Ako pomorci zarađuju kruh sa sedam kora, otočani trebaju zagristi tek koru ili dvije manje. Doduše, nama kontinentalcima to na prvi pogled ne izgleda baš tako kad u špici sezone zajedno s brojnim turistima uživamo na nekom od 78 otoka (a tu je, za ljubitelje aktivnog turizma, još 524 otočića, 624 hridi i grebena).
Ljeti se broj stanovnika na obali, a pogotovo na otocima, višestruko povećava. Šušur u kojem dobar dio otočana uhvati zaradu za cijelu godinu ima i svoje naličje – od prenapregnute infrastrukture i nesnosnih gužvi u prometu i na plažama do premorenosti lokalnog stanovništva i bez dovoljno radne snage koja bi opsluživala više od pola milijuna turista, koliko ih zna boraviti u špici sezone na otocima. To je gotovo pet puta više od oko 120.000 stanovnika, koliko ih prema prošlogodišnjem popisu stanovništva živi na otocima, na kojima bez turista živi manje stanovnika nego što ima cijela Krapinsko-zagorska županija.
Korona napala otoke triput jače
Otočnu ekonomiju posebno je pogodila pandemija. Ukupni prihodi u 2020. smanjeni su za 21 posto, što je trostruko veći pad nego pad svih hrvatskih poduzetnika u državi (6,6 posto). Broj zaposlenih pao je 22 posto (što je rezultiralo nestankom oko 2700 radnih mjesta), a gubitak je iskazala čak 2651 tvrtka, 630 više nego prethodne godine. Dobar dio tog minusa vraćen je sljedeće godine. Zbog specifičnosti poslovanja, na listi najvećih tvrtki razultate u 2021. nismo usporedili samo s 2020., nego i s 2019. Jer, usporedba s godinom uoči pandemije znatno je relevantnija za kompletan biznis na otocima, pa i za svaku pojedinu tvrtku na tom području.
Konterova analiza
Prema analizi Nikole Nikšića iz Kontera, na otocima je u 2021. poslovala 4861 tvrtka, koje su s 21.162 zaposlena ostvarile 11,7 milijardi kuna prihoda. Te su tvrtke registrirane u 13 gradova i 33 općine, koliko ih ima sjedište na jednom od 17 jadranskih otoka. Zapravo, jedna općina, Tisno, dijelom je na obali, a dijelom na Murteru, povezana mostom. Most povezuje s obalom i Krk te Čiovo, a postoji i most između Ugljana i Pašmana.
Iz baze tvrtki registriranih na otocima Konter je izdvojio sto najvećih prema prihodu ostvarenom prošle godine. I taj korpus najvećeg biznisa potvrđuje poslovnu orijentaciju – čak 48 od sto najvećih tvrtki bavi se turizmom (30) ili trgovinom (18), slijede građevinari s 13 tvrtki, od kojih su mnoge povezane s klijentima u turizmu. Čak 10 komunalnih tvrtki na listi također imaju veze s turizmom. Ostvaruju relativno velike prihode jer u špici sezone moraju opsluživati i do pet puta više ljudi nego u zimskim mjesecima.
Od brodogradnje i vinarstva do soli, sira i kamena
Na ribolov s preradom i distribucijom otpada devet tvrtki, tu su i četiri mala brodogradilišta (Radež, Punat, Pičuljan i brodogradilište Lošinjske plovidbe) i isto toliko vinara (korčulansko Blato 1902, hvarski Zlatan otok, bračko Jako vino i krčka Poljoprivredna zadruga Vrbnik). Peta vinarija, Poljoprivredna zadruga Gospoja, koju su osnovale obitelji Toljanić i Brusić, nakon otvaranja hotela posvećenog vinu (vinotela) ‘pobjegla‘ je u Sudskom registru iz proizvodnje vina u hotelijerstvo. Od 12 tvrtki iz ostalih sektora izdvajamo po dvije koje predstavljaju djelatnosti specifične za pojedine otoke. To su brački klesari Berica i Jadrankamen, paški sirari Sirana Gligora i Paška sirana te paški proizvođači soli Solana Pag i Pag 91.
Tvrtke s obale zarađuju na otocima
Neke od najvećih tvrtki koje imaju sjedište na jednom od otoka, posluju znatno šire. No mnogo je češći slučaj da tvrtke s kopna ostvaruju dio prihoda na otocima. To se odnosi na najveće trgovce, naftne kompanije, bankare, telekome, pa i dio otočkih hotela koji su u vlasništvu tvrtki s obale.
I zadarski Cromaris najveći dio svojih prihoda zahvaljuje otocima, uz koje su najveća uzgajališta ribe. Tako bismo i tu Adrisovu tvrtku mogli uvjetno svrstati među otočke, i bila bi s više od 600 milijuna kuna prihoda na drugoj poziciji. Drugo je pitanje koliko otoci imaju koristi od tih uzgajališta. Isto vrijedi i za ‘zagrebački‘, a zapravo Krčki LNG Hrvatska.
Najveća tvrtka na otocima je Građevinarstvo i proizvodnja Krk, koja od 1993. i privatizacije posluje kao dioničko društvo u vlasništvu mahom zaposlenika. Krčki građevinari prošle su godine ostvarili 692 milijuna kuna prihoda, a cijela grupacija više od 780 milijuna kuna s više od 900 zaposlenih.
Ove godine smjena na vrhu?
Uz bok im je kao poslodavac lošinjska Jadranka, koja u svojim tvrtkama zapošljava također gotovo 900 ljudi, a u špici sezone i više od tisuću. Kad se promatra konsolidirana bilanca, Jadranka bi s prošlogodišnjih 540 milijuna kuna prihoda preskočila Trgovinu Krk, koja je kao pojedinačna tvrtka na drugome mjestu. Posluje u sklopu Čakovečkih mlinova i objedinjuje trgovački segment poslovanja u toj grupaciji. Prošle je godine ostvarila rekordnih 520 milijuna kuna prihoda (a cijela čakovečka grupacija 1,4 milijarde kuna konsolidirano). Trgovini Krk u međuvremenu je pripojen čakovečki METSS, pa ove godine tvrtka koja obuhvaća tržište sjeverozapadne Hrvatske, Krka i Kvarnera ide prema milijardi kuna prihoda i poziciji najveće kompanije sa sjedištem na jednom od otoka.