‘;
FlixBus predvodi grupu autobuserskih kompanija (uglavnom su dio FlixBusova sustava) koje se zauzimaju za liberalizaciju, a druga grupa, predvođena Arrivom, Autotransom i Presečkim, smatra da nema uvjeta za liberalizaciju tržišta zbog toga što unutarnji javni putnički prijevoz putnika nije prikladan za takvo što
Lider na hrvatskom tržištu autobusnih prijevoznika FlixBus CEE South kao ozeblo sunce čeka novi zakon o cestovnom prijevozu koji bi, nadaju se u kompaniji, trebao liberalizirati tržište. To znači da bi se linije formirale slobodno, prema potrebama svih autoprijevoznika, a autobusni kolodvori mogli upotrebljavati bez ucjena onih autoprijevoznika koji njima upravljaju. Slijedi drugo čitanje u Hrvatskom saboru, ali čini se da višegodišnje FlixBusove želje ipak neće biti dokraja uslišene, kako nam kažu dobri poznavatelji prilika na tom tržištu.
FlixBus predvodi grupu autobuserskih kompanija (uglavnom su dio FlixBusova sustava) koje se zauzimaju za liberalizaciju, a druga grupa, predvođena Arrivom, Autotransom i Presečkim, smatra da nema uvjeta za liberalizaciju tržišta zbog toga što unutarnji javni prijevoz putnika nije prikladan za takvo što. Konkretno, protivnici potpune liberalizacije stalno ističu da zagovornici liberalizacije ne uzimaju u obzir pružanje svih usluga javnoga linijskog prijevoza putnika u unutarnjem prijevozu. Ključna je to činjenica, smatraju, jer ta usluga ne obuhvaća samo prijevoz u onim dijelovima ili regijama ekonomski interesantnima zbog velike frekvencije putnika, nego i prometnu mobilnost u ruralnim sredinama, za koju FlixBus nije zainteresiran. U takvoj situaciji država je odlučila davati dozvole autobuserskim kompanijama za linije unutar zemlje, ali da se pokrivaju i nekomercijalne i manje isplativije linije. Da bi se očuvale neisplativije linije, liberalizacija u hrvatskom slučaju teško može proći.
Deregulacija umjesto liberalizacije
Prema našim izvorima, u tom smjeru idu i zakonske promjene, odnosno protivnici potpune liberalizacije govore samo o ‘deregulaciji‘, dakle djelomičnom labavljenju propisa. U tom smislu tzv. zaštita vremena, kojom se određuje vrijeme kad može krenuti novi autobus nakon što je posljednji otišao, primjerice iz Zagreba u Rijeku, trebala bi se promijeniti tako da taj vremenski razmak ipak bude kraći nego do sada.
U FlixBusu također smatraju da autoprijevozničke kompanije ne bi trebale upravljati kolodvorima jer na taj način ucjenjuju ostale zabranjujući im pristup. Direktor FlixBusa CEE South Ante Grbeša veli da je to za njih velika zapreka u poslovanju, posebice kad se zlorabi dominantan tržišni položaj.
– Tomu svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Takva praksa otežava poslovanje te ograničava kvalitetno i sigurno pružanje usluga putnicima. U takvim slučajevima često dolazi u pitanje i sigurnost ukrcaja i iskrcaja putnika, na što smo upozoravali već nekoliko puta – veli Grbeša.
Naime, zna se dogoditi da autobuserske kompanije koje nemaju pristup nekom kolodvoru svoje putnike iskrcavaju u njegovoj blizini, što može ugroziti putnike. Prema sadašnjem zakonu, Ministarstvo prometa daje dozvole za pristup kolodvorima, ali uz njihovu suglasnost. I to bi se trebalo promijeniti, jer za međunarodne EU dozvole više ne bi bila potrebna suglasnost kolodvora, ali ostala bi kad je riječ o domaćim linijama.
Unatoč djelomičnoj liberalizaciji (deregulaciji) Grbeša vjeruje da će zakonske izmjene otvoriti tržište i uspostaviti nove linije već u prvoj polovini sljedeće godine.
– Vjerujemo da je Vlada, odnosno njezin potpredsjednik i ministar prometa Oleg Butković, postavila ispravan smjer u razvoju prometne strategije odlukom o liberalizaciji, odnosno relaksaciji hrvatskoga autobusnog javnolinijskog prijevoza putnika – kaže Grbeša, dodajući da i u našem susjedstvu (izvan EU-a) idu u tom smjeru, što potvrđuje ispravnost labavljenja naših propisa.