Na EFFECTUS poduzetničkim studijima održan je okrugli stol na temu Hrvatski mirovinski sustav i uloga paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda.
Na okruglom stolu sudjelovali su Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskom saboru iz HSU, Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZMO-a, Zoran Protega pomoćnik ravnateljice REGOS-a, Dijana Markoja, direktorica UMFO-a, Ivana Žepić, načelnica sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost iz Ministarstva financija, Ivana Špoljarević, supervizor specijalist Sektor za superviziju fondova i investicijskih društava iz HANFE.
Na panelu su obradili temu paneuropskog osobnog mirovinskog proizvoda (PEPP). Osvrnuli su se na njegovu, još uvijek, nedovoljnu razrađenost i vidljivost u medijskom prostoru. Uvođenje PEPP-a pruža veći izbor ulaganja kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju koje će utjecati na jače povezivanje prekogranične suradnje država članica Europske unije.
Silvano Hrelja tvrdi da je Hrvatski mirovinski sustav održiv, ali i priznao da su mirovine u Hrvatskoj niske kad uzmemo u obzir standard Europske unije. Istaknuo je poteškoću vraćanja na 3 zaposlena po jednom umirovljenom i demografski izazov koji to ne dozvoljava kao ni napredak tehnologije. Između 200 000 - 250 000 tisuća umirovljenika iznimno teško živi. Naglasio je da bi prebacivanje novca iz drugog stupa dovelo do kolapsa financijskih institucija.
Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZMO-a, istaknuo je da je starenje stanovništva u Hrvatskoj na približnoj razini europskog prosjeka. Uz prisutan trend starenja stanovništva koji je prisutan u cijeloj Europi, važnije je nego ikad razmišljati o mirovini i načinima kako se što bolje pripremiti i osigurati.
PEPP osigurava dodatno i dopunsko mirovinsko primanje koje će nadomjestiti prisutan jaz u budućnosti. Ističe da je indirektan utjecaj PEPP-a na mirovine vidljiv kroz ulaganja na tržištima, oslobađanja mrtvog kapitala i stvaranja kapitalizirane štednje. Uz rast broja umirovljenika mirovinski sustavi podložni su vanjskim utjecajima.
Ivana Žepić iz Ministarstva financija istaknula je da je Ministarstvo nositelj zakonodavne aktivnosti te rekla da mladi trebaju početi razmišljati o mirovini. PEPP nama ograničenje za fizičku dob što znači da i maloljetnik može ulagati u njega. Sličnosti s trećim stupom ima, doprinosi povećanju mirovine, a i porezni tretman je uređen na isti način. Razlika je da nema državnih poticajnih sredstava te da se nakon određenih godina života može isplatiti jednokratan iznos akumuliranih sredstava. Trenutno jedna četvrtina svih zaposlenih član je jednog od dobrovoljnih mirovinskih fondova. To nije zanemariva brojka, ali svakako treba raditi na svijesti građana kako bi ona postala još veća.
Ivana Špoljarević iz HANFE objasnila je da praksa mora pokazati koji će se rizici materijalizirati i da PEPP ima najveći benefit za mlađe osobe koje će se seliti između država članica. Zasada, od 128 društva pružatelja, 21 društvo razmatra uvođenje PEPP-a, a do danas je samo jedno društvo zatražilo dozvolu. Riječ je o slovačkom Finax-u. Za hrvatsko tržište postoji mogućnost da PEPP ima ograničen utjecaj i da naš mirovinski sustav nudi širok spektar usluga.
Mladi imaju malo znanja o financijskoj pismenosti i nisu u dovoljnoj mjeri upućeni u pitanja takve vrste jer je hrvatski trostupni mirovinski sustav kompleksan objasnio je Zoran Protega, pomoćnik ravnateljice REGOS-a U RH postoji dodatan problem jer se oko 97 posto osiguranika raspoređuje u mirovinske fondove po službenoj dužnosti jer ljudi još nisu preoznali samostalnu izbor mirovniskog fonda.
Nužno je rano promišljati o mirovini, a PEPP je istaknut kao dobar proizvod, namijenjen mlađoj generaciji koji svoj pun potencijal može ostavriti uz digitalne nomade koji svoju štednju nose sa sobom. PEPP nije ovdje da bi istisnuo treći stup, već je s njim komplementaran i nadopunjuje ga.