– Ne znamo što je najbolje u ovom trenutku napraviti, nemamo se za što uhvatiti, ne postoje sugovornici koji bi nam pružili čvrste argumente na temelju kojih bismo mogli planirati – gotovo je isti zaključak poduzetnika pred kojima na stolu stoje nove ponude za isporuku električne energije. U najboljem slučaju za 300 posto skuplje od prethodnih.
Njihova je trenutno glavna dilema je li pametnije sa opskrbljivačima potpisati kratkoročne ugovore do godinu dana ili na duži rok od tri godine? Tu dilemu pak prati globalna dilema – jesu li ova drastična poskupljenja energenata kratkoročni šok ili dugotrajni trend koji može trajati i desetljećima?
Nitko se u ovom trenutku ne želi praviti pametan, konkretno prognozirati koliko će energetska kriza trajati niti na sebe preuzeti odgovornost za savjetovanje poduzetnika. No ono što se može iščitati između redaka je da se svi moramo pripremiti na jedno dugo razdoblje skupoće, koje može trajati sve dok se, barem djelomično, ne provede zelena tranzicija koja već ima neke globalne rokove do 2030. i 2050. godine. Umjesto postepenog prelaska iz fosilnog u zeleno, gospodarstvo je doživjelo 'elektrošok' koji ga je paralizirao.
Iz plemenitih ciljeva tranzicija je tekla sporo pa se očekuje da će se iz financijskih interesa odvijati puno brže, o čemu svjedoči sve veća potražnja poduzetnika za ugradnjom solarnih panela i sve veća konkurencija upravo u proizvodnji alternativne struje.
Trenutno na tržištu opskrbe električnom energijom, osim HEP Opsksrbe, djeluju E.On, GEN-I, PETROL i Enna Opskrba, kao značajniji opskrbljivači, ali koji ne predstavljaju prema tržišnim udjelima ozbiljnu konkurenciju HEP-u čiji udjel iznosi oko 90 posto. Oni uvoze struju za potrebe svojih potrošača, odnosno nemaju svoju proizvodnju u Hrvatskoj. No s obzirom na aktualne, planirane ili ostvarene investicije ili akvizicije projekata i objekata za proizvodnju čiste električne energije, nekih od spomenutih opskrbljivača u Hrvatskoj ili susjedstvu planiraju u narednim godinama ojačati svoju tržišnu poziciju u opskrbi. U međuvremenu će HEP i za građane i za poduzetnike biti najpovoljnija opcija za izbor opskrbljivača.
HEP je taj koji diktira uvjete na tržištu i tako će biti ili dok se ne razvije konkurencija ili dok proizvođači OIE-a, kao nezavisni proizvođači od HEP-a, ne počnu zauzimati veći udio na tržištu i time tržišnu poziciju, samostalno ili zajedno s nekim drugim trgovcima ili opskrbljivačima.
U HEP-u navode da razina porasta cijene za poduzetnike u svakom pojedinačnom slučaju ovisi o komercijalnim uvjetima iz prethodnog ugovora i trenutku ugovaranja novog ugovora o opskrbi. Krajnja cijena isporuke ovisi i o drugim elementima, kao što su način potrošnje svakog pojedinog kupca (krivulja potrošnje), tarifni modeli mjernih mjesta, vrsta i ročnost ugovora o opskrbi.
– U proteklih nekoliko mjeseci, manje od 20 posto srednjih i velikih kupaca odlučilo se na ugovore s rokom trajanja od 12 mjeseci ili kraće, a nešto više od 80 posto kupaca odlučilo se na dugoročnije ugovore, najčešće na rok od 24 ili 36 mjeseci – kažu u HEP-u.
Dodaju i to da dio poduzetnika još uvijek zazire od sklapanja dugoročnih ugovora, očekujući pad cijena i smirivanje trenutačno nepovoljnih okolnosti.
– Ti kupci, unatoč znatno povoljnijim cijenama koje mogu ostvariti odluče li se ugovoriti na višegodišnje razdoblje, teško donose takve odluke, iako se u ovoj krizi pokazalo da su kupci s dugogodišnjim ugovorima mudro birali – zaključuju u HEP-u.
Mnoge tvrtke imaju već izrađene neke projekte alternativnog korištenja energije, međutim ti su projekti stajali u ladicama jer do sada nisu bili isplativi. Sada se s njih briše prašina i razmatra kako ih što prije realizirati kako bi se stekla energetska neovisnost.
Kakve se sve mogućnosti ugovaranja energenata nude poduzetnicima i kakva su njihova iskustva s potpisivanjem ugovora pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.