Dugovječnost je odškrinula vrata mitskoj besmrtnosti, ali zasad samo kroz proizvode dugovječnosti i takozvanu longevity-industriju. Privlačnost vječne mladosti i potragu za vječnim životom osuvremenile su nove tehnologije. Danas se misli, jede i odijeva dugovječno, tehnologija i inovacije produljile su rok trajanja bananama, jabukama, mangu, tenisicama… No isto su tako starenje ljudskoga tijela usporile razne medicinsko-estetske metode, dodaci prehrani, testovi biološke dobi…
Dugovječnost proizvoda jedan je od temelja preobrazbe u održivije društvo, a produljenje njihova vijeka trajanja ključna je komponenta te kružne budućnosti.
Dulje pamćenje
Davanjem drugog života proizvodu smanjuje se negativan utjecaj na okoliš te svjetske kompanije pokušavaju što prije uskočiti na vrtuljak kružnoga gospodarstva koje je u zamahu. Nike to čini najnovijim robotskim sustavom B.I.L.L. (Bot Initiated Longevity Lab) za produljenje vijeka trajanja tenisica. Njime Nikeovi stručnjaci istražuju nova rješenja kako bi stvorili alate i usluge koji pomažu u produljenju vijeka trajanja proizvoda uključujući Nike Recycling& Donation i Nike Refurbished. Nikeova kružna vizija uključuje proizvode napravljene za ponovno korištenje, prepravljanje i to da ih potrošači vole kao da su potpuno novi. Ta je Nikeova inovacija B.I.L.L. predstavljena u Nike Townu u Londonu.
– Stvar je u tome što je održavanje starog proizvoda duboko osobno. Ljudi će se jako potruditi brinuti se za svoje omiljene tenisice. Popravak proizvoda je način da proizvodom produljimo pamćenje. Vidimo B.I.L.L. kao alat za to. Roboti mogu raditi stvari koje je teško raditi ručno, ali i kad upotrebljavamo robotiku kao tehnologiju recikliranja još uvijek želim da usluga bude osobna – izjavio je Noah Murphy-Reinhertz, dizajner i Nikeov voditelj održivosti dizajna.
Nike kombinira naprednu robotiku, ručni rad, proizvode za čišćenje na bazi vode i reciklirane poliesterske flastere kako bi produljio vijek trajanje tenisicama. Proces počinje umetanjem tenisice u robota koji stvara njezin trodimenzionalni digitalni model i precizno označava dijelova za čišćenje, a cijeli proces traje oko 45 minuta.
Manje gladi i zaliha
No malezijskom startupu StixFresh nisu trebali roboti da bi njegov osnivač i vlasnik Zhafri Zainudin izumio prirodnu naljepnicu koja će puna dva tjedna očuvati svježim voće te pomoći smanjiti bacanje hrane, ali i glad u svijetu. U Americi na godinu više od polovice svježeg voća i povrća u vrijednosti od 161 milijardu dolara završi u smeću. Osim toga, svake se godine u svijetu baci trećina ukupno proizvedene hrane, a više od milijardu ljudi gladuje. Na inovativnoj naljepnici prirodni su biljni sastojci kojima se stvara zaštitni sloj i usporava proces sazrijevanja te time i starenja voća. Naljepnica veličine novčića sadrži 100 posto prirodne sastojke koji kad se zalijepe na voće stvaraju zaštitni sloj koji usporava proces sazrijevanja. Zainudin je došao na ideju napraviti naljepnice nakon što je njegov prijatelj, vlasnik prodavaonice voća u blizini Kuala Lumpura u Maleziji, želio smanjiti količinu zaliha jer je gubio zaradu zbog kvarenja voća. Obavio je nekoliko stotina pokusa kako bi otkrio formulu koja bi zaštitila voće, a odlučio ju je primijeniti na naljepnici sličnoj onoj kojom se označava sorta voća. Naljepnice zasad najbolje rezultate daju na jabukama, avokadu, agrumima i mangu, a Zainudinov tim radi na novim inačicama koje će produljiti rok trajanja bobičastog voća i povrća. Zainudin i StixFresh pozvani su u The Circulars Accelerator Cohort 2021, inicijativu za pomoć poduzetnicima u kružnom gospodarstvu da povećaju svoje inovacije. Taj je akcelerator nastao je u suradnji s UpLinkom, platformom Svjetskoga ekonomskog foruma za inovacije.
Preokret brzine starenja
Posljednjih godina po svijetu niču startupovi čija poslovna strategija nije samo poslovati dugovječno nego i tržištu ponuditi takve proizvode. U Europi u tome prednjači nekoliko pionira na tržištu dugovječnosti. Jedan od njih je Shift Bioscience iz Ujedinjenoga Kraljevstva, koji se bavi staničnim pomlađivanjem iliti reprogramiranjem metilacije DNK-a kao jedne od najsnažnijih potencijalnih intervencija protiv starenja, ponajprije ljudskog. Shift Bioscience namjerava smanjiti rizik identificirajući sigurne gene koji bi mogli postati mete terapija pomlađivanja.
