Iza digitalne antropologinje Rahaf Harfoush, izvršne direktorice Instituta za digitalnu kulturu Red Thread i autorice triju najprodavanijih knjiga prema New York Timesu, zavidno je svjetsko iskustvo. Bila je, između ostaloga, članica tima za digitalne medije Baracka Obame tijekom predsjedničkih izbora 2008., a na Svjetskome ekonomskom forumu pomagala je u prepoznavanju startupova koji pridonose boljitku svijeta. Danas živi i radi u Francuskoj, gdje je imenovana članicom povjerenstva predsjednika Emmanuela Macrona koje se bavi ulogom tehnologije u demokraciji. U radu se fokusira na odnose između tehnologije u nastajanju, inovacija i digitalne kulture te organizacijama s kojima surađuje pomaže u tim pitanjima. U razgovoru u povodu njezina skorašnjega gostovanja na konferenciji ‘Future Tense‘, na kojoj će govoriti o tehnologiji usmjerenoj na čovjeka, otkrila nam je čari svog zanimanja i svoja stajališta o gorućim pitanjima poput razvoja umjetne inteligencije i oporezivanja robota.
Po zanimanju ste digitalna antropologinja. Što vaše zanimanje zapravo podrazumijeva i istražuje?
– Kao digitalna antropologinja istražujem kompleksne načine na koje kultura i tehnologija utječu jedna na drugu istražujući društvene promjene potaknute digitalnim inovacijama. To uključuje ne samo promatranje načina na koje se ljudi koriste tehnologijom već i razumijevanje značenja koja pridaju tim alatima i ulogama koje imaju u njihovu životu. Moj rad često se fokusira na suptilne promjene u ponašanju, percepciji i društvenim normama potaknute našim interakcijama s digitalnim platformama i uređajima. Obuhvaća i provedbu detaljnih digitalnih etnografija, tj. uranjanje u online zajednice kako bih otkrila njihove jedinstvene kulture i ponašanja, te suradnju s klijentima u tumačenju novih digitalnih trendova i tržišta. Istraživanjem i strateškom analizom pomažem organizacijama da razumiju složeni digitalni svijet ističući manje očite, ali moćne načine kojima tehnologija oblikuje naš svijet.
S obzirom na golem medijski odjek koji je u posljednjih godinu i pol izazvala umjetna inteligencija, zbog čega smatrate da je važno naglasiti ljudski faktor u doba eksponencijalnog rasta tehnologije?
– Medijski odjek koji je izazvala umjetna inteligencija često nas navodi na to da precijenimo njezin trenutačni utjecaj, a podcijenimo dugoročne društvene promjene koje će donijeti. Prepoznavanje tog fenomena može nas usmjeriti na načine na koje trebamo pristupiti AI-ju kombinacijom skepticizma i progresivnog optimizma, da razumijemo tehnologiju na načine koji povećavaju našu ljudskost umjesto da je smanjuju. U toj ranoj fazi razvoja AI-ja jedinstveno je to što smo u položaju da možemo uspostaviti društvene norme i etičke smjernice za upotrebu tehnologije. To je presudan trenutak za utjecaj na put integracije AI-ja, i to postavljanjem temeljne etike čiji je prioritet dobrobit ljudi. Budemo li djelovali na vrijeme, možemo izgraditi tehnološki ekosustav koji podupire naše vrijednosti i potrebe prije nego što se usadi u naše živote, kad promjena njegova smjera postaje i znatno teža.
Mnogi strahuju da će strojevi preuzeti ljudske poslove. Kako to komentirate? Trebamo li razmotriti oporezivanje robota i što bi to zapravo značilo?
– Ova evolucija, kao i svaki tehnološki napredak, vjerojatno će istodobno rezultirati stvaranjem i nestajanjem poslova. Umjesto jednostavne redistribucije rada suočavamo se s dubokom transformacijom radne snage. Koncept oporezivanja robota proširenje je te rasprave kojoj je cilj istražiti nove ekonomske modele koji bi ravnomjerno raspoređivali bogatstvo generirano automatizacijom u društvu umjesto da je koncentrirano u rukama nekolicine. Oporezivanjem robota nastoji se omogućiti da korist od tehnološkog napretka imaju svi, a ne samo povlašteni. Pitanje je to društvene pravde, restrukturiranja ekonomije i predviđanja u budućem formuliranju politike. Ključno je pronaći ravnotežu: trebamo regulacije koje potiču inovacije dok istodobno štite naše zajedničke interese. Ta ravnoteža pomoći će nam upravljati tranzicijom na tržištu rada i osigurati da napredak u robotici i AI-ju pozitivno pridonosi ekonomskom i društvenom segmentu naših zajednica.
O njezinoj ulozi u digitalnom timu Baracka Obame tijekom predsjedničkih izbora 2008., iskustvu rada na programu Svjetskog ekonomskog foruma te sadašnjem životu u Francuskoj i radu u povjerenstvu Emmanuela Macrona koje se bavi ulogom tehnologije u demokraciji čitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.