Koji su ključni aspekti usklađenosti u područjima kao što su pravo društava, radno i porezno pravo, zaštita osobnih podatka i tržišno natjecanje govorilo se na Compliance Day koji je besplatno za svoje partnere i klijente organiziralo odvjetničko društvo Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri. Event je održan prošlog tjedna u zagrebačkom Amadria Park Hotel Capitalu na kojem se okupilo preko 50 sudionika, a stručnjaci iz odvjetničkog društva su dali pregled konkretnih primjera iz prakse, ali i podijelili svoja iskustva.
Koncept navođenja problema u određenim područjima potkrijepljena praktičnim primjerima pokazao se kao vrlo dobar s obzirom na to da su se i sami sudionici uključili u predavanja postavljajući pitanja vezana za njihovu poslovnu praksu na koje su dobijali odgovore predavača.
Marija Zrno Prošić, partnerica u odvjetničkom društvu te odvjetnici Karmen Sinožić i Mario Vrdoljak na prvom su predavanju govorili o pravilima upravljanja i nejasnoćama u svakodnevnom poslovanju, odnosno o rizicima i rješenjima. U tom smislu naveli su primjere najčešćih grešaka prilikom definiranja ugovora s direktorom i mogućih sukoba interesa. Također se govorilo i o odgovornosti uprave za neusklađenost poslovanja (podjela rada, razrješnica i dr. pitanja), kao i o stvarnim vlasnicima, odnosno o najčešćim propustima i problemima iz prakse (zahtjevi regulatora, banaka i grupacija).
Rastao broj kazni i njihov iznos
Druga tema ovog trojca koji se izmjenjivao tokom predavanja dajući željenu dinamiku te dodatno pojačavajući zainteresiranost sudionika bila je ‘Čuvanje integriteta: Pravila za zaštitu osobnih podataka i privatnosti‘. Predstavljena su iskustva iz Hrvatske i drugih zemalja uz zaključak o tome što su nas naučile izrečene kazne prema kompanijama, a obrađena je i tema o osobnim podacima radnika, odnosno koje su specifičnosti i najčešći problemi u praksi. Predstavljen je i graf koji pokazuje da je aktivnost nadležnih europskih tijela od 2018. stalno rasla, pa je i ukupan broj kazni, kao i novčani iznos vezan za njih također rastao. To je bilo za očekivati s obzirom da u početku ni mnoga nadležna tijela nisu bila spremna na provođenje spomenutih normi, a i kompanijama je trebao period prilagođavanja.
I na kraju prve sesije Marija Zrno Prošić je održala predavanje na temu ‘Svijet tržišnog natjecanja: Pravni aspekti i suvremeni izazovi‘. Objasnila je zašto su pravila tržišnog natjecanja bitna za poslovanje kompanija, a vrlo zanimljivo je bilo kada je govorila i o razmjeni informacija i konkurenciji - što je dopušteno, a što zabranjeno. Navela je da su kazne za kršenje tih pravila dosta visoke (čak do deset posto od ukupnog prihoda) te da sporazumi ili neke njegove odredbe mogu biti ništetni. Upravo primjeri kartela pokazuju koliko mogu biti štetni za kompaniju. Od desetak svjetskih primjera možda je najviše pažnje izazvao onaj o kartelu u industriji deterdženata zbog ukupne kazne od 315,12 milijuna eura koje su morale platiti kompanije, a najviša pojedinačna kazna u tom slučaju iznosila je basnoslovnih 211 milijuna eura.
I u Hrvatskoj je bilo primjera kartelskog djelovanja, primjerice sportskih kladionica (ukupna kazna 1,3 milijuna eura, najviša pojedinačna 926.535 eura), ili pak u sektoru nautičkog turizma (ukupno 315.100 eura, najviša pojedinačna 149 tisuća eura). Kažnjene su i pojedine kompanije u javnom linijskom prijevozu putnika u cestovnom prometu (ukupno 167.200 eura, najviša pojedinačna 134.600 eura) te u pekarskoj industriji (ukupno sedam tisuća eura, najviša pojedinačna 6.670 eura). Spomenute su i kazne za kartelsko udruživanje nekih zaštitarskih kompanija (ukupno 710 tisuća eura, najviša pojedinačna 178 tisuća eura), no u potonjem slučaju odlukom Ustavnog suda ukinuto je rješenje AZTN-a i predmet je vraćen na ponovni postupak. Zrno Prošić je govorila i o ugovornim ograničenjima s dobavljačima/kupcima, odnosno o tome koje su granice dopuštenog.
Rad na daljinu ili rad na izdvojenom mjestu
Tema kojom se bavila partnerica Mia Kalajdžić bila je ‘Usklađenost u radnim odnosima - ključni izazovi i strategije za poslodavce‘. Primjerice, što ugovoriti: rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu, pri čemu se pod rad na izdvojenom mjestu rada podrazumijeva da je riječ o radu od kuće ili iz drugog prostora koji nije prostor poslodavca. Tada i poslodavac snosi dio troškova nastalih radom van prostora kompanije.
Kad je pak riječ o radu na daljinu, to je moguće samo putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, kada radnik samostalno određuje gdje će obavljati rad. Pritom je poslodavac dužan osigurati potrebne pisane upute u vezi sa zaštitom na radu. Također tu se javlja i mogućnost teritorijalnog ograničenja rada, s obzirom na potencijalne pravne i porezne nejasnoće koje takav rad može izazvati ako se obavlja izvan granica Hrvatske. U slučaju rada na daljinu pak poslodavac ne snosi nastale troškove.
Kalajdžić je govorila još i o drugim temama, primjerice o važnosti uređenja dostave odluka radnicima te koji su mogući problemi uočeni u praksi, kao i o tome da li radniku dati slobodne dane umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad.
Posljednje predavanje nije bilo ništa manje zanimljivo, na što je ukazivala i usredotočenost sudionika unatoč tome što se u sličnim situacijama mogao očekivati manjak koncentracije. No njihova pitanja odvjetnici Tamari Jelić Kazić, partnerici u odvjetničkom društvu, koja je održala predavanje o usklađenosti s poreznim pravilima te u tom smislu o izazovima u poslovanju, pokazala su koliko je odabir tema bio dobar.
Jelić Kazić je govorila o ‘redovnom’ poreznom nadzoru i ‘neizravnom’ nadzoru (o kojem porezni obveznik ne mora biti posebno obaviješten jer se provodi temeljem podataka u informacijskom sustavu Porezne uprave i javno dostupnih podataka) te kada nastupa zastara (uz iznimke). Bilo je riječi i o opsegu nadzora i pravnim posljedicama. Dio njezinog predavanja bio je i o socijalnim doprinosima u kojem je objasnila EU Uredbu o koordinaciji socijalnih sistema, tj. u slučajevima kada su direktori stranci. U tom smislu spomenuta su i nova domaća pravila o obračunu doprinosa – propisani razredi, rad kod dva poslodavca itd.