Sustav trgovanja emisijama Europske unije (EU ETS) dobio je nove obveznike i sljedbenike. U trgovanje emisijama uključuje se pomorski promet, a dio posebnog sustava postaju i zgradarstvo, cestovni promet i dodatne djelatnosti koje ne obuhvaća EU ETS. Reforma je dobila i gorljive pristaše
Iz Europe ništa novo: neprestano stižu novi zahtjevi i obveze. Za smanjenje ispuštanja ugljikova dioksida nema nikakve poštede i nalozi Europske unije su neumoljivi. Stoga promjene europskog Sustava trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS) ovaj put uključuju ispuštanja iz pomorstva, a dio zasebnog EU ETS2 postaju zgradarstvo, cestovni promet i dodatne djelatnosti koje ne obuhvaća EU ETS. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upoznali su obveznike s novim odredbama na posebnim radionicama koje će se provoditi i dalje, a do 31. kolovoza 2024. trebalo je već dostaviti zahtjeve za dozvolu ispuštanja stakleničkih plinova s planom praćenja ispuštanja. Dozvole su se morale ishoditi do 1. siječnja 2025. godine.
Drukčija pravila
U Ministarstvu podsjećaju da su Direktivom o sustavu trgovanja emisijama utvrđene gornje granice ispuštanja stakleničkih plinova za EU u energetskom, proizvodnom i zrakoplovnom sektoru s ciljem davanja cjenovnog signala koji potiče inovacije i smanjenje ispuštanja. Direktiva je, napomenuli su, revidirana 2023. kako bi se uskladila s novom klimatskom ambicijom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova Unije za 55 posto do 2030. te se određivanje cijena ugljika postupno proširuje na nove dijelove gospodarstva zbog postavljanja novog cilja smanjenja emisija iz EU ETS-a za 62 posto do 2030. u odnosu na 2005. godinu. Proširenje EU ETS sustava odnosi se na pomorski promet te se uvodi novi sustav trgovanja emisijama, EU ETS2, za zgradarstvo, cestovni promet i dodatne djelatnosti koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om.
– Prilagođena su pravila o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica za stacionarna postrojenja, što uključuje zahtjeve da bi industrijska postrojenja mogla sudjelovati u besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica (u obliku energetskih pregleda i za određena postrojenja planova klimatske neutralnosti), kao i postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica za zračni promet. S ciljem smanjenja emisija u zrakoplovstvu i u svrhu davanja potpore uvođenju održivih alternativnih goriva za zračni promet iz letova obuhvaćenih EU ETS sustavom, zrakoplovnim operatorima dodijelit će se do 20 milijuna emisijskih jedinica kao nadoknadu za razliku u cijeni proizvodnje standardnoga zrakoplovnoga goriva i održivih goriva. Osim toga, u energetski intenzivnim industrijskim područjima za proizvodnju određene robe (cementa, aluminija, gnojiva, električne energije, vodika, željeza i čelika te nekih prekursora i ograničenog broja proizvoda na kraju proizvodnog lanca) postupno će se ukidati besplatna dodjela emisijskih jedinica. To je posljedica uvođenja Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama. Izmjenama Direktive EU ETS Hrvatskoj se povećala financijska omotnica dostupna za financiranje iz Modernizacijskog fonda i sada iznosi oko 1,3 milijarde eura za razdoblje od 2021. do 2030. – napominju u Ministarstvu.
Nastavljaju da će se od 2027. trgovanje emisijama primjenjivati putem usporednog sustava trgovanja EU ETS2 na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u zgradarstvu i cestovnom prometu te dodatnim industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om. Emisijskim jedinicama iz ETS sustava, dodali su, neće se moći trgovati u sustavu ETS2 te se u njemu predviđa niža cijena emisijske jedinice.
Odvojeni sustavi
EU sustav trgovanja emisijama za zgradarstvo, cestovni promet te dodatne djelatnosti započinje 2025. s obvezama praćenja i izvješćivanja o emisijama.
– Sustavi su odvojeni kako bi se izbjeglo narušavanje dobrog funkcioniranja EU ETS-a. Omogućit će se uspostava mjera kako bi se osiguralo socijalno pravedno uvođenje ETS2 s ciljem ublaženja utjecaja cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza. Zbog velikog broja malih emitera u zgradarstvu, cestovnom prometu i dodatnim djelatnostima, regulaciju nije moguće uspostaviti na razini subjekata kao kod stacionarnih postrojenja, zrakoplovstva te pomorstva. Zbog tehničke izvedivosti i administrativne učinkovitosti primjerenije je točku regulacije uspostaviti na nešto višoj razini u lancu opskrbe gorivom.
Obveza usklađenosti u okviru ETS2 nastat će kada se goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u tim sektorima puste u potrošnju. Prihodi od dražbi iz ETS2 koristit će se u svrhe povezane s klimom i čistom energijom dajući pritom prednost najranjivijim skupinama građana i mikropoduzećima. Zato je na razini EU-a uspostavljen Socijalni fond za klimatsku politiku i svaka država članica obvezna je do 30. lipnja 2025. izraditi i predati na odobrenje Europskoj komisiji nacionalni socijalni plan za klimatsku politiku, kojim će i Hrvatska utvrditi mjere i ulaganja te iznos izravne potpore dohotku za smanjenje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza – objasnili su u Ministarstvu.
