Nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), na razini Europske unije donesena potkraj prošle godine, uvodi strožu, konkretniju, iscrpniju i temeljitiju varijantu izvještaja u odnosu na Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFDR) – s njom više nema muljanja i greenwashinga jer sadržaj postaje važniji od forme. Usto obuhvaća više poduzeća koja će morati slati izvještaje o održivosti (ESRS), njih pedeset tisuća, a do sada ih je to moralo činiti dvanaest tisuća.
Obveznici podnošenja novog izvještaja sve su velike tvrtke, kao i one koje su na burzama u EU-u (osim mikropoduzeća) te tvrtke koje posluju u Europi, a nisu u vlasništvu Europljana. Ta obveza nastat će postupno jer se tek iduće godine očekuje da nacionalni parlamenti članica EU-a donesu zakone u skladu s CSRD-om. To znači da će obvezu podnošenja novog izvještaja u 2025. za 2024. imati one tvrtke koje su i do sada slale izvještaje (prema NFDR-u).
Sljedeće godine, 2026., za godinu 2025. izvještaje će podnositi sve ostale velike tvrtke koje do sada nisu imale tu obvezu, a koje zadovoljavaju minimalno dva kriterija za definiranje velikih poduzeća: više od 250 zaposlenika, više od 40 milijuna eura prihoda te aktivu veću od 20 milijuna eura. Posljednje na red, 2027., dolaze male i srednje tvrtke uvrštene na burzu, koje će poslati izvještaje za 2026., s time da je EU najavio da će pripremiti smjernice za izvještavanje za njih kako bi im olakšao razumijevanje postupka.
Nalik na GRI-jeve standarde
Zbog cijele priče tvrtke, pogotovo one male, morat će uložiti dodatni napor jer je nova direktiva (CSRD) došla upravo u vrijeme, kad su zaduženi za izradu tih izvještaja tek polovili konce za pisanje nefinancijskih izvještaja (NFRD) koji su još (do sljedeće godine) na snazi. Olakotna je okolnost za one koji već podnose nefinancijske izvještaje da su se ipak uhodali, pa najnovije obveze mogu shvatiti kao nadogradnju. Direktorica Korporativnog upravljanja kvalitetom u Atlantic Grupi Nataša Gladovič podsjeća da je ta tvrtka prvo izvješće o održivosti objavila u obliku ‘izvještaja prema GRI-jevim standardima‘ za 2013.
– Od tada smo svake godine dodavali novosti, a posljednje dvije objave iz područja održivosti već su izišle u obliku integriranoga poslovnog godišnjeg izvješća, što je u skladu sa zahtjevima nove direktive, CSRD-a. Naš akcijski plan za 2023. također predviđa detaljnu analizu između trenutačnih zahtjeva u odnosu na nove zahtjeve CSRD-a koje bismo trebali primijeniti od 2024. U aktivnosti su uključene sve važne funkcije u kompaniji. Dodatne novosti očekujemo u lipnju, kad bi se trebao objaviti ESRS. Proučili smo radne verzije i možemo zaključiti da se uvelike naslanja na GRI-jeve standarde, zato ne očekujemo velike izazove u primjeni tih standarda – kaže Gladovič.
Dubinska provjera održivosti
Dodaje da su predstavnici Atlantic Grupe prošloga mjeseca sudjelovali na panelu o dubinskoj provjeri održivosti na kojem je jedan od suorganizatora bio i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Gladovič veli da su u razmjeni iskustava s kolegama iz drugih velikih kompanija potvrdili da su na dobrom putu do ispunjavanja zahtjeva u postavljenim rokovima.
U Ini ističu da ta tvrtka ima dugogodišnju tradiciju izvještavanja o održivosti i uhodan sustav izvještavanja utemeljen na svjetski priznatim standardima.
– Kontinuiramo se educiramo o svim aktualnim temama i aktivno sudjelujemo na radionicama partnerskih institucija. Sve to omogućilo nam je stabilne temelje na kojima možemo nadograđivati svoj sustav izvještavanja i prilagoditi ga novim zahtjevima. Aktivno pratimo sve novosti iz tog područja – poručuju iz najveće hrvatske naftne tvrtke.
