Svatko od nas srušio je rekord 2021. godine. Hrvatska je tada stvorila najviše otpada po stanovniku u četvrt stoljeća. Ništa manje ne očekuje se ni u godinama koje slijede. No ima i dobrih signala: rastu udjel odvojeno prikupljenoga komunalnog otpada, stopa recikliranja i broj reciklažnih dvorišta
Poseban osjećaj zadovoljstva ispuni čovjeka nakon što napravi proljetno čišćenje stana i izbaci van hrpu smeća i nepotrebnih svari koje smetaju. Sva stara odjeća, uskladištene igračke, novine, tehnika… sve što odlažemo u podrume i spremišta prestaje biti naša briga, no često zaboravimo da priča s otpadom ne staje nakon što smo ga izbacili iz stana. Naime, to što smo ga maknuli iz svog vidokruga, ne znači da je nestao.
Otpad je jedan od ključnih problema današnjice. Roba se jeftino proizvodi, brzo konzumira i još brže baca, prirodni resursi prekomjerno se iskorištavanju, a okoliš nepovratno onečišćuje – sve navedeno razlozi su i zašto se sve više inzistira na recikliranju i pazi na to kako se odlaže smeće. Prema akcijskom planu Europske unije o kružnom gospodarstvu, do 2030. godine trebali bismo prepoloviti količinu komunalnog otpada koji se ne reciklira, odnosno komunalnog otpada koji završi na odlagalištima smeća ili pak u spalionicama.
Veće hrpe
A kako stvari u vezi s otpadom stoje u Hrvatskoj? Možemo li sa zadovoljstvom otpjevati onu poznatu ‘više cvijeća manje smeća‘? Prema posljednjem dostupnom Izvješću o komunalnom otpadu, u 2021. godini nakupili smo 1,77 milijuna tona komunalnog otpada i time za četiri posto uvećali njegovu količinu u odnosu na godinu ranije. Pri tome je 74 posto odvojeno prikupljenoga komunalnog otpada oporabljeno, a preostala količina bila je privremeno uskladištena ili je završila na odlagalištima (direktno ili kao izdvojene nečistoće).
Od 2011. do 2019. godine količine nastaloga komunalnog otpada kontinuirano rastu, a u 2021. količina komunalnog otpada približila se onoj iz 2018. godine.
Općenito, porast nastale količine ne ide u prilog cilju prema kojem je do 2022. godine Hrvatska trebala smanjiti ukupnu količinu proizvedenoga komunalnog otpada za pet posto u odnosu na 2015. (odnosno na vrijednost od 1,57 milijuna tona), a na rast u 2021. utjecalo je povećanje aktivnosti uslužnog sektora, koji je smanjeno radio godinu ranije zbog pandemije, stoji u Izvješću prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koje je obradilo i objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Također, godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u 2021. dosegla je najvišu vrijednost od 1995. godine (454 kilograma).
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja navode kako je zakonom propisan cilj da količina komunalnog otpada deponiranog na odlagališta može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenoga komunalnog otpada do 2035. godine. Dodaju i da je predviđeno postupno zatvaranje odlagališta, što će pratiti uspostava novih kapaciteta za obradu.
Ulaganja u infrastrukturu
Vrijedi spomenuti i da je u 2021. zabilježen porast udjela odvojeno prikupljenoga komunalnog otpada – s 28 posto iz 2017. porastao je na 43 posto. I stopa recikliranja bilježi uzlazni trend te je 2021. iznosila 31 posto, baš kao i broj reciklažnih dvorišta. Reciklažna dvorišta u 2021. godini preuzela su nešto više od 63 tisuća tona komunalnog otpada, čime su zabilježila rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 32 posto, a stopa recikliranja 31 posto.
Sve to, stoji u Izvješću, rezultat je kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, a kako navode iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, važno je i što sve lokalne jedinice u Hrvatskoj svojim građanima nude organiziranu komunalnu uslugu, iako se razlikuju po infrastrukturi.
– Upravo se u infrastrukturu ulaže konstantno, a osobito posljednjih godina. Intenzitet ulaganja povećao se dostupnošću Fondovih programa i EU sredstava, što se vidi i u rezultatima odvojenog prikupljanja i oporabe odvojeno prikupljenog otpada – dodaju iz Fonda.
Snaga recikliranja
A zašto je to važno? Iz Fonda objašnjavaju da su odvojeno prikupljeni otpad i kvalitetna mreža reciklažnih dvorišta preduvjet za dobru stopu recikliranja različitih vrsta otpada.
– U Hrvatskoj danas imamo registrirano 376 reciklažnih dvorišta, za razliku od 2015. kada su ih bila tek 34. Uvelike je njihova gradnja sufinancirana iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i nabava 1,2 milijuna spremnika za 407 gradova i općina diljem zemlje. Međutim, otpad se još uvijek odlaže i na odlagališta, što je najmanje poželjna i najmanje efikasna opcija. Naime, osim što stvara okolišni problem, otpad sadrži i vrijedne sirovine koje bi se recikliranjem mogle dalje upotrijebiti.
