Proizvodnja vodika, razvoj čarter flote, hidroavioni u marinama, gradnja mega marine u Rijeci. Sve su to projekti koje u nekoj fazi pripreme ima ACI d.d, najveći lanac marina u Hrvatskoj i šire, koji je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario najveće prihode u povijesti svog poslovanja, od oko 26 milijuna eura.
Nije baš pretjerano zahvalno ni uzbudljivo voditi intervjue s predsjednicima uprava državnih kompanija jer mnogo toga ne smiju reći, ponekad ni ne znaju vlastitu sudbinu, a na koncu njihova riječ ionako nije zadnja.
Ipak, Kristijan Pavić, kojemu je lani krenuo drugi mandat predsjednika Uprave ACI-ja objasnio je trenutne faze razvoja pojedinih projekata, čija realizacija ovisi isključivo o tome hoće li ACI-ju država produžiti koncesije, na koje se troši oko milijun eura godišnje. Taj odgovor ACI čeka više od dvije godine.
Gotovo svim ACI-jevim marinama 2030. godine ističu koncesije. Nekima i ranije. Kako se na to pripremate i hoće li prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru na bilo koji način utjecati na vaše koncesije?
Osim ACI marine Veljko Barbieri u Slanom, kojoj koncesija ističe 2027. godine, svim ostalim ACI marinama koncesije ističu 2030. ACI je 2020. godine podnio zahtjev za produljenjem svih svojih koncesija. U prijedlogu novog Zakona, svi zahtjevi koji su predani dok je „stari“ Zakon bio na snazi trebali bi se rješavati kao i do sada, tako da donošenje novog Zakona ne bi trebalo utjecati na ishođenje. Nama je pitanje koncesija presudno za daljnji razvoj sustava i strategiju na koji način i u kojem smjeru ići i ulagati. Očekujem i zaista se nadam da ćemo kroz ovu godinu riješiti pitanje koncesija ACI-ja.
Svima je u redu da neki investitori koji možda imaju veći financijski kapacitet ili investicijski plan ostanu po strani?
Zakon predviđa mogućnost produljenja koncesija i mi tu mogućnost koristimo. Naravno, moramo i neke uvjete zadovoljiti.
Jesu li se mijenjali uvjeti i cijene koncesija zadnjih 30 godina?
U ugovorima o koncesiji definirani su fiksni i varijabilni dijelovi koncesija i taj se dio uglavnom nije mijenjao. No kada bude riješeno pitanje davanja koncesije, sukladno investicijskim planovima trebala bi se definirati i koncesijska naknada. Postoje još neki segmenti koje razna ministarstva trebaju definirati u ovoj fazi, ali teško mi je reći nešto više konkretno jer ne ovisi o nama.
U izmjenama Zakona se navodno uopće u obzir ne uzima goodwill, odnosno dosadašnja ulaganja investitora u infrastrukturu i kvalitetu usluge. Kako namjeravate zaštiti dosadašnja ulaganja i kako to utječe na buduće planove?
Goodwill bismo svakako voljeli vidjeti kao dio zakonskog rješenja jer iza ACI-ja ipak stoji 40 godina ulaganja u pojedine destinacije i njihov razvoj i bilo bi dobro da se to valorizira.
Imate li vi neki prijedlog modela kako bi se goodwill mogao definirati i uvrstiti u zakonska rješenja?
Stav Udruženja marina, kojega smo član, je da nije korektno da postojeći koncesionari izlaze na javni natječaj, a da je cijena koncesije odlučujući faktor. Mnogo je hrvatskih marina koje se nalaze u istoj situaciji kao i mi. U te se marine u proteklih nekoliko desetaka godina ulagalo u infrastrukturu, ljudske resurse, brend, reputaciju. Primjer dobre prakse imamo u susjednoj Italiji gdje su donesene izmjene Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja koje su uvažile sve ovo što smo nabrojili. Vjerujemo i nadamo se kako će i kod nas nadležna tijela, na čelu s resornim ministarstvom, iznaći adekvatan način rješenja ovog problema.
Na koje ste se ključne projekte i probleme fokusirali u svoja dosadašnja dva mandata i je li vam pandemija usporila planove?
