Tržište podatkovnih centara u jugoistočnoj Europi ima veliki potencijal rasta u sljedeće dvije do tri godine. Svi pokazatelji govore u tom smjeru, a zemlje u regiji postaju sve privlačnije ulagačima zbog prisutnosti visoko učinkovitih komunikacijskih mreža duž putanje Zapadna Europa-Azija i pristupačnih troškova za zemljište, energiju, izgradnju i radnu snagu. Navodi se to u priopćenju rumunjske tvrtke Tema Energy koja dizajnira i gradi podatkovne centre te uskoro u Bukureštu organizira DataCenter Forum posvećen industriji podatkovnih centara u regiji.
Prema izvješću EMEA Data Center 2024 koje je objavila konzultantska tvrtka za nekretnine JLL, predviđa se da će sekundarna tržišta u Europi, uključujući Španjolsku, Poljsku i Rumunjsku, rasti u prosjeku za oko 49 posto, dok središnje FLAPD područje (Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz, Dublin) neće premašiti 16 posto. Nadalje, isto izvješće pokazuje da se očekuje rast tržišta u južnoj Europi između 30 i 55 posto u nadolazećoj godini.
Široko rasprostranjeno prihvaćanje umjetne inteligencije i procesa kognitivne moći stvara neviđenu potražnju za kapacitetom podatkovnih centara, koja se javlja ne samo na zrelim tržištima na Zapadu, već i na sekundarnim tržištima ili tržištima u nastajanju, uključujući Rumunjsku. U izvješću se također ističe da su se ulaganja u industriju podatkovnih centara u 2023. udvostručila u usporedbi s prethodnom godinom, u ukupnom iznosu od 2,34 milijarde eura diljem Europe.
– Cijelo južnoeuropsko tržište podatkovnih centara je u procvatu. Bukurešt bi potencijalno mogao utrostručiti ili čak povećati kapacitet svojih podatkovnih centara do sedam ili osam puta u sljedeće tri godine, nakon najava novih velikih projekata u gradu ili oko grada od strane nekoliko investitora posljednjih mjeseci – izjavio je Mihai Manole, izvršni direktor Tema Energyja.
Podatkovni centri sele sa sjevera na jug
Glavni grad Rumunjske zauzima deveto mjesto na tržištima u razvoju EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika), s podatkovnim centrima ukupne snage 15 megavata, prema izvješću za 2023. koje je objavila konzultantska kuća za nekretnine Knight Frank. Međutim, projekti koji su već u razvoju mogli bi povećati ovaj kapacitet na najmanje 50 do 55 megavata u relativno kratkom roku. Prošle je godine nekoliko velikih igrača objavilo svoje namjere i započelo projekte izgradnje velikih podatkovnih centara u Bukureštu, prvenstveno zbog jednostavnog pristupa komunikacijskim linijama, električnoj mreži i kvalificiranom osoblju.
Kada su u pitanju podatkovni centri, niti glavni grad Hrvatske ne zaostaje za regijom jugoistočne Europe. Naime, kako smo nedavno pisali u Lideru, Hrvatska postaje jedna od ključnih destinacija za podatkovne centre u Europi. Slično kao i s Bukureštom, i Zagreb će doživjeti dosljedan rast tržišta podatkovnih centara u sljedećih nekoliko godina, smatraju u Tema Energyju.
Većina međunarodnih analitičara vjeruje da će dramatično smanjenje dostupnog prostora i snage podatkovnih centara u visoko razvijenim zemljama s podatkovnim centrima (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nizozemska, Njemačka, Irska) navesti sve više i više investitora da se okrenu sekundarnim tržištima istočne Europe i Skandinavije. Tako se dugogodišnja središta podatkovnih centara u Frankfurtu, Londonu, Amsterdamu, Dublinu i Parizu polako sele u sredinu te na istok i jug Europe. Na primjer, hrvatska podružnica američkog Digital Realtyja u blizini Zagreba gradi novi podatkovni centar koji će svojim kapacitetom od 30 megavata biti najveći u Hrvatskoj. Iako ne postoje točni podaci o tome koliki je trenutni kapacitet svih podatkovnih centara u Hrvatskoj, prema procjenama stručnjaka iz industrije za sada se radi o pet do deset megavata kapaciteta.
No jugoistočni hub Europe za spajanje s Bliskom istokom trebala bi biti Grčka – iz Atene prema Bliskom istoku i s Krete prema Africi. Grčka prijestolnica već posjeduje najveći IT kapacitet u regiji, ukupno 101 megavat, a taj će broj uskoro još narasti jer je šire područje Atene za svoja tri nova podatkovna centra izabrao ni manje ni više nego Microsoft, u što će uložiti približno 976 milijuna eura.
Slična je situacija u Sofiji. Naime, predviđa se da će cjelokupno tržište podatkovnih centara u Bugarskoj porasti za 6,96 posto od 2024. do 2028. i dosegnuti tržišni obujam od 201,7 milijuna dolara.
I u Francuskoj, primjerice, već postoje podmorski kablovi prema Africi iz Marseillesa, a osim navedenih država, za podatkovne su centre u posljednje vrijeme postali značajni Milano u Italiji, Madrid u Španjolskoj i Beč u Austriji.
– Stoga će tijekom sljedeće dvije godine glavna ulaganja biti usmjerena na mjesta gdje su troškovi zemljišta, energije i ljudskih resursa niži, ali gdje također postoje učinkoviti komunikacijski čvorovi, dovoljno (zelene) električne energije te tehničke mogućnosti za izgraditi i upravljati velikim podatkovnim centrima – zaključuju u Tema Energyju.