Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) početkom ožujka ove godine izdala je prvu dozvolu za osnivanje energetske zajednice građana, i to zagrebačkoj Mojoj energetskoj zajednici. Ta nas je vijest itekako zaintrigirala pa smo se zapitali koliko će još energetskih zajednica niknuti u Hrvatskoj i kako se uopće organizira jedna takva zajednica. Mogu li u sličnom konceptu sudjelovati poduzetnici? No, prije svega, što je uopće energetska zajednica?
Prema riječima predsjednika Zelene energetske zadruge (ZEZ) Zorana Kordića, energetske zajednice pravne su osobe koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge na tržištu energije.
– Razvijaju se da bi članovima omogućile stjecanje ekonomskih koristi kao što su stjecanje prinosa na uloženi iznos ili ostvarivanje ušteda na računima za električnu energije ako je riječ o sudjelovanju u aktivnostima dijeljenje energije. Pri tome osnovni smisao energetskih zajednica nije u stvaranju ekstraprofita, nego dodane vrijednosti za lokalnu zajednicu – objašnjava Kordić.
Riječ je o konceptu koji je službeno uveden i u energetskom zakonodavstvu Europske unije u sklopu paketa ‘Čista energija za sve Europljane‘, i to dvjema direktivama: Direktivom o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (EMD), koja je uvela koncept energetske zajednice građana (engl. citizen energy communities), i Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED), koja je uvela koncept zajednice obnovljive energije (engl. renewable energy community).
Paket za osnaživanje potrošača
Jedan je od ciljeva paketa ‘Čista energija za sve Europljane‘, prema HERA-i, osnaživanje potrošača u smislu njihova sudjelovanja na energetskom tržištu, a tehnološki napredak je otvorio nove mogućnosti pa se tako različitim konceptima potrošačima omogućuje da budu aktivni sudionici i snažnije sudjeluju na energetskom tržištu i u energetskoj tranziciji. Jedan je od tih koncepata i energetska zajednica.
Naravno, kako to uvijek biva s europskim direktivama, EMD i RED preneseni su u hrvatsko zakonodavstvo i to u Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE) i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEiVUK) te podzakonske akte koji su doneseni na temelju tih zakona. U Hrvatskoj su energetske zajednice građana (EZG) u bitnome uređene ZoTEE-om, kažu u HERA-i, a zajednice obnovljive energije (ZOE) uređene su ZOIEiVUK-om.
– Iako se koncepti EZG i ZOE u nekim svojim odrednicama međusobno razlikuju, u suštini su vrlo slični. Stoga se za oba koncepta vrlo često upotrebljava ‘zajednički‘ naziv ‘energetska zajednica‘ (dalje: EZ) – navode iz HERA-e.
Barem jedna u svakom gradu
Nešto konkretnije objašnjenje dala nam je Slavica Robić, pomoćnica ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja kaže da se energetske zajednice smatraju jednim od ključnih elemenata za ostvarivanje ciljeva energetske tranzicije EU-a do 2050. godine, a Strategija Europske unije za solarnu energiju ostavlja cilj da se u svakoj zemlji članici do 2025. uspostavi barem jedna energetska zajednica utemeljena na obnovljivim izvorima energije u svakom gradu ili općini s više od 10 tisuća stanovnika.
Robić također navodi energetske zajednice građana i zajednice obnovljivih izvora energije, ali dodaje i treću vrstu; suvlasničke zajednice koje omogućavaju suvlasnicima u zgradi da zajednički investiraju u proizvodno postrojenje kao što je recimo sunčana elektrana na krovu višestambene zgrade i onda prema međusobnom dogovoru tu energiju dijele.
Jedna takva, suvlasnička, osnovana je prošle godine, navodi Kordić, i to pod imenom ZEZ Sunce, a ove je godine već provedena prva kampanja za zadružnu elektranu na krovu gradske tržnice u Križevcima.
Prema mišljenju Slavice Robić, na području EU-a svjedočimo eksponencijalnom rastu svih tipova energetskih zajednica, a kao jedna od predvodnica prepoznata je i Austrija. Ondje je do kraja veljače 2024. godine formirana 1791 suvlasnička zajednica, 1171 zajednica obnovljivih izvora energije i 147 energetskih zajednica građana. Ukupno impresivnih više od 3000 energetskih zajednica. A koliko je zahtjeva u Hrvatskoj predano za osnivanje takve organizacije? Prema HERA-i, samo četiri. Osim one jedne koju smo uvrstili na početak priče, ostali su zahtjevi u postupku rješavanja, pri čemu podnositelji zahtjeva trebaju otkloniti nedostatke koje sadrže njihovi zahtjevi.
Kako do dozvole
Pa što je uopće potrebno za dobivanje zelenog svjetla za pokretanje jedne energetske zajednice?