Rekao bih da su to rekonstrukcija marine u Rovinju, investicija od oko 20 milijuna eura i partnerstvo s Lürssen grupom na projektu izgradnje nove luke Porto Baroš u Rijeci, buduće ACI marine Rijeka, u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Istaknuo bih još i djelomičnu rekonstrukciju dubrovačke marine u kojoj je gradnjom obalnog zida osigurano više od 230 metara nove obale za uplovljavanje i prihvat četiri do pet metara duljih plovila nego dosad, što je u skladu sa zahtjevima nautičara jer su plovila koja dolaze u naše marine sve veća. U ACI marini Korčula rekonstruiran je lukobran te je ojačana stabilnost i sigurnost luke. Osim investicija koje je teško nabrojiti u nekoliko rečenica, tu je i niz odluka za funkcionalno vođenje kompanije, od digitalizacije i uvođenja online bukinga, organizacija europskog prvenstva ClubSwan36 koje se po prvi put održalo u Hrvatskoj, puno manjih ulaganja u održavanje manjih marina do uvođenja ISO standarda kojih sada imamo četiri, čime smo postali prva hrvatska tvrtka u turističkom sektoru sa četiri ISO standarda. Unatoč COVID-u, 2020. smo završili s pozitivnim rezultatom i nismo smanjivali prava radnika. Uz to, u 2021. nismo išli s povećanjem cijena i na taj način smo uvažili situaciju u kojoj su se nalazili vlasnici brodova. Pomogli smo i našim partnerima u marinama kroz smanjenje naknada za korištenje prostora, tako da nakon pandemije nismo imali kriza i stečajeva partnera u marinama.
Nedavno ste potpisali novi kolektivni ugovor sa Sindikatom. U kojoj ste mjeri povećali prava radnika?
Aneks Kolektivnog ugovora s predstavnicima sindikata potpisan je u prosincu 2022. Plaće su porasle u iznosu od 12 posto. U prvih devet mjeseci prošle godine ACI je ostvario najveće prihode ikad ostvarene u svojoj povijesti. Za to su svakako u prvom redu zaslužni, kako kolege u marinama, tako i kolege tj. menadžment u upravnoj zgradi tj. našem sjedištu u Rijeci. Uzevši u obzir i inflaciju, Aneks Kolektivnog ugovora i povećanje plaća za sve radnike logična su odluka.
Prijavili ste se na natječaj za realizaciju projekta ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘. Koja će točno biti uloga ACI-ja i kakvu korist od tog projekta očekujete?
Na tu su temu fokusirani ostali članovi Uprave. No, mogu ukratko reći da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo Javni poziv za iskaz interesa za uvrštavanje na listu potencijalnih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u području tehnologija i sustava vodika i ACI je iskazao interes po objavljenom pozivu. U EU je započelo raspisivanje niza natječaja, a jedan od njih je „North Adriatic Hydrogen Valley (Horizon Europe Programme – Clean Hydrogen Joint Undertaking)“ putem kojeg će na raspolaganju biti 25 milijuna eura za potrebe projekta. Tim projektom predviđena je uspostava godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 5.000 tona obnovljivog vodika, od čega najmanje 20 posto mora biti osigurano za prekograničnu razmjenu uključenih zemalja. Italija, Slovenija i Hrvatska zajednički će promicati inovativna energetska rješenja temeljena na vodiku i ACI ima namjeru biti uključen u lanac, i to u proizvodnom dijelu vodika te u inovacijama za njegovu primjenu, pod uvjetom da isto bude u skladu s posebnim propisima te prethodno utvrđeno kao održivo i isplativo za Društvo.
Kako konkretno izgleda vaš partnerski model s Lürssen grupom u novoj tvrtki ACI-GITONE i je li on planiran samo u investicijskoj fazi ili će se zadržati i u budućnosti?
U novoj tvrtki ACI-GITONE suvlasnici smo u omjeru 50:50, znači ravnopravni i ta se struktura neće mijenjati tijekom trajanja projekta. ACI će u tom partnerstvu upravljati morskim dijelom marine u Rijeci, a GITONE će voditi brigu o svim kopnenim sadržajima tj. ugostiteljstvu, maloprodaji i svim dodatnim sadržajima, osim samog veza i nautičkih sadržaja.
Kako je uopće došlo do suradnje s Lürssen grupom? Je li to vaš projekt?
Kad smo saznali za natječaj o koncesiji u riječkoj luci koja je u vlasništvu Lučke uprave, pristupio sam im s idejom da kroz SPV model zajedno nastupimo na natječaju jer svaka strana ima svoju kvalitetu i iskustvo. Vjerujem da će naša sinergija biti, i već je, pun pogodak, a rezultirat će tehnološki naprednom, digitalnom i zelenom marinom budućnosti. Trenutno smo u fazi ishođenja potrebnih dozvola, završena je studija utjecaja na okoliš i nadam se da ćemo kroz par mjeseci dobiti lokacijsku dozvolu te potpisati ugovor o koncesiji kako bismo na jesen krenuli s radovima.
