– Kako bi postigli ciljeve Europske unije po pitanju zelene tranzicije nije dovoljno imati obnovljivu električnu energiju, već moramo raditi i na onome što ćemo koristiti u toplinarstvu. Želimo ubrzati projekte geotermalne energije u Hrvatske, posebno kada je u pitanju financiranje – istaknula je Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u sklopu Radionice o dekarbonizaciji centralnog grijanja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koja je danas održana u organizaciji Udruge mađarskih operatera daljinskog grijanja (MaTáSzSz).
Čelić je ovom prilikom također dodala i da se trenutno nalazimo u okolnostima poremećaja na tržištu energenata koje je pogođeno visokim cijenama i ratom u Ukrajini, a sve ono što nas ugrožava, ugrožava i sigurnost opskrbe energijom. U tom smislu je podsjetila da Europska komisija ima ambiciozan planom kojim želi ubrzati energetsku tranziciju te upravo zato nove tehnologije dobivaju na značaju.
U fokusu radionice bilo je predstavljanje iskustva i mogućnosti korištenja geotermalne energije za daljinsko grijanje u državama koje su obuhvaćene EU strategijom za dunavsku regiju te je u tom smislu istaknut veliki potencijal Hrvatske.
– Hrvatska ima prepoznat vrlo visok geotermalni potencijal – odnosu na ostatak Europe ćak 60 posto veći. Prema tome, zaista postoje velike mogućnosti za napredak i korištenje potencijala koji sada kod nas neiskorišteni – rekla je Jadranka Leško, iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Osim diverzifikacije, stavljen snažan naglasak na potrebu razvoja geotermalnih izvora kako bi se sustav dekarbonizirao. Također, István Garaguly, iz MS Energya, koji je bio među izlagačima istaknuo je da unutar Europe Panonski bazen ima izuzetno velik potencijal, a posebice Hrvatska, za razvoj geotermalne energije te je u tom smislu snažno naglašena važnost sutradnji država.
U sklopu radionice su i ostali predstavnici kompanija iz Mađarske predstavile iskustva koja su stekle u projektiranju, izgradnji i radu geotermalnih sustava daljinskog grijanja te istaknuli kakve su tržišne i mogućnosti financiranja bespovratnim sredstvima koje podržavaju provedbu takvih projekata.