U najvećoj građevinskoj kompaniji Kamgradu kažu pak da su se i oni počeli pripremati za izvještavanje o održivosti još početkom 2022., kad je donesena odluka o izradi nefinancijskih izvještavanja za potrebe Uprave. Članica Uprave Kamgrada Mirjana Igrec kaže da su, sagledavajući širu sliku poslovanja, procjenjivali kvalitetu podataka iz postojećih analitika nefinancijskog izvještavanja. Dodaje da se ti izvještaji kontinuirano dorađuju kako bi bili što spremniji kad se Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti bude počela primjenjivati.
– Trenutačno se vodimo GRI-jevim standardima izvještavanja te im se pokušavamo što više približiti jer očekujemo da će standardi izvještavanja o održivosti biti najsličniji njima – kaže Igrec i dodaje da je tvrtkama koje do sada nisu imale službenu obvezu izrade nefinancijskih izvještaja to dodatno opterećenje, pogotovo u početnoj fazi, kad odredbe za izvještavanje nisu definirane.
Ipak, savjetuje, sve bi tvrtke trebale raditi na osiguravanju analitike iz koje bi se poslije mogli povlačiti izvještaji.
– Olakotna je okolnost za Kamgrad to što ima četiri certificirana ISO-ova sustava jer ona velikim dijelom traže praćenje podataka koje će, pretpostavljamo, ubuduće tražiti i standardi izvješćivanja o održivosti – kaže Igrec.
Sustavna samoprocjena
Gladovič ističe da je za one velike tvrtke koje su i do sada imale obvezu izvještavanja o održivosti nova direktiva više nego dobrodošla. Razlog za tu tvrdnju vidi u tome što dosadašnji način nije bio standardiziran pa je svatko pisao izvještaj na svoj način. Oni koji su htjeli, upravo zahvaljujući tomu mogli su tu priliku iskoristiti za netransparentnost, pa i za greenwashing. To je otežavalo objektivnu usporedbu među tvrtkama o tome kako čuvaju životnu sredinu i koliko su društveno odgovorne.
Unatoč nestandardiziranosti izvještaja, naglašava Gladovič, u Atlanticu su izvještavanje o održivosti od početka razumjeli kao važan aspekt samoprocjene (dakle, slično kao i u Kamgradu) i u njoj prepoznali prilike za poboljšanja te u tom procesu nastojali biti samokritični. Prije dvije godine Grupa je postavila pet temeljnih stupova održivog razvoja na kojima gradi sustav mjerenja i neprekidna napretka. Zahvaljujući tom opredjeljenju pokrenute su mnoge inovacije u tehnologiji koje su omogućile manju potrošnju energetskih i vodnih resursa, ali i mnoge inovacije u proizvodima. Gladovič navodi primjere Donata u potpuno recikliranoj bočici, Barcaffè Flora s održivim certifikatom Rainforest Alliance, Cedevite u prilagođenom pakiranju...
– Naš integrirani sustav upravljanja kvalitetom već godinama predviđa mjerenje i izvještavanje nefinancijskih pokazatelja uspjeha, stoga ni u tom dijelu novu direktivu ne doživljavamo kao novo administrativno opterećenje. Ali kompanija će trebati napraviti još velik dio posla kako bi zadovoljila zahtjeve taksonomije i postavila sustav praćenja taksonomski prihvatljivih i usklađenih troškova, ulaganja i prihoda – kaže Gladovič.
I u Ini smatraju da će nova direktiva pridonijeti povećanju transparentnosti i kvalitete izvješća upravo zbog toga što će se kompanije napokon moći uspoređivati po tome koliko se zaista brinu o zajednici i okolišu. S druge strane, dodaju, obaveza revizije pridonijet će točnosti i vjerodostojnosti podataka. Novi standardi donose nešto širi opseg indikatora za one tvrtke koje su i do sada imale obvezu slanja izvještaja, što će svakako biti dodatno opterećenje, čak i za one najspremnije.
Međutim, kažu u Ini, tvrtkama koje do sada nisu imale tu obvezu nova direktiva donijet će ne samo dodatno administrativno opterećenje nego i potrebu za temeljitom promjenom pristupa poslovanju. – Ina ima visoke standarde i razinu transparentnosti u izvještavanju. To je proteklih godina i prepoznala stručna javnost koja je kompaniju zato nekoliko puta nagradila priznanjem ‘Green Frog‘ za najbolje integrirano godišnje izvješće – poručuju iz te tvrtke.
U svakom slučaju, nova direktiva napokon bi trebala pokazati tko nam laže, a tko se zaista brine za zajednicu i okoliš.