Iako je glavna tema posljednjih godina razvoj tehnologije i napredak, činjenica je da je Europa suočena s korporativnim i tehnološkim jazom naspram SAD-a što bi moglo smanjiti njenu globalnu konkurentnost.
Prema tvrtki McKinsey & Company, ako Europa uspije zatvoriti ovaj jaz razvojem i usvajanjem deset transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeće desetljeće, do 2040. godine će moći itekako konkurirati SAD-u, ali i ostvariti potencijalnu dodanu vrijednost od dva do četiri bilijuna eura godišnje.
Tehnologije kao što su primjenjiva, odnosno generativna umjetna inteligencija, automatizacija sljedeće razine, budućnost povezanosti, distribuirana infrastruktura, računalstvo iduće generacije, budućnost programiranja, digitalna arhitektura povjerenja, bio revolucija, materijali iduće generacije i budućnost čistih tehnologija ključne su za dodanu vrijednost.
Hrvatska ima najbolji rezultat u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama, odnosno cleantechu i arhitekturi povjerenja, no kako pokazuje McKinseyjevo istraživanje najviše zaostajemo u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materija te u bio revoluciji. Rezultati najnovijeg istraživanja pod nazivom ‘Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske‘ također pokazuju da Hrvatska može pomoći u zatvaranju tehnološkog jaza i poboljšanju kvalitete života tako što će podržati relevantne EU inicijative i poduzeti izravne korake i mjere koje će potaknuti brže usvajanje i razvoj transverzalnih tehnologija.
– Da bi ostale globalno konkurentne, domaće će se tvrtke morati okrenuti dugoročnoj viziji i ciljevima, programatskim akvizicijama te investiranju u inovativnost, upravljanje i razvoj sposobnosti – smatraju u McKinseyju.
Održivost na visokoj razini, ekonomski rast nizak
Hrvatska bilježi vrlo dobre rezultate u održivosti, s razinama emisija štetnih plinova po glavi stanovnika ispod prosjeka EU te u razini s pet najuspješnijih gospodarstava Europske unije, a također ima i četvrtu najmanju emisiju ugljičnog dioksida u EU, a dodatno smo se obvezali i smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. kao i postupno smanjiti korištenje ugljena do 2033. godine.
Podaci o ekonomskom rastu za 2021. godinu pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosio oko 21 330 eura što je ispod prosjeka EU-a, no podaci Europske komisije pokazuju da je Hrvatska od svog ulaska u EU uspješno koristila razvojne fondove iz kojih je povukla oko 12,2 milijarde eura, uplativši pritom samo oko 3,7 milijardi eura u zajednički europski proračun.
Po pitanju uključivosti i blagostanja Hrvatska zaostaje za državama srednje Europe iako su u prethodnom razdoblju napravljeni značajni pomaci u poboljšanju uključivosti i blagostanja građana. To pokazuje i stopa nezaposlenosti koja se od 2016. godine prepolovila na 5,9 posto u kolovozu prošle godine.
– Napredak Hrvatske u održivosti, uključivosti i nekim aspektima rasta pokazuje koliko ima potencijala za razvoj, ali da bi zadržala postignutu poziciju i ostvarila svoje ciljeve trebat će raditi na poticanju inovacija i profitabilnosti na temeljima korporativne tehnološke konkurentnosti – smatraju u McKinseyju.
U prosjeku je Hrvatska najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija, što se može vidjeti na primjeru istraživanja koje pokazuje da je 39 posto hrvatskih tvrtki s više od 10 zaposlenih izjavilo da u poslovanju koriste usluge u oblaku (cloud-computing). No Hrvatska zaostaje u inovacijama i proizvodnji vezanoj uz takve tehnologije.
Hrvatska može biti važna u zatvaranju jaza
Ipak, Hrvatska može pomoći zatvoriti tehnološki jaz u Europi. Za razliku od SAD-a i Kine, Hrvatska se, kao i cijela Europa, suočava s četiri međusobno povezana izazova. To su fragmentacija tržišta i nedostatak ekonomskih razmjera, manji i manje etablirani tehnološki ekosustavi i poduzeća, nedovoljno razvijeni rizični kapital i financiranje proširenja poslovanja te složena i spora regulacija.
– Mnoge potrebne promjene politika mogu se provesti isključivo na EU razini, pa bi hrvatska vlada i predstavnici u europskim institucijama mogli doprinijeti njihovom usvajanju kroz povećanje svijesti o važnosti transverzalnih tehnologija, pružanje političke podrške za tehnološko-inovacijske EU inicijative te preuzimanja vodstva u razvoju i implementaciji određenih inicijativa, pogotovo onih koje se tiču transverzalnih tehnologija u kojima je Hrvatska relativno snažna – poručuju iz McKinseya.
Na predstavljanju rezultata istraživanja u uredu tvrtke govorio je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company koji je istaknuo da se Hrvatska može uzdići kao važan akter u zatvaranju tehnološkog jaza te da postoje inicijative koje Hrvatska može pokrenuti sama ili s drugim državama kroz bilateralne i multilateralne sporazume, bez potrebe za čekanjem na to da EU napravi prvi korak.
– One bi se odnosile na izazove u tri područja; ulaganje u skaliranje i proširenje poslovanja u ključnim transverzalnim tehnologijama, izjednačavanje uvjeta s etabliranim tvrtkama i ekosustavima te povećanje brzine i jednostavnosti djelovanja za tvrtke – objasnio je Brezinščak.
Nove inicijative, smatra, omogućile bi izgradnju ekosustava u kojem bi se hrvatskim i europskim tvrtkama omogućilo postizanje više razine konkurentnosti, no njihov dugoročni rast i uspjeh na globalnom tržištu ovisit će o samim tvrtkama te hoće li i u kojoj mjeri poduzeti ključne korake.
Prema Brezinščaku, potrebno je povećati proizvodnju i omogućiti trgovanje na što širem tržištu kako bi se kompanijama isplatilo ulagati i proizvoditi inovacije. Kompanije zato trebaju razmišljati dugoročno, razmatrati akvizicije ili kolaboracije kako bi se izgradili kapaciteti i postigao novi pogled na inovacije, a svakako je važno i malo riskirati.