Kao i prošle godine, i ove je godine Hrvatska zauzela peto mjesto među 16 zemalja CEE regije prema atraktivnosti lokacije za ulaganjem, ispred nas su samo Poljska, Estonija, Litva i Bugarska, a skoro 90 posto investitora ponovno bi uložilo svoj novac u Hrvatskoj. Pokazali su to danas predstavljeni rezultati gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) među menadžerima i poduzetnicima 1533 poduzeća iz 16 zemalja srednje i istočne Europe.
Na razini Hrvatske u istraživanju koje ispituje poduzeća o očekivanjima za tekuću godinu sudjelovalo je ukupno 118 domaćih, njemačkih i inozemnih tvrtki članica. Među članovima AHK-a optimizam raste iz godine u godinu, istaknula je to Stefanie Ziska, direktorica AHK-a.
– Prije pet godina samo sedam posto poduzetnika smatralo je da je stanje u hrvatskom gospodarstvu dobro – danas ih 29 posto to tvrdi, četiri puta više. Također je u 2019. godini skoro polovica poduzetnika rekla da ne bi ponovno svoj novac uložila u Hrvatsku, danas tako govori tek desetina poduzetnika. To su ogromni napreci i veliko priznanje da Hrvatska, usprkos izazovima koji i dalje postoje, uistinu postaje bitan dio europskog gospodarskog prostora – izjavila je Ziska.
Nedostatak radnika najveći problem
Ipak, prosječna ocjena uvjeta poslovanja u Hrvatskoj ove je godine 3,06 (od 1 do 5), dok je prošle godine iznosila 3,16. Veliki broj ispitanih poduzetnika naglasak je stavio i na druge izazove s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju poput visine poreznih nameta, neefikasnosti javne uprave, netransparentnosti javnih natječaja i nedovoljno suzbijanje korupcije.
– Jedna sveprisutna tema koja nas prati već godinama jest transparentnost javnih procedura, brzina javne uprave, porezni sustav, velik broj parafiskalnih nameta... Kada bi se to pojednostavilo, sigurno bi pomoglo poduzetnicima. Jedna stvar je kako izgledamo u usporedbi s drugim zemljama, ali ako gledamo sveukupni teret jednog poduzeća, tada ne stojimo dobro – komentirao je Nicolas Baron Adamovich, član Uprave AHK-a.
No članove AHK-a, kojih je više od 350 iz hrvatskih, njemačkih i inozemnih krugova, trenutno najviše brinu manjak kvalificirane radne snage i sve viši troškovi rada.
– U istraživanju su se dosta spominjali problemi s kvalificiranom radnom snagom. Kao poslodavci, naše tvrtke članice interno intenzivno rade na tome da zadrže svoju radnu snagu, da ju dodatno educiraju i da, naravno, u budućnosti na nju mogu računati – rekao je Marjan Vučak, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske Komore i predsjednik Uprave Meggle Hrvatska.
– Vidimo zanimljive strategije u tom području. Jedno je proširenje internih kapaciteta kvalificiranja, drugo je povećanje plaće iznad prosjeka branše ili čak zemlje. Neke tvrtke nastoje motivirati i starije zaposlenike da ostanu nešto dulje te surađivati s obrazovnim institucijama – nadovezao se Baron Adamovich.
S druge strane, članstvo u Europskoj uniji, pristup javnom financiranju, komunikacijski sustavi i opskrba energijom procijenjeni su kao veoma dobri ili odlični. Među članovima Komore, pristupanje Hrvatske eurozoni i Schengenskom prostoru također se vrlo pozitivno ocjenjuje. Osim toga, trećina ispitanika smatra da će se gospodarstvo u Hrvatskoj općenito bolje razvijati nego u 2023. godini.