Zelena tranzicija polako ulazi u sve sfere gospodarstva, pa tako i pomorski prijevoz. Početkom veljače pozornost javnosti privukla je vijest da će riječki inženjerski ured njemačke brodograđevne kompanije Lürssen projektirati prvi putnički brod na vodik u Hrvatskoj. U povodu toga razgovarali smo s Teutom Duletić, direktoricom tvrtke Lürssen Design Center Kvarner, o mogućnostima da domaća brodogradnja u zelenom pomorstvu nađe novu nišu.
Liderova sugovornica magistra je inženjerka brodogradnje i magistra poslovne administracije (MBA) s četrnaest godina iskustva u brodogradnji. Već treću godinu na čelu je Lürssen Design Centera Kvarner i Maritime Center of Excellencea, riječkih podružnica poznate brodograđevne grupacije Lürssen. Međunarodnu karijeru gradila je kao izvršna direktorica u hrvatskoj podružnici američkog brodograditelja Metal Shark, vodećeg dobavljača flota plovila za Obalnu stražu i Mornaricu SAD-a, te u Brodosplitu, gdje je radila kao voditeljica prodaje i projektiranja za cjelokupnu grupaciju. Članica je Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Rijeci.
Lürssen je odabrao Rijeku za sjedište svog inženjerskog ureda. Zašto je izbor pao na Rijeku i je li njemačka kompanija za sada zadovoljna svojom odlukom?
– Odabrali smo Rijeku zbog toga što je Hrvatska prepoznata kao jedna od zemalja u svijetu s dugom tradicijom u pomorstvu i brodogradnji, posebice u projektiranju i gradnji naprednih prototipskih brodova. Inženjeri iz Hrvatske surađuju s različitim brodogradilištima u Njemačkoj i ostatku svijeta gdje Grupa realizira svoje programe, na projektima za različite međunarodne klijente, razvojno-istraživačkim projektima iz polja digitalne transformacije i zelene tranzicije u brodogradnji, što u Europi, što izvan Europe. To samo po sebi govori o kvaliteti naših ljudi i tome koliko su prepoznati i traženi.
Lürssen Design Center Kvarner najavio je početkom godine projektiranje prvoga putničkog broda pogonjenog vodikom. Najavljeno je da će biti sagrađen za četiri godine, kad će zaploviti u Jadrolinijinoj floti. Postoje li naznake da će Jadrolinija naručiti još takvih brodova i bilježite li interes nekih drugih brodara?
– Prije svega želim naglasiti kako je ovo timski projekt: naših kolega iz Lürssen Design Centera Kvarner i Maritime Center of Excellencea, kao i svih partnera iz Austrije, Grčke, Hrvatske, Norveške, Njemačke, Slovenije i Španjolske. Zajedničkim ćemo snagama iduće četiri godine raditi na inovacijskom projektu projektiranja i gradnje demonstracijskoga putničkog broda pogonjenog na vodik. Ukupna je vrijednost projekta 18,9 milijuna eura, od čega će 13,5 milijuna eura biti sufinancirano sredstvima Europske unije. Tržište se još razvija, no sadašnja potražnja uglavnom je ona iz sektora teretnog prijevoza, putničkih brodova te sektora pomorske industrije, koji žele smanjiti svoj ugljikov otisak. Važno je napomenuti da su brodovi na vodik zasad malo skuplji od onih tradicionalnih koji upotrebljavaju fosilna goriva, ali dugoročno se očekuje da će se troškovi smanjiti kako tehnologija bude napredovala i kako će je više gospodarstvenika uvoditi i u poslovanje. S obzirom na to da i dalje govorimo o relativno novoj tehnologiji u maritimnom sektoru i da je to vrlo tradicionalan i reguliran sektor, treba biti svjestan da za promjene treba vremena.
Postoji li prostor da u gradnji brodova na vodik sudjeluje hrvatska industrija i u kojem obujmu?
– Hrvatska sveučilišta godišnje obrazuju otprilike dvije tisuće inženjera, od toga ih je oko 130 specijalizirano za šire područje brodogradnje. S razvojem sveučilišnih programa i suradnjom sa znanstvenom i obrazovnom zajednicom ti stručnjaci mogu već sutra imati kapacitet da proizvode brodove na vodik i sudjeluju u njihovoj gradnji, i to na nacionalnoj razini. Iznimno držimo do čvrste suradnje sa Sveučilištem u Rijeci koje također ulaže velik napor u razvoj znanja i vještina na polju alternativnih pogona. Znatan doprinos razvoju brodogradnje na alternativna goriva i novih tehnologija ima i osnovani Maritimni inovacijski klaster MARINN, trudi se biti zamašnjak razvoja maritimne industrije u Hrvatskoj. Sa Sveučilištem u Rijeci aktivno pripremamo i kandidaturu kako bismo postali nova Zajednica znanja i inovacija u području vodnih, morskih i pomorskih sektora i ekosustava na razini cijele Europske unije. Svi navedeni faktori važni su kotačići koji hrvatsko znanje i stručnjake mogu visoko pozicionirati na svjetskoj mapi maritimnog sektora pogonjenog na vodik. Hrvatska brodogradilišta bila su vrlo uspješna u komercijalnoj brodogradnji, no taj se segment u posljednjih dvadeset godina preselio uglavnom u Aziju. Hrvatska brodogradnja mora tražiti sofisticiranu, dobro produktivnu nišu s visokoučinkovitim načinima proizvodnje kako bi ostala konkurentna. Zašto ta niša ne bi bila vodik? Hrvatska ima kvalitetne inženjere i motivirane ljude, samo treba pronaći pravi proizvod koji će se plasirati na svjetsko tržište.
Cijeli intervju pročitajt eu novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.