Kompanije koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi prošle su godine ostvarile samo 2,7 posto rasta prihoda, dobit im je stagnirala. Rezultati su to poslovanja 67 tvrtki (bez banaka i osiguranja) koje su do kraja prošloga tjedna predale svoje godišnje financijske izvještaje. Već su prvi rezultati 28 najvećih stranih tvrtki, koje imaju različitu komercijalnu godinu od kalendarske i koje su predale izvještaje o poslovanje koje uključuje prvo polugodište ili prva tri kvartala prošle godine, najavili usporavanje u odnosu na rekordnu 2022., a burzovni rezultati to i potvrđuju.
Ipak, treba reći da zbog relativno malog uzorka rezultati najveće tvrtke uvelike mijenjaju sliku analize. Ina ima udjel u prihodima tih tvrtki od 29 posto (godinu prije čak 35 posto). Zato je njezin lanjski 15-postotni pad prihoda znatno pokvario rezultate cijele burze. Naime, 66 ostalih tvrtki povećalo je prihode za 12 posto (umjesto za 2,7 posto) i iskazalo 15 posto veću dobit. Promjene u prihodima slične su preliminarnim promjenama prihoda već spomenutih 28 tvrtki u stranom vlasništvu, koji su narasli za 11 posto. Može se očekivati da će i ostatak gospodarstva biti blizu tolikom rastu.
Najveći rast prihoda ostvarili su Vodoprivreda Zagreb (94 posto), Tehnika (82 posto) i nekretninska tvrtka u vlasništvu AZ mirovinskih fondova Primo Real Estate (73 posto). Sve su one na ovaj ili onaj način povezane s građevinskim sektorom, pa se iz toga može zaključiti koja je djelatnost prošle godine bila najlukrativnija. Uz bok građevinarima turistički je sektor. Od pet tvrtki koje su nakon gubitka 2022. prošle godine prešle u dobitaše jedna je građevinska, Tehnika, tri su hotelijera (crikvenički Jadran, Villa Dubrovnik i Liburnia Riviera Hoteli), a i avioprijevoznik Croatia Airlines dignuo se u pozitivu, prije svega zbog rasta turističkog prometa.
S druge strane, čak 18 od promatranih 67 tvrtki lani je smanjilo prihode. Taj popis predvodi Vjesnik s padom od čak 62 posto, što je logično jer je u likvidaciji. No slijede tvrtke sa znatno drukčijim poslovnim renomeom: Atlantska plovidba (pad od 41 posto) i Alpha Adriatic (37 posto). Kad se tomu doda 30-postotni pad prihoda Jadroplova, vidi se da je prošla godina bila vrlo loša za brodare. Uostalom, sve te tri tvrtke skliznule su prošle godine iz uobičajeno pozitivnog poslovanja u minus i iskazale gubitak. Uz njih novi su gubitaši Dalekovod, Stanovi Jadran i Maraska (s neznatnim minusom od 3,3 tisuće eura).
Nije nova tvrdnja da cijene dionica nisu pupčanom vrpcom povezane s rezultatima poslovanja. Katkad će dioničari bolje nagraditi isplatu dobre dividende nego što će kazniti lošije rezultate poslovanja. Uvjerljivost menadžmenta i sentiment (a riječ je o općem optimizmu koji se vidi i u rastu potrošnje) također su važni faktori za formiranje cijene dionica. Zato ne začuđuje što je u godini u kojoj su tvrtke s burze kumulativno stagnirale (i izgubile utrku s inflacijom) Crobex narastao za više od 28 posto.