Učinit ćemo sve da ostvarimo paški, hrvatski i europski san, izjavio je Eduard Maržić, idejni začetnik i nositelj projekta ‘‘ Zlatna obala Hrvatske‘‘ u srijedu u prepunom atriju muzeja Mimara u Zagrebu, koji je bio pretijesan da primi sve zainteresirane, od gradonačelnika Zagreba i Paga, Milana Bandića i Anta Fabijanića, do poslovnih ljudi i prijatelja projekta iz Paga, Zadra i Zagreba.
‘‘Ne tražimo novac, jer imamo zainteresirane investitore iz cijelog svijeta koji nam se javljaju svaki dan. Tražimo razumijevanje i zainteresiranost Vlade RH i nadležnih institucija. Želimo ih kao partnere u ovom projektu od nacionalnog strateškog značaja i interesa i to tako da ga počnemo ostvarivati u razdoblju od dvije godine od današnjeg dana što podrazumijeva otvorenu i učinkovitu suradnju u ishođenju potrebnih dozvola‘‘, nastavio je Maržić.
Riječ je o održivom turističkom projektu s novim životnim konceptom za grad od 10 tisuća stanovnika s 2.000 do 2.500 rezidencijalnih stambenih jedinica i više od 1.000 vezova po uspješnom modelu francuskog Port Grimauda inače započetog 1966. godine po izvornoj zamisli znamenitog francuskog arhitekta Françoisa Spoerrya.
Prijevoz na samoj lokaciji omogućit će se isključivo električnim automobilima. Namijenjen je boljoj platežnoj generaciji 55+, odnosno od baby boomersa do milenijalaca u Europi i svijetu za koje su predviđeni sadržaji obogaćivanja društvenog života, svakodnevna medicinska skrb te cjelodnevna gastro ponuda. Ukupna vrijednost investicije se procjenjuje na milijardu eura, ostvarit će se u 5 sukcesivnih faza te u konačnici zaposliti 1.500 ljudi.
Na projektu se radi više od 5 godina, razrađene su idejne konecepcije i makete te izrađena studija o zaštiti okoliša.
Za razliku od sličnih projekata u svijetu poput Al Gouna u Egiptu ili Key Westa u Miamiju ‘‘Zlatna obala Hrvatske‘‘ sadrži i snažno izraženu konkretnu demografsku komponentu.
‘‘ Polovicu od naplaćenog prolaza kanalom od grada Paga do uvale Dinjiška namijenjujemo poboljšanju života paških umirovljenika, a drugi dio stipendiranju mladih kako bi se vratili na Pag te svojim znanjem i energijom očuvali njegovu opstojnost, vitalnosti i daljni razvoj. ‘‘Zlatna obala Hrvatske‘‘ postaje tako most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Paga i Hrvatske. Nema uspješne demografske politike bez konkretnih gospodarskih projekata širih razmjera odnosno budućnosti bez održivog razvoja,‘‘ naglasio je Maržić.