima smo u više navrata pisali u ovoj kolumni, pa da ih se samo prisjetimo i specificiramo: PESTLE (analiza šireg eksternog okružja), analiza dionika (njihovih potreba i potencijala, opirućih i podupirućih faktora), analiza zrelosti i atraktivnosti djelatnosti, analiza konkurenata i tržišta nabave, analiza interne organizacije s naglaskom na intelektualni kapital i ljude kao njegovu ključnu sastavnicu te razinu digitalizacije ili automatizacije. Sve to kada se sublimira kroz jasno uređen SWOT omogućuje efikasnu borbu s rizicima.

Iz (uobičajeno dominantne) perspektive financija rizik se promatra kao vjerojatnost gubitka tržišta prodaje i prihoda, ekonomski neprihvatljiva rasta troškova, posljedično smanjenja dobiti ili ostvarenja gubitka, pada priljeva novca i nelikvidnosti, nemogućnosti zaduživanja ii zaduživanja pod ekonomski neprihvatljivim uvjetima, smanjenja vrijednosti imovine i kapitala te povećanja obveza do razine insolventnosti

Mehanizam rizika može se izraziti u odnosu prijetnje i ranjivosti, i do kojih to posljedica može dovesti. Ranjivost je slabost unutar organizacijske strukture ili poslovnog procesa koji je najmanje ‘otporan‘ na prijetnje. Ta slabost je najizgledniji izvor rizika u procesu (strateškom i operativnom upravljanju, upravljanju ljudskim potencijalima, zalihama, sigurnosnim aspektima poslovanja, potraživanjima, poštovanju zakona, investiranju…). Kombinacijom ranjivosti procesa i određene prijetnje najčešće dobivamo negativne posljedice koje donose štetu samom procesu. Ta se šteta očituje u nekom negativnom ekonomskom efektu, odnosno gubitku (uz klasične financijske i komercijalne, važniji su: ugled, podaci, ljudi). Promatranje ranjivosti bez povezivanja s prijetnjom nema smisla. Ako objekt nema ranjivost, veličina prijetnje nije važna. Ili ako za objekt nema prijetnji, veličina ranjivosti nije važna.

Potrebno za ‘pobjedu‘

Da bismo bili uspješni u borbi s rizicima, odnosno općenito u planiranju i provedbi ‘pobjedničkih‘ strategija i operativnih planova njihove provedbe, važno je činiti ljude zadovoljnima i motiviranima (posvećenim i agilnim), razvijati njihove nove kompetencije koje će omogućiti da se kvalitetnije prikupljaju, bilježe, analiziraju i razumiju informacije. Tako da na temelju toga mogu donositi dobre odluke, kojima su se optimalno interpretirale mogućnosti organizacije (snage i slabosti) i okolnosti iz okružja (prilike i prijetnje).

Važno je razumjeti da su strategija i operativni plan dobro povezani. Sun Tzu je rekao da je strategija bez taktike najsporiji put do pobjede, a taktika bez strategije koncept osuđen na poraz. Dobra taktika ne pomaže kad je strategija loša, a dobra strategija lako propada kad je loša taktika. Njihovo kreiranje i implementacija samo je početna točka jedne uzbudljive poduzetničke avanture u određenom vremenu.

Fleksibilnost je ključna

Informacije se trebaju dnevno prikupljati i bilježiti, periodično očitavati i, s obzirom na dinamiku promjena iz okružja, racionalno revidirati i prilagođavati inicijalne ideje i planove, uvoditi i provoditi potrebne promjene. Fleksibilnost kao ključna osobina izvrsnosti i preduvjet dugoročno održiva, sigurna i stabilna poslovanja može se stapanjem sjajno izraziti kao fleksisigurnost. Nažalost, istraživanja pokazuju da iako Darwinova teorija jasno upućuje da ne preživljavaju ni inteligentni ni jaki nego oni sposobni mijenjati se, da ljudi premalo vremena izdvajaju za promišljanja o budućnosti (pogotovo o različitoj u odnosu na sadašnjost), o dugoročnim konceptima i ciljevima, kako na osobnoj razini, tako i u okviru organizacija u kojima žive i rade.

Takvo ponašanje, isključivo reaktivno, operativno i rutinsko, fokusiranje na kratkoročne probitke, postupno dovodi do velikih pogrešaka koje se pretvaraju u teško rješive strukturne probleme. I tu je još jedan snažan zahtjev za promjenom. 

01. listopad 2022 09:24