Čak i ako niste u gaming svijetu i ne igrate videoigre vjerojatno znate da je sektor videoigara poprilično velik i lukrativan, a moglo bi se reći da je po prihodima zasjenio i Hollywood. Ipak, sektor videoigara u posljednjih je nekoliko godina pao u tešku situaciju: prodaja je u padu, upotreba je pala, a otpuštanja su sve veća.
Nedavno je o ovoj temi progovorio i investitor i analitičar Matthew Ball koji je iznio dubinsku analizu sektora. Kako tvrdi Ball, iako je prodaja igara porasla tijekom pandemije sada su, nakon uračunavanja inflacije, prihodi pali te je u 2023. zabilježen pad od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pala je i upotreba, odnosno vrijeme igranja pa je tako 2021. godine prosječan gamer provodio 16,5 sati tjedno u igrama, a godinu dana kasnije je taj broj pao na 13 sati. Također, smanjio se i udio stanovništva koji igra.
Još jedan veliki problem su masovna otpuštanja. Sektor videoigara otpustio je 8500 radnih mjesta u 2022. godini te 10500 u 2023., a otpuštanja su se prelila i u 2024. pa je samo u siječnju zabilježeno više od 6200 otkaza.
Najlakši odgovor na pitanje zašto se sve ovo događa svakako je oporavak od pandemije. Videoigre, kao i mnoge druge online aktivnosti poput e-trgovine, doživjele su velik rast tijekom pandemije te se sada vraćaju na neke predpandemijske, normalne, razine.
Po pitanju mobilnih igara, problem je izazvao i Apple koji je 2021. godine uveo nova pravila za svoje telefone koja su tvorcima aplikacija iznimno otežala praćenje ponašanja korisnika na internetu. S obzirom da proizvođači igara koriste oglase na mobitelima za distribuciju i oglašavanje svoje aplikacije nova Appleova politika čini oglase skupljima i manje preciznima što proizvođačima otežava pronalaženje novih kupaca.
Liste uvijek iste
Također, izrada videoigara postaje sve skuplja što otežava proboj novih ‘igrača‘ na tržište. Iako su mnogi naviknuli na ideju da u digitalnom svijetu troškovi opadaju kako se tehnologija poboljšava, Ball tvrdi da kako igre postaju složenije i sofisticiranije, troškovi rastu.
Na primjer, izrada originalne igre Spider-Man za PlayStation, objavljene 2018., koštala je 100 milijuna dolara. Nastavak iz 2020. koštao je 156 milijuna dolara. Najnovija verzija igre, objavljena prošle godine, koštala je 315 milijuna dolara, a sljedeća koja dolazi ima proračun od 385 milijuna dolara. U međuvremenu, troškovi izrade ‘živih‘ igara kao što je Fortnite, za koje je potrebno ogromno osoblje za izgradnju i održavanje, toliko su visoki da mnogi programeri odustaju od igara koje su sami stvorili ili ih odluče uopće ne napraviti.
Sve to znači da pregršt visokobudžetnih naslova i nastavaka dominira prodajnom ljestvicom iz godine u godinu, a novim igračima je nevjerojatno teško probiti se. Popis najuspješnijih igara u 2023. dosta nalikuje popisu iz godine prije i godine prije toga.
S obzirom da se na tržište teško probijaju novi igrači ne čudi da je na listu najvrjednijih kompanija u gaming sektoru zasjeo Microsoft s tržišnom vrijednošću od tri bilijuna dolara. Slijedi ga kineski Tencent s vrijednošću od 346,99 milijarde dolara, a na trećem mjestu je japanski Sony s vrijednošću od 121,35 milijarde dolara. Četvrto mjesto je zauzeo Nintendo (68,81 milijarde dolara), a peto NetEase (67,86 milijardi dolara). Na šestom se mjestu nalazi Electronic Arts (37,16 milijarde dolara), na sedmom Roblox (26,39 milijarde dolara), a na osmom američki Take 2 Interactive (26,18 milijarde dolara). Deveta najvrjednija kompanija u gaming sektoru je singapurska tvrtka Sea (23,88 milijarde dolara), dok je deseti na ljestvici australski Aristocrat.
Globalno je tržište prošle godine bilo procijenjeno na 406,2 milijarde američkih dolara, a ove bi godine ono trebalo porasti na 455,27 milijarde dolara. Predviđa se da bi do 2028. globalno tržište videoigara trebalo dosegnuti vrijednost od 625,64 milijarde dolara.