Do 2030., zacrtali su Ujedinjeni narodi, svijet bi trebao smanjiti otpad od hrane za 50 posto i uz to smanjiti gubitke hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca. Europska unija pokrenula je projekt FUSIONS, koji donosi procjene o otpadu hrane za svoje članice i Priručnik za kvantifikaciju otpada hrane.
No nedavno su objavili da još postoje velike praznine u podacima koje im države dostavljaju. Prema dostupnim im podacima proizlazi da u Hrvatskoj u proizvodnji, procesuiranju, prodaji, logistici, prehrambenim uslugama i kućanstvima nastaje malo otpada od hrane, ali ima nedostatnih podataka. Zaključili su i da rasipanju hrane u EU najviše pridonose kućanstva.
Čak 70% otpada od hrane u EU nastaje u kućanstvima, ugostiteljskim objektima i maloprodaji, a za preostalih 30 posto krivi su sektori proizvodnje i prerade. Priliku da se uključe u sveti pohod protiv rasipanja hrane prepoznali su ipak poduzetnici u cijelom svijetu, pa je, primjerice, tvrtka Fact.MR za istraživanje tržišta nedavno procijenila da je globalno tržište uređaja namijenjenih recikliranju odbačene hrane lani vrijedilo 2,7 milijardi dolara te da bi do 2032. trebalo narasti na 5,2 milijarde dolara.
Stvoreni su inovativni uređaji koji otpad od hrane recikliraju te zaustavljaju misije metana i ugljikova dioksida. Ima ih i u Hrvatskoj. Primjerice, tvrtka Zelene tehnologije nudi korejske sustave Ecovim, a tvrtka Darrer distribuira uređaj ORCA digestor, prema ugovoru s kanadskom tvrtkom Minus Global International Inc.