Najveći dio ugljikova otiska neke tvrtke ili organizacije, često 70 ili više posto od ukupnih emisija, otpada na indirektne emisije (Scope 3) koje se pojavljuju u vrijednosnom lancu kompanije. Riječ je o svim drugim neizravnim emisijama trećeg opsega koje se javljaju u vrijednosnom lancu organizacije, odnosno, iako nisu nastale djelovanjem neke tvrtke, rezultat su aktivnosti koje su dio njezina poslovanja. Mjerodavne europske institucije morat će o tome izvješćivati i neke hrvatske tvrtke, što već i čine, no možda je za pohvalu da ima i onih koje nisu dužne podnositi takva izvješća, ali ipak to rade.
Tri opsega emisija
Emisije trećeg opsega one su koje nisu u prvom i drugom opsegu, poput vađenja i proizvodnje otkupnih materijala i goriva, prijevoza i distribucije proizvoda (uključujući uzvodni i nizvodni prijevoz), korištenja i odlaganja proizvoda kupaca, odlaganja ili obrade otpada koji proizvede organizacija. U tu skupinu još se ubrajaju putovanje zaposlenika, zakup i najam zgrada, poslovno putovanje, uzvodni transport i distribucija kupljene električne energije, pare, topline i hlađenja. Inače, postoji sedam glavnih stakleničkih plinova koji potiču klimatske promjene, a obuhvaćeni su Kyotskim protokolom: ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid, fluorougljikovodici, perfluorougljici, sumporov heksafluorid i dušikov trifluorid.
Radi jasnije slike, emisije prvog opsega jesu one nastale izgaranjem fosilnih goriva u kotlovima, vozilima i opremi, zatim iz industrijskih procesa (proizvodnja cementa ili metala), od odlagališta i spaljivanja otpada i emisije iz prijevoza na licu mjesta (vozila i oprema koja se rabi u rudarstvu ili građevinarstvu). Emisije drugog opsega neizravne su emisije iz proizvodnje kupljene električne energije, pare, grijanja i hlađenja koje kupuje tvrtka za svoje potrebe. Drugim riječima, tvrtka koja ih kupuje neizravno utječe na emisije, primjerice kupnjom struje iz mreže.
Od sva tri opsega vjerojatno je treći najteži, no i drugi je izazovan zato što je također riječ o neizravnim emisijama tvrtki i drugih organizacija. Treći opseg zaista može biti izazovan jer za njega treba odrediti kolike su emisije i izvješćivati o količini emitiranih plinova. Naime, te emisije, kao što je navedeno, dio su vrijednosnog lanca izvan tvrtkine izravne kontrole, pa je jasno da će se pojavljivati problemi zbog njihove potencijalne nedostupnosti ili djelomične dostupnosti. Ipak, takva izvješća mogu dati potpuniju sliku ukupnog stakleničkog otiska organizacije. Primjerice, lanac opskrbe robom morat će obuhvatiti i emisije trećeg opsega, odnosno morat će se tražiti podaci od dobavljača i prijevoznika – upravo je tu izazov koji očekuje tvrtke.
U skladu sa standardima
U Tevi kažu da objavljuju godišnje izvješće ‘Zdrava budućnost‘ koje predstavlja obnovljenu strategiju održivosti te tvrtke. Fokusira se na podržavanje poslovanja, osiguravanje cjelovite opskrbe lijekovima i daje smjernice za suočavanje s globalnim izazovima. Prema posljednjim lanjskim rezultatima poslovanja, Teva je smanjila emisije stakleničkih plinova trećeg opsega za 12 posto u odnosu na 2020., a cilj je do 2030. da taj broj bude impresivnih 25 posto. Osim toga, naglašavaju u tvrtki, stalno potiču svoje dobavljače na smanjenje emisija. S druge strane, Pliva je kao dio Tevina sustava dala svoj doprinos i povećanjem stope povrata kondenzata.
– Tako smo smanjili godišnju potrošnje vode za 0,22 posto. I solarna elektrana na proizvodnoj lokaciji u Savskome Marofu pridonijela je 20-postotnim financijskim uštedama te pokrila čak 30 posto potreba za potrošnjom struje. Teva je svjesna ambicioznih ciljeva, a podaci nam govore da smo svake godine korak bliže njihovu ostvarenju. Jedan je od njih postizanje nulte stope emisija u cijelome poslovanju i vrijednosnom lancu do 2045. te uporaba 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2035. na svim lokacijama – poručuju.