Trenutačno u Hrvatskoj imamo 79 aktivnih odlagališta, na kojima završi 58 posto nastaloga komunalnog otpada. Aktivno je 11 bioplinskih postrojenja i 12 kompostana – koje su zabilježile čak 20 posto veću količinu zaprimljenog otpada, što je također dobar signal i možemo ga zahvaliti uspostavljenom odvojenom prikupljanju biootpada – naveli su iz Fonda.
Najbolji i najlošiji
Uzlazni putanju u 2021. imao je i broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim prikupljanjem – od njih 457 2017. godine na 519. Tako ih svega još 37 nema uvedeno odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Također, gledajući po županijama, najbolje procijenjene stope oporabe u 2021. bilježe Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka, a županije s najnižim vrijednostima stope oporabe su Ličko-senjska i Zadarska.
– Većina lokalnih jedinica svojim građanima danas nudi infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada, a 2021. godine njih tek sedam posto nije uspostavilo takav sustav. Očekivano, područja s najviše stanovnika su ujedno i područja u kojima se stvara najviše otpada, a pogotovo ona u kojima je razvijen turizam – navode iz Fonda te dodaju da uza spomenute županije koje prednjače u postotku odvojenog skupljenog otpada, vrijedi spomenuti i gradove koji su primjer dobre prakse: Prelog, Čakovec, Krk, Osijek, Koprivnicu i Križevce.
Iz Grada Rijeka navode da su, prema podacima o prikupljenim količinama otpada u sklopu javne usluge, prošle godine na svom području prikupili ukupno 49,33 tisuće tona otpada, od čega je 30,21 posto odvojeno prikupljenog otpada. Dodaju i da KD Čistoća Rijeka gospodari otpadom na području devet jedinica lokalne samouprave te upravlja sa sedam fiksnih i tri mobilna reciklažna dvorišta (od čega se na području grada nalaze tri fiksna i dva mobilna reciklažna dvorišta).
Istodobno je postotak odvajanja otpada u Splitu, kako navodi Hrvoje Akrap, viši savjetnik za upravljanje projektima Grada Splita, u 2022. godini iznosio 20-ak posto (a službeni podatak bit će objavljen u lipnju), što je rast u odnosu na tek 16 posto iz 2021. godine. U Splitu su inače otvorena dva reciklažna dvorišta, a još dva će biti otvorena u prvoj polovini ove godine te su na deset lokacija postavljena mobilna reciklažna dvorišta kojima se građani, kaže Akrap, češće koriste jer su im bliža i dostupnija (za manje količine otpada).
Važnost edukacije
Unatoč rastućem trendu pitanje je koliko time možemo biti zadovoljni. Iz Ministarstva navode da postojeći kapaciteti za skupljanje i obradu otpada u Hrvatskoj nisu dostatni za ispunjenje EU ciljeva o gospodarenju otpadom, a iz Rijeke dodaju da je u vezi s otpadom potreban veći angažman države.
– U uspostavi cjelovita sustava gospodarenja otpadom na razini cijele Hrvatske, a što uključuje i razvoj adekvatne i dostatne infrastrukture u lancu gospodarenja otpadom, ponajprije je nužan veći angažman države kako bi politika gospodarenja otpadom bila što bolje usklađena na cijelom nacionalnom prostoru te kako bi se propisani i zadani ciljevi uspješno mogli provesti na lokalnim razinama. Primjer za to je uspostava burze otpada, racionalnije pristupanje gradnji komunalne infrastrukture potrebne za gospodarenje otpadom i slično – smatraju u Gradu Rijeci.
No iz Fonda naglašavaju da se proteklih godina aktivno radi na uspostavljanju centara za gospodarenje otpadom te, što je jednako važno, na raznim aktivnostima informiranja i edukacije javnosti. Bilo putem radionica, edukacija, bilo kampanja, upravo je to ono na čemu treba raditi jer ljude je važno educirati kako odgovorno postupati s otpadom.
– Naime, sve počinje i završava s građanima. Želimo ih osvijestiti kako naše aktivnosti i navike utječu na okoliš i kako malim promjenama možemo napraviti mnogo. Izazova će uvijek biti, pogotovo u većim, urbanim sredinama ili onima koje imaju sezonalnost u stvaranju otpada (uslijed turističkih aktivnosti), stoga ne možemo reći da sve lokalne jedinice imaju istu polazišnu točku i iste izazove.
Iako su u proteklim godinama napravljeni veliki pomaci u svakom segmentu gospodarenja otpadom, ipak postoji određena disproporcija među različitim krajevima Hrvatske. Na tome još treba raditi, odnosno poticati dobre, kvalitetne primjere i projekte, dobre motivirati da budu još bolji, a one koji još ne pokazuju zavidne rezultate potaknuti da uhvate korak s dobrima – zaključuju iz Fonda.