
Međunarodni pomorski transport poznat je kao jedan od najrizičnijih biznisa na svijetu. Spektar rizika, koji manje-više jednako pogađaju sve brodare, obuhvaća od globalnih ekonomskih kretanja (koja izravno utječu na visinu vozarina) i geopolitičkih odnosa (zbog kojih se zatvaraju najkraće, ujedno troškovno najniže, morske rute ili se zbog trgovinskih sankcija gubi promet) do nedostatka izučenih pomoraca, koji se ne mogu tek tako zamijeniti.
U slučaju pulskoga brodara Alpha Adriatica tu su i dodatni rizici. Jedan od njih možebitna je osuđujuća odluka Županijskog suda u Rijeci u procesu ‘Uljanik‘ u kojem se trinaestero optuženika tereti zbog gospodarskog kriminala i štete od 119 milijuna eura. Jedan od optuženika sama je tvrtka Alpha Adriatic, koja se tereti da je na štetu brodogradilišta 3. maj stekla nezakonitu korist veću od šest milijuna eura, a među ostalih dvanaest optuženih više je osoba koje su na popisu deset pojedinačno najvećih dioničara te tvrtke. Prije dvije godine sudskom je odlukom određeno da presuda u slučaju ‘Uljanik‘ mora biti donesena do sredine 2025., a dotad je na snazi privremena mjera radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Reputacijska šteta ako sud donese odluku o krivnji dodatan je rizik.
Dugovi stari, rizici novi
Igor Budisavljević na čelo je Alpha Adriatica došao 2019., u vrijeme kad se tvrtka još zvala Uljanik plovidba i kad je grcala u dugovima, a neposredno nakon što su u aferi ‘Uljanik‘ uhićeni dotadašnji direktor Dragutin Pavletić i prokurist Darko Šorc. Samo nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo vođenje, Budisavljević i tada nova prokuristica Martina Banković Vidić bili su prisiljeni donijeti odluku o pokretanju predstečajnog postupka. Predstečajni sporazum, težak više od 80 milijuna eura, potvrđen je potkraj 2020. godine. Banke su otpisale 55 posto svojih potraživanja pristavši na to da im Apha Adriatic vrati desetak milijuna eura. S najvećom vjerovnicom, državom (Ministarstvo financija, HBOR i 3. maj brodogradilište), dogovoreno je da će pola duga biti otplaćeno u ratama tijekom četiri godine, počevši od 2022., a ostatak potraživanja, mezzanine dug, dolazi na naplatu nakon pet godina poslovanja, odnosno sredinom 2026. godine. Tvrtka je dosad uredno podmirila sve obveze koje proizlaze iz predstečajnog sporazuma i ukupno otplatila 34,5 milijuna eura duga. Neizvjesnost zbog toga hoće li do sredine iduće godine mezzanine dug moći biti otplaćen bez prevelikoga financijskog potresa još je jedan od rizika s kojim se suočava Alpha Adriatic.
Tvrtka Alpha Adriatic d.d. prošlu je godinu završila s ukupnim prihodom od 9,6 milijuna eura, što je bilo 1,3 milijuna više nego godinu prije, ali znatno manje nego između 2020. i 2022. godine. Najbolja godina za tvrtku u prethodnome petogodišnjem razdoblju prema prihodima bila je 2020., kad je ukupan promet iznosio 21,6 milijuna eura. Te je godine, međutim, i prikazani gubitak u poslovanju bio na rekordno visokoj razini, iznad 11 milijuna eura. Dobit je tvrtka u tih pet godina iskazala samo jednom, 2021., da bi u iduće tri godine konačan rezultat zbog otplate dugova prema predstečajnom sporazumu bio negativan, 0,2 milijuna i 2,3 milijuna eura. Kad bi se gledali samo ti rezultati poslovanja, lako bi se stekao dojam da je Alpha Adriatic s poslovanjem lagano ‘u banani‘, ali dojam bi bio pogrešan. Poslovanje pulskoga brodara, naime, treba promatrati u kontekstu Grupe Alpha Adriatic, u kojoj je Alpha Adriatic d.d. matica. A na razini Grupe ukupan prihod lani je bio blizu 28 milijuna eura, što je u odnosu na 2023. bio rast od 23,5 posto.
Fokus na upravljanje
Upravljanje brodovima u vlasništvu trećih strana posljednjih je godina u fokusu strategije razvoja Alpha Adriatica. Trenutačno tvrtka te usluge obavlja za tri MR tankera u vlasništvu Grupe Champion iz Norveške te jedan supramax, Serenity, koji je u vlasništvu kompanije Stem Marine sa sjedištem na Maršalovim Otocima.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.