Prošla, 2023. godina ipak nije bila ‘annus horribilis‘ koje smo se svi bojali. Na sreću, rizici, ponajviše u pogledu opskrbe energijom, nisu se ostvarili – barem ne u Europi. Isto tako, godinu koja je pred nama možemo dočekati mirnije. Nada u ‘meko prizemljenje‘ globalnog gospodarstva još uvijek postoji, a financijski krah i ‘tvrdo prizemljenje‘ su isključeni. Stoji to u najnovijem priručniku procjene rizika po državama i sektorima za 2024. godinu ekonomista globalne kompanije Coface koja se bavi upravljanjem rizicima. Priručnik donosi analize i prognoze za 160 država i 13 sektora djelatnosti.
Globalno usporavanje
Kako u uvodniku objašnjava, Xavier Durand, izvršni direktor Cofacea, očekuje se da će globalno gospodarstvo porasti za oko 2,5 posto, unatoč prošlogodišnjim izazovima poput bankarske krize u SAD-u, sukoba na Bliskom istoku, slabljenju gospodarstva Kine te turbulentnom monetarnom i financijskom okruženju u SAD-u i Europi. Zahvaljujući otpornosti bilanci korporacija, u 2023. ostvaren je bolji rezultat od očekivanog. Međutim, najnovije brojke pokazuju da se štednje i novčani tokovi značajno smanjuju, dok su nesolventnosti poduzeća u snažnom porastu. Za tekuću je godinu, smatra Durand, jedino sigurno da nam na ekonomskom polju neće nedostajati iznenađenja.
– Događaji posljednjih godina pokazali su nam da se povijest ubrzava, a bilo bi čudno da je 2024. godina iznimka. Tim više što će godina biti posebno naporna zbog parlamentarnih i/ili predsjedničkim izborima u 70 zemalja koje čine više od polovice svjetskog stanovništva i BDP-a. Od Tajvana prije nekoliko tjedana pa do SAD-a u studenom, glasači će biti pozvani na birališta u Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi i Iranu... Da ne spominjemo europske izbore koji će se održati ovog proljeća, u kontekstu pojačanih društvenih napetosti i porasta populizma svih vrsta – naveo je Durand, koji očekuje usporavanje globalnog gospodarstva, ponajviše zbog usporavanja rasta razvijenih gospodarstava poput SAD-a i Kine.
– Europa bi sa svoje strane trebala blago ubrzati pod utjecajem očekivanog oporavka njemačkog gospodarstva, iako će rast na Starom kontinentu ostati ispod potencijala – +0,9 posto. Naposljetku, slabljenje dolara i kamatnih stopa trebalo bi dati malo prostora za disanje gospodarstvima u nastajanju suočenim s ograničenjima pristupa vanjskom (re)financiranju – smatra Durand.
Dakle, glavni će izvor nestabilnosti u većini razvijenih zemalja biti sukob između restriktivnih monetarnih politika s jedne i ekspanzivnih fiskalnih politika s druge strane. Porast cijena usluga, još uvijek u rasponu od 4 do 5 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje da je bitka s inflacijom uvelike u tijeku, ali još nije dobivena.
Sektori Srednje i Istočne Europe pod pritiskom
Svakog tromjesečja Coface pregledava 13 sektora u 28 zemalja (koje predstavljaju približno 83 posto globalnog BDP-a) u šest glavnih regija svijeta. Kako bi procijenio kreditne rizike zemalja i sektora, Coface koristi podatke o korporativnim plaćanjima diljem svijeta, obrađuje financijske podatke te analizira rizike povezane sa strukturnim promjenama koje se mogu dogoditi u nekom sektoru ili zemlji.
Što se tiče rizika među gospodarskim sektorima, u Srednjoj i Istočnoj Europi najveći rizik imaju građevinarstvo, tehkstilna industrija, transport i drvna industrija. Visok je rizik i pred kemijskom, metalnom i industrijom papira te energetikom, dok poljoprivreda, prehrambena i automobilska industrija, ICT te maloprodaja imaju srednji rizik. Jedino sektor farmaceutskih proizvoda ima nizak rizik od ekonomskih šokova.
Hrvatska stoji vrlo dobro
Kreditni rizik Hrvatske početkom 2024. godine, odnosno sposobnost poduzeća da generiraju novčani tok, poboljšao se u odnosu na protekla tromjesečja i godine. Iako su makroekonomski i financijski izgledi u Hrvatskoj manje povoljni, politički kontekst, klima i rizici su stabilni, stoga Coface Hrvatsku svrstava u kategoriju rizika A3. Što se tiče poslovne klime, Hrvatska drži visoku A2 razinu, što znači da su izvješća poduzeća, kada su dostupna, pouzdana. Nadalje, naplata dugova funkcionira relativno dobro, institucije općenito rade dobro, a domaće tržište je široko otvoreno. Poslovna klima relativno je stabilna, ali bi se mogla poboljšati, smatraju autori izvješća.
– U 2024. godini hrvatsko će gospodarstvo rasti zahvaljujući otpornosti turističkog sektora i ulaskom zemlje u schengensko područje, iako će nedostatak reformi u europskim zemljama vjerojatno biti težak. Turizam će nadalje potaknuti privatnu potrošnju, na koju će još utjecati i usporavanje inflacije, ali i rast plaća, koji se dogodio zbog velikog nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada. Proračunski deficit će se održati na istoj razini, pri čemu će se višak usluga (turizam) više nego nadoknaditi uvozom roba. Odnosi između predsjednika Milanovića (SPD) i premijera Plenkovića (HDZ) ostat će napeti uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora sredinom i krajem 2024. godine – stoji u Cofaceovom izvješću.
Najveći trgovinski partner Hrvatske je Italija – 12 posto hrvatskog izvoza odlazi u Italiju, dok 14 posto uvoza dolazi iz Italije.
Kao snage hrvatskog gospodarstva navedeni su:
- duga obala te povijesna i prirodna baština pogodna za turizam
- potencijal nafte i plina
- potpora iz EU fondova
- visokokvalitetna infrastruktura
- diverzifikacija izvora energije prije rusko-ukrajinskog rata
- članstvo u NATO-u, eurozoni i Schengenu
S druge strane, slabostima autori smatraju:
- ovisnost o turizmu
- privatni i javni dug koji je i dalje visok
- institucionalni jaz: neučinkovita administracija, zdravstvo i pravosuđe; preklapanje administrativnih razina, korupcija
- niska industrijska diversifikacija/nedostatak konkurentnosti
- manjak radne snage potaknut iseljavanjem kvalificiranih radnika i opadanja stanovništva