Kakve su vam prognoze za ovu nautičku sezonu?
Prema informacijama s terena, ove bismo godine trebali imati sezonu i bolju od prošle. Nama su godišnji vezovi stabilni, neke marine imaju i blagi rast. Nema nekih većih promjena, osim porasta veličine plovila i taj se trend i dalje nastavlja. Ove godine očekujem povratak na pretpandemijske brojke i u marinama na jugu Hrvatske.
Koliki je do sada bio udio ruskih i ukrajinskih gostiju u ACI marinama?
Od ukupnog broja plovila na godišnjem vezu, na plovila ruskih i ukrajinskih državljana odnosi se tek oko jedan posto ugovora. Dio njih je napustio marine, a dio je ostao na vezu. No, naša su glavna tržišta srednjoeuropske zemlje, a ta su tržišta stabilna.
U sustavu ACI-ja nalaze se i smještajni kapaciteti. Tko njima upravlja, u njih ulaže i koliki udio u prihodima čini smještajna djelatnost ACI-ja?
U 14 apartmana u marinama spavaju uglavnom gosti koji rezerviraju smještaj putem Booking.coma. U Cresu su rekonstruirani apartmani prije desetak godina, a opremili smo apartmane i u Šimunima, Rabu i Milni. Iako su apartmani u velikoj mjeri popunjeni, oni čine mali postotak naših ukupnih prihoda. Smještajni kapaciteti u marinama svakako jesu zanimljivi i mogli bi se urediti u smjeru hotelskog smještaja, međutim za to postoje zakonska ograničenja.
Zbog povećanih troškova energenata i režija rashodi su u 2022. bili veći za 11 posto, međutim uspjeli ste prihode povećati za 17 posto. Fizički pokazatelji su gotovo na istoj razini. Je li ta razlika ostvarena najviše kroz povećanje cijena i kako je to tržište prihvatilo?
Lani smo podigli cijene za sedam posto, dio rasta prihoda je sigurno rezultat toga, a kada pribrojimo veće troškove poslovanja, s rezultatima smo negdje na razini 2019. U narednom razdoblju ćemo objaviti službene rezultate za prošlu godinu.
Kakva je trenutno struktura ACI-jevih prihoda i namjeravate li ju mijenjati?
Većina prihoda ostvaruje se kroz godišnji i tranzitni vez. Često čujem usporedbe s drugim svjetskim marinama, u kojima ugostiteljska djelatnost značajno podiže prihode. ACI ima 22 restorana u 22 marine i prilično je izazovno voditi potpuno drukčiji biznis. Zato smo odlučili tu djelatnost zasad prepustiti zakupcima, a mi prihode ostvarujemo kroz njihov najam. Tako da, osim osnovnih i servisnih djelatnosti, sve druge usluge rade vanjski partneri. Sigurno bi se struktura prihoda mogla mijenjati, pitanje je spremnosti ACI-ja i analize isplativosti da se samostalno bavimo takvim sadržajima. Još od 90-ih ACI i sve njegove uprave su se zalagale za outsourcing model, uključujući i mene i to je trenutno najoptimalnije rješenje. Ono na čemu mi inzistiramo je podizanje kvalitete samih marina i servisnih usluga, pa i same ugostiteljske ponude. Uvjet naše suradnje s ugostiteljima je kontinuirano podizanje kvalitete usluga.
Biste li malo drukčije razmišljali da ACI nije u vlasništvu države?
Točno je da je ACI u većinskom vlasništvu države, točnije na popisu je tvrtki od strateškog i posebnog značaja za Hrvatsku. No, bez obzira na to u čijem je ACI vlasništvu, razmišljamo na način da je na prvom mjestu isplativost i optimalan način poslovanja.
O čemu ovisi realizacija brojnih zanimljivih projekta koje ste najavili u vašem izvješću u poslovanju: maloprodaja, turizam, prijevoz hidroavionima, razvoj čarter flote?
Ovisi prvenstveno o dobivenim koncesijama, a zatim o analizi svake te djelatnosti i procjene isplativosti.
Nemamo li već veliku gužvu u čarteru? Imamo najviše brodova u čarteru na svijetu.
Razvoj čarter flote je jako zanimljiv, s obzirom na rasprostranjenost naših marina na obali i činjenicu da je ACI već u svojoj prošlosti imao čarter flotu. Bio je to jedan od prvih čarter poduhvata u Hrvatskoj. Mislim da je to djelatnost koja za nas ima potencijala. Hrvatska je lider u čarteru, ACI ima 22 marine i ne vidim zašto ne bismo u tom smjeru razmišljali.