Startup Humanity, također iz Ujedinjenoga Kraljevstva, aplikacija je kojoj je cilj usporiti ili čak preokrenuti brzinu starenja ljudskoga tijela. Izračunava stopu starenja i biološku dob oslanjajući se na podatke s pametnog telefona i nosivih uređaja za praćenje biomarkera kao što su otkucaji srca, brzina koraka, spavanje i razne druge aktivnosti. U Ujedinjenom Kraljevstvu registriran je i startup GlycanAge, a zapravo je riječ o tvrtki hrvatskog znanstvenika, sveučilišnog profesora i poduzetnika Gordana Lauca. U njegovoj biotehnološkoj tvrtki Genos u Zagrebu osmišljen je test biološke dobi GlycanAge koji je patentiran nakon desetogodišnjeg istraživanja, a može ga se nabaviti i na hrvatskom tržištu. Otkriva objektivno izmjereno opće stanje organizma mjerenjem glikozilacije imunoglobulina G, jednog od ključnih regulatora kronične upale niske razine. Molekularno starenje ne mora nastupati istom brzinom kao i kalendarsko starenje, a razlika između kronološke dobi i biološke dobi koju procjenjuje GlycanAge važan je pokazatelj stvarnoga stanja organizma i rizika za razvoj bolesti povezanih sa starenjem.
Dovoljna kap krvi
Još je jedan domaći startup, Cidrani, osmislio proizvode dugovječnosti – fermentirane mikronapitke za povećanje dugovječnosti putem diverzifikacije crijevne mikrobiote. Registriran je u Hrvatskoj prije nepune tri godine, a već je na tržištu predstavio četrdesetak prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani. Osim na domaćem, posluje i na inozemnom tržištu, gdje izvozi 40 posto ukupne te čak 90 posto prozivodnje svojeg brenda Ani Biome. Osnivači Cidranija su Bruno Balen i Nika Pintar, koji planiraju do kraja 2030. razviti ga u najveću svjetsku tvrtku koja će poslovati u longevity-industriji. Nedavno je Cidrani, u suradnji s Genos laboratorijem, predstavio i analitiku metaboličkog zdravlja putem kapljice krvi, a trenutačno radi na modelu strojnog učenja za personalizaciju fermentiranih mikronapitaka.
Očekuje se veliki rast industrije dugovječnosti kao jedne od uzdanica kružnoga gospodarstva i očuvanja okoliša. No kako doista djeluju dodaci za dugovječnost?
Potrošački prioriteti
Zahvaljujući sve većem zanimanju investitora za startupove koji donose inovacije na procvjetalo tržište proizvoda dugovječnosti, ali i promidžbenim kampanjama usmjerenim na potrošače, postignut je željeni cilj – dugovječnost je nametnuta kao jedan od prioriteta potrošača. Zanima ih ne samo kako produljiti životni vijek, nego i kako sačuvati zdravlje u starijoj životnoj dobi. Suosnivač i glavni znanstveni direktor tvrtke za tehnologiju personalizirane prehrane InsideTracker dr. Gil Blander tvrdi da ta rastuća promjena kulture shvaćanja života dovodi u pitanje unaprijed stvorene predodžbe o tome što starenje znači te dovodi li starenje nužno do pogoršanja zdravlja i u kojoj je mjeri izvor mladosti fikcija.
– Istraživanje većinom podupire prehranu koja pridonosi dugovječnosti. Pametan i dobro promišljen marketing potiče izgradnju povjerenja i vjerodostojnosti u ovom prostoru, ali brendovi imaju odgovornost održavati i promovirati kulturu istine. Tržište dugovječnosti ne odnosi se samo na starije potrošače, doima se da potrošači razumiju važnost prehrambenih intervencija koje započinju ranije u životu te bi brendovi trebali imati na umu da ciljni potrošač vjerojatno nije starije dobi – izjavio je Blander.
Tu je tvrdnju potkrijepio rezultatima istraživanja ‘Longevity Technology’, u kojemu je 31 posto ispitanika izjavilo da je između 20. i 29. godine života idealno vrijeme za početak ‘konzumiranja’ dugovječnosti, a ostatak misli da bi intervencija trebala početi nešto prije pedesete godine.
Stanična starost
Stvaranju povjerenja potrošača u proizvode dugovječnosti može pomoći tehnologija kojom se mjeri učinak dodataka prehrani za dugovječnost u kliničkim ispitivanjima.
– Testovi dužine telomera mogu utvrditi nečiju staničnu starost usporedbom dužine telomera određenog potrošača s prosječnom dužinom telomera opće populacije. Budući da se stanice s vremenom dijele, telomere se skraćuju, a usporedbom dužine telomera jedne osobe s telomerima opće populacije može se odrediti starost stanica. Prateći staničnu starost tijekom vremena može se utvrditi djeluju li dodaci za dugovječnost – izjavio je Abdul Alkayali, potpredsjednik prodaje i marketinga za Longevity by Nature.
Ali nije sve tako jednostavno kao što izgleda. Još se nitko (barem javno) ne bavi time kakav će stvarni utjecaj na okoliš imati dugovječni proizvodi nastali u inovativnim procesima s pomoću novih tehnologija. Drugi problem je što će biti općenito s industrijom zavladaju li svjetskim tržištem proizvodi za dugovječnost. Zasad klasična industrija nije ugrožena jer je longevity tek u početnoj fazi razvoja, a proizvodi dugovječnosti vrlo skupi su i dostupni samo imućnijima.