– U skladu sa ZoTEE-om važne odrednice za EZG su da je to pravna osoba osnovana na području Republike Hrvatske, koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole za obavljanje energetske djelatnosti OEZG – počinju iz HERA-e, dodajući da bi im pravna osoba trebala podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti u skladu s Pravilnikom o dozvolama.
– U slučaju osnivanja ZOE-a potrebno je osnivanje pravne osobe koja zadovoljava uvjete iz ZOIEiVUK-a i njezino registriranje u odgovarajućem registru, pri čemu bi ta pravna osoba u tom registru morala biti registrirana za obavljanje djelatnosti zajednica obnovljive energije. U slučaju postojeće pravne osobe koja zadovoljava uvjete iz ZOIEiVUK-a, a koja nije registrirana za obavljanje te djelatnosti, ta bi se pravna osoba morala dodatno registrirati za obavljanje djelatnosti zajednica obnovljive energije. Nakon navedenoga, treba podnijeti HERA-i zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti zajednica obnovljive energije. Naime, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji propisao je da je zajednica obnovljive energije energetska djelatnost koja se može obavljati samo na temelju izdane energetske dozvole. Međutim, nakon donošenja toga zakona u Pravilniku o dozvolama nisu razrađeni dokumentacija i dokazi za izdavanje predmetne dozvole – zaključuju iz HERA-e.
Birokratski paradoksi
Iako je formalno uspostavljen zakonodavni okvir za energetske zajednice u Hrvatskoj, još uvijek svjedočimo velikim barijerama, tvrdi Robić, potvrđujući da je trenutačno za osnivanje energetske zajednice građana i zajednice obnovljivih izvora energije potrebno osigurati dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, a riječ je o procesu koji je administrativno i financijski zahtjevan te upitno dostižan običnim građanima.
– Primjerice, za dobivanje spomenute dozvole potrebno je dokazati stručnu, tehničku i financijsku sposobnost, koja, među ostalim, podrazumijeva da svaka energetska zajednica ima zaposlenu osobu, i to na puno radno vrijeme. Istodobno nema dostupnih obrazaca za ugovore koje zajednice moraju potpisati s ostalim ključnim akterima, niti onih za međusobno definiranje odnosa unutar zajednice, kao ni uputa s koracima za uspostavu energetskih zajednica u Hrvatskoj – upozorava Robić, dodajući da je time lokalnim zajednicama znatno ograničena mogućnost pokretanja malih projekata koji bi trebali činiti srž scene energetskih zajednica.
– Stoga do sada u Hrvatskoj, unatoč velikom interesu javnosti te više aktivnih inicijativa, poput one Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Špičkovina, koje je pokrenulo svoj projekt energetske zajednice, imamo tek jednu formalno uspostavljenu energetsku zajednicu s 4 kW instalirane snage – navodi Robić, koja ipak tvrdi da će energetske zajednice zasigurno zaživjeti u Hrvatskoj, a kada će se to dogoditi primarno ovisi o brzini prilagodbe zakonodavnog okvira i pojednostavnjenju procedure kojom će energetske zajednice postati koncept dostupan onima kojima je i namijenjen, odnosno lokalnoj zajednici, građanima i poduzetnicima.
Prostor za promjene
S time se slaže i Kordić, koji napominje da sav razvoj i napori EU-a idu u tom smjeru jer građani ne mogu postati nositelji energetske tranzicije ako nemaju prilike za stvarno sudjelovanje na tržištu električne energije. Također ističe da su ZEZ i druge organizacije prepoznali prioritetna područja koja je potrebno izmijeniti u postojećim zakonima, što su naveli u svojim zahtjevima za razvoj energetskih zajednica i građanske energije u Hrvatskoj te su s tom namjerom osnovali i Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj. A kako u svemu tome mogu sudjelovati poduzetnici? Prema Kordiću, i mala i srednja poduzeća, barem u teoriji, mogu ostvariti dodatne uštede na svojim računima za električnu energiju ili bolje prinose na ulaganja kao članovi investicijske energetske zadruge.
– Prema hrvatskom zakonodavstvu u energetskim zajednicama mogu sudjelovati mali, srednji i mikropoduzetnici, a izmjenom direktive kojom se uređuje tržište električne energije koja bi trebala ove godine stupiti na snagu očekuje se i otvaranje mogućnosti izravnog dijeljenja energije između dva ili više entiteta bez potrebe osnivanja energetske zajednice – zaključuje Robić, napominjući da i REGEA provodi tri EU projekta kojima želi uspostaviti energetske zajednice u Zaboku, Karlovcu i Samoboru. Dakle, inicijativa i interesa ima, samo da ih ne muči birokracija.