Jedna od novih najavljenih usluga je i prijevoz putnika hidroavionima. Propala tvrtka ECA iza sebe je ostavila 11 koncesija za hidroavionska pristaništa. Mislite li razvijati taj biznis na njihovim koncesijama?
Računamo na dio lokacija koje je u koncesiji imala ECA. U stečaju smo kupili dio te infrastrukture i iskoristili za povećanje broja vezova u nekim marinama. Radimo na tom projektu, ostalo je još par detalja koja trebamo analizirati u narednih par mjeseci pa ćemo imati konkretnijih informacija. Razlika između nas i ECA-e je mnogo. Ponajprije, upravo iz njihovih grešaka možemo puno naučiti i već na samom početku biti korak ispred i doskočiti svim izazovima s kojima su se oni suočili. Druga velika razlika između nas i ECA-e je ta što bismo mi koristili i naše marine kao točke ukrcaja i iskrcaja hidroaviona, te naše ljudske resurse, buking servise, marketinške kanale i alate itd. Prva sezona bi svakako bila testna da vidimo u kojem smjeru ide priča. Kao koncesionari marina i uz sve informacije koje imamo uvjeren sam da bismo troškove tog projekta mogli držati na prihvatljivoj razini i da je projekt isplativ.
Koje ste sve lokacije kupili i za koliko?
Kupili smo šest aerodroma na vodi: Pula, Rab, Novalja, Mali Lošinj, Split i Jelsa. Lokacije su bile svakako ispod procijenjene vrijednosti na drugoj ili trećoj dražbi.
Dobili ste nove kolege u Upravi koje vam je direktno postavila Vlada: vječitog savjetnika za turizam Ivana Heraka iz HNS-a i kandidata HDZ-a za riječkog gradonačelnika Josipa Ostrogovića. Koje su njihove konkretne funkcije i odgovornosti u ACI-ju?
Dolaskom kolega podijelili smo odgovornosti na način da g. Herak ima financije, korporativno pravo i ljudske resurse u svojoj nadležnosti, a g. Ostrogović investicije, marketing i maloprodaju. Osobno brinem za sve ostalo.
S obzirom na različita politička opredjeljenja, imate li mir u kući?
Za učinkovito obavljanje našeg posla politička opredjeljenja su potpuno irelevantna. Povjerena nam je odgovorna zadaća, na čelu smo tvrtke koja je lider u nautičkom turizmu te jedna od uspješnijih hrvatskih tvrtki. Ono na što smo fokusirani je kako to dodatno oplemeniti i napraviti nove iskorake koji će za posljedicu imati dodatno osnaživanje, ne samo nautičkog turizma, već i hrvatskog turizma općenito.
Kakvi su globalni trendovi u razvoju usluga u nautičkom turizmu i koje od njih možemo očekivati u Porto Berošu?
Ideja je da zajedno s partnerima na pilot projektu, pokažemo kako digitalni i zeleni trendovi imaju svoju ekonomsku opravdanost, a onda te trendove implementiramo kroz cijeli sustav ACI-ja, kako bismo zakoračili u sljedeće razdoblje.
Znači li to da s Lürssen grupom planirate i neke druge projekte?
Kao i mi, i oni raspolažu i s tehnološkim kapacitetima i znanjima, a imamo s njima i zajednički projekt izgradnje ACI marine Rijeka. Suradnja zasad funkcionira besprijekorno tako da mogu reći da smo načelno vrlo otvoreni i za buduću suradnju s njima.
Bojite li se inflacijskih utjecaja na poslovanje, ipak poslujete u luksuznom segmentu?
Lani smo puno manje digli cijene u odnosu na porast troškova. Čekamo još da vidimo što će biti s cijenama energije i početkom travnja, kao i obično, objavit ćemo cjenik. Potres u Turskoj sigurno će se odraziti na njihov turizam, kako općenito, tako i luksuzni segment turizma. Za očekivati je da će to stvoriti veću potražnju za nautičkim uslugama na Mediteranu. U svakom slučaju, nautika je jedna od najznačajnijih djelatnosti u Hrvatskoj, jedan od najjačih hrvatskih aduta i po zastupljenosti u turizmu i svojoj kvaliteti, tako da mislim da se nemamo čega bojati. Naprotiv, vrijedno raditi i dalje i s puno optimizma gledati unaprijed.