Dugo se u svijetu kuha regulacija tržišta kriptoimovine, ali prvi pokušaji da se uvede red među ulagače i poduzetnike koji se igraju kriptovalutama, tokenima, pa i NFT-ovima, ponajprije u Europskoj uniji, ne izgledaju obećavajuće. Nakon što je 10. siječnja primijenjena Peta direktiva EU o sprječavanju pranja novca koja se bavi i kriptovalutama, priprema se i tzv. MiCA (Markets in Crypto-assets Regulation), kojom bi bili regulirani subjekti koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, a stupila bi na snagu 2024.
Posljednjih godina trgovanje kriptovalutama, NFT-ima, stablecoinima i ostalim kriptočudima uzelo je maha kao i korištenje kriptoimovine u dnevnim financijskim transakcijama. Takav brzi tempo rasta koji se zakotrljao, kao i veliki rast kriptovaluta prošlih godina doveo je do toga da tržište napreduje warp brzinom, a prateća regulacija i regulatorni oblici zaostaju. Zbog toga je i stupanj zaštite korisnika i ulagatelja u kriptovalute znatno manji nego što je to slučaj kod klasičnih financijskih usluga, iako Europska unija radi na tome da se uspostave mehanizmi regulacije i nadzor kriptotržišta.
Peta direktiva
Kao što znamo, kriptotržište je izrazito volatilno i rizično, a uz nedostatak mehanizama zaštite, ponekad i vrlo opasno. Na razini EU i u Hrvatskoj trgovanje kriptovalutama nije regulirano propisima iz područja financijskih usluga, osim u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. To je regulirano 'Petom direktivom Europske unije o sprječavanju pranja novca', koja je na snagu stupila 10. siječnja i koju je Hrvatska među prvima implementirala. No, kako kaže Nikola Škorić, vlasnik tvrtke Electrocoin, ta direktiva nije mnogo učinila za tvrtke i nije olakšala poslovanje kriptotvrtki, čemu su se vlasnici nadali.
– S tom direktivom dogodilo se to da smo dobili jako mnogo posla, zbog ispunjavanja raznih mehanizma, ali i dalje nijedna banka nije kao posljedicu donošenja te nove direktive odlučila raditi s nama ili omekšati svoje stajalište prema kriptu – govori nam Škorić.
Fokusiranje na izdavatelje
Sada, nakon Pete direktive, EU priprema regulatorni okvir za tržište kriptoimovine naziva MiCA (Markets in Crypto-assets Regulation), kojim bi bili regulirani subjekti koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice usluge skrbništva i upravljanja kriptoimovinom uime trećih strana te savjetovanja o kriptoimovini. Za razliku od trenutačne situacije, usluge u vezi s kriptoimovinom smjele bi pružati pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u državi članici EU, a koje su dobile odobrenje za pružanje takvih usluga od mjerodavnoga nadzornog tijela. Regulativom bi se regulirali i izdavatelji kriptoimovine koji namjeravaju nuditi kriptoimovinu ili tražiti uvrštenja na platforme za trgovanje kriptoimovinom u EU, a očekuje se da će ta regulativa stupiti na snagu 2024. godine.
Tri kategorije
Kako nam objašnjava pravnica Varia Fabris, MiCA bi trebala urediti poslovanja pravnih osoba koje se bave izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom u državama članicama EU. Također navodi da je pojam kriptoimovine uveden MiCA-om podijeljen u tri kategorije: korisnički token (utility), token vezan uz imovinu (asset-referenced) i e-novac token (stablecoin) te da NFT-ovi koji danas koncentriraju najveći interes potrošača nisu u domeni regulacije MiCA-om.
– Bitno je napomenuti da inicijativa za regulaciju na razini Europske unije ne znači nužno poticaj za regulatornu hegemoniju na globalnom tržištu. Ugrubo rečeno, mogli bismo regulaciju tržišta kriptovaluta podijeliti na tri kategorije: SAD, kao zemlju s najrestriktivnijom politikom prema kriptoimovini, Europu, koja je tek u fazi nastojanja kreiranja i objedinjavanja regulative, te azijske zemlje, koje se oduvijek libe smjestiti tehnološke inovacije u kontekst regulacije – objašnjava Fabris.