Postupno uvođenje
Rekli su da se uvođenje pomorskog prometa u postojeći sustav trgovanja odnosi na brodove od 5000 BT u odnosu na 50 posto ispuštenih emisija stakleničkih plinova na putovanjima koja započinju ili završavaju u EU lukama te 100 posto emisija koje brodovi ispuštaju za vrijeme boravka u EU lukama. Istaknuli su da se sva pravila u trgovanju odnose na pomorski promet odnosno brodarska društva, osim besplatne dodjele emisijskih jedinica. Ta će se mjera kompenzirati postupnim uvođenjem obveze predaje emisijskih jedinica, pa će se za prvu godinu trgovanja obveza predaje odnositi samo na 40 posto ukupnih emisija iz 2024., za drugu godinu na 70 posto ukupnih ispuštanja te na 100 posto ukupnog ispuštanja.
– Kako bi se ublažio utjecaj na otocima s manje od 200.000 stanovnika sa stalnim boravkom, pravilima su uvedena privremena izuzeća do kraja 2030. od predaje emisijskih jedinica za emisije s putovanja prema otocima bez kopnene veze s kopnom. Subjekti u cestovnom prometu i zgradarstvu nemaju iskustva s trgovanjem emisijama. Obveze su stavljene na dobavljače goriva, koji će imati dodatna administrativna opterećenja koja se odnose na posebnosti sustava trgovanja emisijama, poput ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, otvaranja i vođenja računa u Registru Unije, poštovanja pravila praćenja, izvješćivanja i verifikacije emisija te pravodobne kupnje i predaje emisijskih jedinica u Registar Unije u iznosu verificiranih emisija stakleničkih plinova na godišnjoj razini. Ministarstvo je zatražilo i tehničku pomoć Komisije te je u tijeku provedba instrumenta tehničke potpore za pomoć pri proširenju ETS1 sustava na pomorstvo i uvođenju ETS2 sustava – iznose u Ministarstvu.
Novim zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja naveli su da će biti propisane i na nacionalnoj razini sve obveze brodarskih kompanija kao i reguliranih subjekata ETS2 sustava. Sredstvima pak koje Hrvatska prihoduje od dražbi emisijskih jedinica iz ETS sustava od 2015. putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financiraju se mjere kojima se ulaže u energetsku obnovu obiteljskih kuća, ugradnju obnovljivih izvora energije, daje se potpora za nabavu vozila s niskim i nultim emisijama te gradnju centara za gospodarenje otpadom.
Tko su obveznici
EU ETS glavni je alat EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova, rekla je samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore Adriana Grzunov, koji od uvođenja 2005. pokriva gotovo 40 posto ukupnih emisija u EU-u i pokazao se iznimno učinkovit jer su emisije u obuhvaćenim djelatnostima smanjene za 41 posto. Promjene, ponovila je, uključuju novi cilj smanjenja emisija do 2030. u djelatnostima obuhvaćenima EU ETS-om, za 62 posto u odnosu na razine iz 2005., što je znatan porast u odnosu na dosadašnji cilj od 43 posto. Tu je i smanjenje ukupne količine emisijskih jedinica na tržištu, nastavila je, čime se dodatno potiče prelazak na zelene tehnologije i uključivanje pomorstva u sustav EU ETS i razvoj novog sustava EU ETS2 za zgradarstvo i cestovni promet.
– Pomorski promet pridonosi emisijama u EU-u s tri do četiri posto, a EU ETS će obuhvatiti polovicu emisija brodova većih od 5000 bruto tona koji dolaze u luku pod jurisdikcijom države članice, polovicu iz isplovljavanja iz jurisdikcije države članice, sve emisije putovanja između dvije luke pod jurisdikcijom države članice i sve emisije unutar luke pod jurisdikcijom države članice. Pokrivenost udjela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava učinkovitost EU ETS-a. Brodarske kompanije morat će kupovati i predavati emisijske jedinice za svaku tonu CO₂ emisija u okviru sustava EU ETS. Uvođenje EU ETS2 neće izravno zahvatiti vlasnike zgrada ili vozila, već opskrbljivače gorivom stambenih i komercijalnih zgrada, cestovnog prometa i drugih djelatnosti koji nisu dio EU ETS-a. Obveznici sustava EU ETS2, kojih će u Hrvatskoj biti 115, moraju ishoditi dozvolu za emisije stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama za godine od 2024. do 2026. – navela je isto Grzunov.
Povećanje cijena
Direktor prodaje u Jadranskim vratima te član Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK-a Žarko Acinger upozorava da će se zbog povećanih cijena usluga u pomorstvu smanjiti konkurentnost luka i pomorskog prometa, a potreba za dodatnim ulaganjima radi smanjenja ugljičnog otiska utjecat će i na profitabilnost. Budući da je riječ o primjeni sustava na brodove veće od 5000 BRT, smatra da će imati negativan utjecaj na brodove u direktnim prekooceanskim servisima koji povezuju tržišta Europe s Dalekim istokom i ostalim kontinentima.
– Brodovi s direktnim linijama veličine do 150.000 BRT okosnica su svjetske trgovine i razmjene robe. Prijelaz na obnovljive izvore i održiva goriva zahtijeva znatna ulaganja, što posljedično povećava cijene usluga u pomorskom prijevozu i lučkih usluga. Ovisno o udjelu prijevoza u ukupnoj cijeni proizvoda ili usluge, razmjerno će se povećati i konačna cijena koju će platiti krajnji kupac – naglasio je Acinger.