‘;
Dvije su stavke koje upadaju u oči kada analiziramo poslovanje Grupe Kutjevo u vlasništvu Envera Moralića: pad prihoda i broja zaposlenih u 2023. Doduše, pad broja zaposlenih se nastavio iz prethodnih godina, no po svemu sudeći, kompanija kojoj je od ove godine na čelu Dino Galić nakon što se Moralić povukao u Nadzorni odbor stabilno posluje i nema nekih naznaka o bilo kakvim poteškoćama.
Grupu osim matične kompanije Kutjevo čine i istoimene kompanije u BiH (Banja Luka) i Srbiji (Beograd) te Kutjevačka vina i Kutjevački podrum. Ukupni lanjski prihod grupe iznosio je 52,7 milijuna eura, što je smanjenje za 5,3 posto u odnosu na 2022. Slično je i s matičnom kompanijom Kutjevo koja je lani ostvarila 47,7 milijuna eura (godinu prije bilo je 50,7 milijuna eura), pa ni nama niti Liderovom financijskom analitičaru nije jasno što se dogodilo.
Iako smo kontaktirali kompaniju u kojoj nam je potvrđeno da su dobili upit i da će poslati odgovor, nažalost, nisu. No možda se u financijskom izvještaju može nešto nazrijeti? Naime, primjerice kod proizvodnje vina, (i) zbog dobre turističke sezone ostvaren je rast prodaje u odnosu na 2022. (ne navodi se koliko), a sklopljeni su i novi ugovori s poslovnim partnerima s kojima se prije nije poslovalo. No isto tako se napominje da su zbog klimatoloških promjena (nevremena) povećani troškovi proizvodnje, a nedostatak mineralnih gnojiva dovelo je do smanjenja prinosa, a nemogućnost sjetve na istočnoeuropskim prostranstvima (poglavito Ukrajina) do poskupljenja merkantilnih roba. Međutim, nije jasno na koje se prinose misli s obzirom da u izvještaju piše da je porasla prodaja vina, a s druge strane spomenuti rast troškova mogao je prije svega utjecati na dobit. No da se nešto dešava, vidljivo je i iz procjene za ovu godinu za koju Uprava kompanije očekuje ‘slabiji plasman vina u odnosu na lani zbog lošijeg otkupa količine i proizvodnje grožđa‘.
Ipak, to nam ništa ne govori o padu prihoda u 2023., osim ako elementarne nepogode, kojih je bilo, nisu i prethodne 2022. utjecale na urod vina. No u tom slučaju ne bismo očekivali porast prodaje, kako je navedeno u godišnjem financijskom izvještaju. Sve nas je to zanimalo, ali odgovora nema.
Doduše, iako je Kutjevo po vinu najprepoznatljivije, to je samo jedan segment proizvodnje. Osim vinogradarstva posluje i Sektor biljne proizvodnje koji je po udjelu u lanjskim prihodima čak najjači (45,39 posto, vinogradarstvo 43,76 posto). Ratarska se proizvodnja odvija na 5500 hektara, a Kutjevo je zapravo jedan od najjačih proizvođača sjemenske proizvodnje u zemlji koje se k tome još i dorađuje, s tim da proizvodi i kukuruz kao hranu za Sektor stočarske proizvodnje. Otkupljuje i žitarice i uljarice od oko tisuću kooperanata (kako je navedeno na web stranici kompanije), a u svom sastavu taj sektor ima i silos.
Udio stočarstva u prihodima je 7,92 posto, a riječ je o tovu junadi na tri lokacije kapaciteta 2000 grla, a glavni kupci su MI Ravlić i PIK Vrbovec, dok su glavna izvozna tržišta Libanon i Italija. Posljednji događaji u MI Ravlić (predstečaj) zasigurno vodstvo Kutjeva tjeraju na oprez, no gledajući udjele u prihodima sva tri sektora, vidimo da su udjeli stočarstva i biljne proizvodnje nešto rasli, a udio vinogradarstva je pao. S obzirom na ukupni pad prihoda, možemo reći da je na to najviše utjecao pad vinogradarstva, a možemo samo pretpostaviti da je (barem jedan) razlog promjena klime.
Cijela priča o Grupi Kutjevo dostupna je u novom izdanju u digitalnom ili fizičkom obliku poslovnog tjednika Lider.