Što se mijenja
Iako joj je primarni cilj zaštita potrošača, MiCA će manje utjecati na ulagače, a više će je 'osjetiti' izdavatelji kriptoimovine i pravne osobe koje se bave pružanjem usluga vezanih uz kriptoimovinu.
– Primarni je zahtjev poduzetnicima koji plasiraju kriptoimovinu na tržište propisivanje uvjeta za njihovo poslovanje u vidu zahtjeva za objavljivanjem Bijele knjige kao službenog dokumenta koji će sadržavati detaljne parametre planiranog poslovanja, kao i notificiranje planiranog poslovanja mjerodavnim tijelima čije je osnivanje povjereno državama članicama. Takva mjerodavnost na razini Europske unije nacrtom MiCA-e povjerava se EBA-i (European Banking Authority) – objašnjava Fabris.
O potencijalnim implikacijama na poslovanje odlučuje nekoliko parametara: tržišna snaga pravnih osoba koje već djeluju na kriptotržištima, financijska snaga onih koji tek ulaze, koliko uspješnost u njihovom poslovanju ovisi o mogućnostima brze prilagodbe tehnološkom napretku itd.
Posljedice za poslovanje
Fabris objašnjava da će, s obzirom na nametnute administrativne zahtjeve, neke pravne osobe biti odbijene od pristupa na tržište, a neke bi zadovoljenjem takvih zahtjeva mogle postati nekonkurentne na globalnom tržištu jer bi administrativni zahtjevi mogli zaustaviti postignutu optimalnu brzinu inoviranja koja konvenira brzini razvoja kriptotehnologije. Što se tiče eventualnoga nepovoljnog utjecaja postavljenih zahtjeva na razvoj poslovanja, moguće je da bi subjekti koji se bave uslugama povezanim s kriptoimovinom vjerojatno bili u povoljnijoj poziciji od izdavatelja kriptoimovine.
Škorić kaže da MiCA s poslovne strane uspijeva na neki način za kriptoindustriju imati i vrlo pozitivne, ali i negativne reperkusije. Kao pozitivne navodi da će regulacija pomoći tvrtkama koje rade na razmeđi između tradicionalnih financija i kriptofinancija jer je jako teško raditi u industriji koja nije regulirana. Kao primjer, Škorić navodi da tradicionalne banke kriptotvrtke označavaju kao visokorizične upravo zbog nedostatka regulacije. Također, Škorić navodi da kada se pokušava širiti na druga tržišta, često od regulatora drugih država dobiju odbijenice jer područje kriptovaluta nije regulirano na području cijelog EU pa se umjesto jedne regulative mora ispoštovati i do 30-ak različitih propisa, što naravno otežava širenje ili ga čini nemogućim.
– Donošenjem MiCE-e pojavit će se krovna kriptoregulativa na razini EU, što će nam onda s jedne strane omogućiti lakši pristup bankovnim računima i lakšu suradnju s financijskim institucijama, a s druge omogućiti da zbilja iskoristimo tržište EU jer će postojati zajednička regulativa – napominje Škorić.
Negativni aspekti
Negativna strana MiCA-e je da je kriptotržište jako teško regulirati jer je brzorastuće područje u kojem se stalno pojavljuju nove usluge, a stare se mijenjaju, pa je pisanje smislene regulacije izrazito težak zadatak. Škorić dodaje da je, recimo, MiCA bila na snazi kada su nastali bitcoin ili ethereum, oni ne bi postojali u EU jer bi bili ilegalni.
– MiCA regulira kriptopodručje tako da onemogućava inovaciju koju želi regulirati pa za nove projekte postavlja striktna pravila. Također, kada se ta nova direktiva počela 'draftati', pojavila su se nova područja u kriptosvijetu poput DEFI-ja, koji donosi nove zakonitosti, a za koje ta regulativa nije prilagođena. Isto se odnosi i na NFT-ove – ističe Škorić.
Izgleda da se MiCA detaljno fokusira na jako usko područje kriptoindustrije te ostavlja velike praznine u nekim drugim područjima. Rezultat je već sada da je bolje otvoriti tvrtku izvan Europske unije kako bi se izbjegli svi problemi s preregulacijom.
---
---