Neki ih vole, neki baš i ne, ali jedno je sigurno – električni automobili i sve vezano uz njih neizbježna je tema na okruglim stolovima političkih tijela, korporacija, poduzeća i kućanstava diljem Europe. Tom se razgovoru polako, ali sigurno priključuje i Hrvatska, koja je baš kao i ostatak Europske unije primorana prilagođavati prometnu infrastrukturu (i sve ostalo) svemu što je zeleno i održivo. Uvođenje novih punionica, odnosno rješenja za punjenje cestovnih vozila s pogonom na električnu energiju na parkiralištima zgrada još je jedan next big thing koji povezuje energetiku i zgradarstvo.
Zakonske obveze
Hrvatska je, naime, ne toliko davne 2019. u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu propisala mjeru za razvoj infrastrukture za alternativna goriva, kojom se obvezala da će do 2030. raditi na razvoju infrastrukture punionica za električna vozila jer su one nužan preduvjet razvoja tržišta električnih vozila.
Također, u nadopuni Zakona o gradnji u ožujku 2021. godine dodan je Članak 21., koji obvezuje sve nove stambene i nestambene zgrade ili one koje se podvrgavaju većoj obnovi da postave određen broj punionica na svoje parkiralište, a ujedno i sve ostale nestambene zgrade s više od 20 parkirnih mjesta da postave barem jedno mjesto za punjenje.
– U skladu s tim zakonima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u lipnju Javni poziv za uspostavu infrastrukture za punjenje na parkiralištima zgrada javnog sektora s ciljem da se postavi minimalno 100 punionica i taj je poziv još uvijek otvoren. Stoga u idućim godinama svakako možemo očekivati povećanje infrastrukture punionica na parkiralištima javnog sektora – istaknuo je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
Što se tiče javnog sektora, dodaje Prpić, u posljednjih deset godina vidjeli smo da su brojne gradske uprave i čak manje općine postavljale punionice. Nažalost, danas mnogi vozači imaju dojam da se one često nedovoljno održavaju pa bismo idućih godina trebali vidjeti i povećanje broja punionica te njihovo bolje održavanje, nadaju se iz Strujnoga kruga.
– Za postavljanje punionica Fond je unazad nekoliko godina osigurao oko milijun eura. Financiranje smo nastavili i ove godine, u skladu s Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom te Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, a poziv smo otvorili isključivo za zgrade javnog sektora. Naime, u skladu sa Zakonom o gradnji, na parkiralište zgrada javnog sektora u javnom vlasništvu s više od 20 parkirališnih mjesta potrebno je postaviti najmanje jedno mjesto za punjenje. Provedbom tog programa željeli smo potaknuti razvoj infrastrukture na lokacijama poput bolnica, škola, muzeja, kazališta, knjižnica i sličnih lokacija – objasnila je Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Kako postaviti punionicu
Također, sve nove zgrade ili one koje se podvrgavaju većoj obnovi s više od deset parkirališnih mjesta, a koje su zatražile građevinsku dozvolu nakon 10. ožujka 2021., moraju postaviti kanalsku infrastrukturu na svako parkirališno mjesto. Takvom mjerom želi se u kasnijoj fazi omogućiti postavljanje punionica za električna vozila. Kao što smo prije spomenuli, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još je u lipnju objavio Javni poziv za uspostavu infrastrukture za punjenje na parkiralištima zgrada javnog sektora s ciljem da se postavi minimalno 100 punionica.
– To je trenutačno jedina financijska potpora koja postoji za javni sektor, a za privatne vlasnike još ne postoje potpore za postavljanje punionica – objašnjava Prpić.
Što se tiče točnog broja aktivnih punionica na području Hrvatske, ne postoji jedinstvena baza podataka koja daje konkretan odgovor. Ipak, potkraj 2022. na području zemlje bilo je dostupno oko 950 punionica, a velik broj električnih vozila u pravilu se puni kod kuće, zbog čega je situacija s brojem dostupnih punjača u odnosu na broj električnih vozila relativno dobra. Također, nestrpljivo se očekuje i Regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR), kojom će države članice Europske unije biti obvezne postaviti velik broj punionica na najvažnijim prometnicama. Konkretno, države članice punionice će morati osigurati na svakih 60 – 100 kilometara, ovisno o važnosti prometnice.
A da bi se punionica za električna vozila postavila ispred zgrada potrebno je prije svega napraviti glavni projekt potvrđen od ovlaštenog inženjera, a moguće je i da će biti potrebno ishoditi dodatne potvrde i dozvole ako je radi instalacije punionice potrebno povećati snagu priključka ili se planira postavljanje nadstrešnice, samoposlužnih uređaja i slično, napomenuli su iz Fonda. Sve ovisi o konkretnoj lokaciji, vrsti punionice te nakani njezina korištenja.
Poput uvođenja interneta
Prpić objašnjava da je riječ o uređajima koji su male snage (do 3,6 kW) i koji se mogu prikopčati na postojeće utičnice. Najčešće se spajaju direktno na kabel, ali rade i ukopčavanjem u običnu utičnicu. Također, po želji vlasnika mogu se provući i instalacije koje bi omogućile veću snagu punjenja.
– Trenutačno nema najbolje prakse gradova u vezi s postavljanjem punionica, to je novi proces koji se uspostavlja u svim državama Europe istodobno. Od 1. siječnja 2027. u Zakone će ući tzv. right to charge odnosno dozvola svakom stanaru da povuče kabel od svog stana do svog parkirališnog mjesta. Da se ne bi dogodilo da svatko vuče svoju kanalicu i buši svoju rupu, predstavnicima stanara je bolje da organiziraju stanare i zajednički odrade novu instalaciju. Možemo reći da to jako podsjeća na uvođenje interneta po stanovima i da bi bilo najbolje da izvučemo neka iskustva iz onoga što smo radili prije dvadeset godina i odradimo to kvalitetnije – komentira Prpić.
Ipak, domaći se energetski sektor itekako uključio u prilagodbu prometne infrastrukture pa se na hrvatskim cestama, ali i pred brojnim zgradama, može pronaći velik broj HEP-ovih punionica ELEN, kao i Petrolovih, Molovih, Hrvatskog Telekoma i sličnih igrača na tržištu koji se fokusiraju upravo na projekte vezane uz električne ljubimce i sve što uz njih dolazi.
Ključan za svaku investiciju je, napominje Tošić, dakako vlasnik zemljišta na kojem se ona gradi, zatim projektant i distributer električne energije, a po potrebi je u proces nužno uključiti i lokalnu samoupravu. Kao turistička zemlja, jasno je da je Hrvatska zaista zemlja prilika za one koji će iskoristiti pomamu za elektrikom i razvijati mreže punionica, a to su prepoznali i potencijalni dobavljači opreme.
– S obzirom na to da smo sad svi prepušteni sebi, jedini dionici u implementaciji punionica su vlasnici nekretnina i električnih vozila. Energetske tvrtke u tome najčešće neće morati sudjelovati, osim u slučajevima kada su garaže previše udaljene od stanova i kada se uvode nova priključna mjesta. U tom će se slučaju postavljati deseci pa i stotine brojila, odnosno za svako parkirališno mjesto odvojeno brojilo koje će morati postaviti HEP.
U slučaju da je parkirališno mjesto udaljeno manje od 100 metara od stana, to se može izvesti izvlačenjem odvojenoga kabela iz stana do parkirališnog mjesta. Proizvođači opreme danas su tržišno orijentirani i punjači se mogu kupiti na većem broju mjesta, tako da ih ne bismo mogli nazvati ključnim dionicima – zaključuje Prpić.