Budući da je DOK-ING srednje velika tvrtka te jedan od najvećih svjetskih pokretača razvojnih projekata i proizvođača specijalnih robotiziranih sustava za posebne namjene koji štite ljudske živote, okoliš i imovinu u najopasnijim uvjetima, zasad nema zakonsku obvezu izračuna emisija iz trećeg opsega u Hrvatskoj.
– Unatoč tomu DOK-ING aktivno se priprema za buduće standarde održivosti jer dijeli viziju s Europskom unijom za bolju i čišću budućnost i educira se o Europskom zelenom planu, a ulaže i u razvoj novih inovacija u energetskom sektoru. Naša najnovija inovacija na ambicioznom zelenom putu EU-a i Hrvatske prema ugljično neutralnome gospodarstvu jest razvoj postrojenja Looper, pogona koji mulj iz otpadnih voda pretvara u zeleni vodik. Tim inovativnim tehnološkim proizvodom od otpada koji se treba odlagati može se proizvesti ekološki prihvatljiva energija u obliku vodika – novi izvor energije. Ta inicijativa omogućuje ekološki održivo odlaganje otpada i iskorak je prema ostvarenju ciljeva dekarbonizacije, kao i ciljeva Europske unije – poručuju iz te tvrtke.
U Nexe grupi kažu da su svoje prvo Izvješće o održivosti, s izvještajnim razdobljem za 2022., objavili u siječnju ove godine. Pripremljeno je u skladu s Europskim standardima za izvješćivanje o održivosti pa je tvornica cementa Nexe kao najveća članica Nexe grupe postala prva hrvatska tvrtka iz cementne industrije koja je svoje izvješće pripremila prateći zahtjeve ESRS-a.
– Iako još nije obveznica izvješćivanja o održivosti, opsežno izvješće o materijalnim okolišnim, društvenim i upravljačkim temama održivog poslovanja pripremljeno je već za 2022. u želji da se transparentno prikaže opredijeljenost Nexe grupe prema odgovornom poslovanju i održivoj budućnosti. U svrhu tranzicije na klimatski neutralno poslovanje Grupa prati politike EU-a i preporuke na razini sektora proizvodnje građevnog materijala te u skladu s tim postavlja ciljeve i definira mjere za njihovo postizanje – kažu u tvrtki.
Prikupljanje podataka
Naglašavaju da je tvornica cementa Nexe članica Grupe s energetski i ugljično najintenzivnijom proizvodnjom. U prvom Izvješću o održivosti, onom za 2022., prikazani su ciljevi emisija do 2030., ali samo u prvom i drugom opsegu. Međutim, već u 2023. i 2024. godini u Grupi se radilo na uspostavi sustava za prikupljanje podataka za izračun trećeg opsega u skladu sa smjernicama protokola GHG (Greenhouse Gas). Riječ je, napomenimo, o protokolu o stakleničkim plinovima koji je globalno priznat kao standard za mjerenje i upravljanje emisijama stakleničkih plinova. Kako kažu u Nexe grupi, izvješćivanje trećeg opsega zahtijeva suradnju brojnih internih i eksternih dionika te zbog toga kontinuirano rade na poboljšanju izvora podataka.
- Nexe grupa objavila je i drugo Izvješće o održivosti, s pokazateljima za 2023., u kojem su u treći opseg uključene emisije o kupljenim proizvodima, emisije od proizvodnje goriva, dopreme sirovine i energenata te otpreme gotovih proizvoda, otpad nastao u poslovanju i putovanje zaposlenika na posao. U sljedećem Izvješću o održivosti, onom za 2024., koje upravo počinjemo pripremati, predviđeno je uključivanje dodatnih kategorija u treći opseg – kažu u Nexe grupi.
Na pitanje kako uspijevaju dobiti podatke, odnosno kakva su njihova iskustva u suradnji s dobavljačima i drugima čijim se uslugama koriste, kažu da su kontaktirali sa svojim dobavljačima radi dostave podataka o ugljikovu otisku. Fokusirali su se na one dobavljače sirovina i usluga čije isporuke količinski imaju najveći udjel u dobavi.
– Iskustvo nam govori da je izazov uklopiti parametre održivosti u nabavni i logistički proces, međutim postoji i svijest o važnosti njihova uključivanja i evaluiranja. U skladu s tim očekujemo kako će u budućnosti zasigurno biti unaprijeđeno izvješćivanje o toj kategoriji održivosti – kažu u Nexe grupi.
Dakle, tvrtke srednje veličine u Hrvatskoj za sada nisu dužne podnositi takva izvješća, ali ima i onih koji unatoč tomu žele poslovnim partnerima i javnosti podastrijeti širu sliku o sebi.