Visoki standardi za okolišno, društveno i korporativno upravljanje (enviromental, social and governance – ESG) postaju neizbježan dio poslovanja. Od 2028. male i srednje tvrtke koje su na burzi morat će također početi izvještavati o održivom poslovanju i krenuti putem ESG-a kojim već kroče tvrtke od javnog interesa s više od petsto zaposlenih, a od 2026. i sve će velike tvrtke. Izazovan je to pritisak na tvrtke, no odluke Europske unije su neumoljive.
Temelj za akcijski plan
Neke već godinama imaju sustave upravljanja, surađuju s dionicima i provode inovacije te su već uspostavile sustav ESG izvještavanja, rekla je savjetnica za ESG u Institutu za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) Stella Hrvatin. Tvrtke sada lakše podnose zahtjeve Odredbe o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD), dodala je, ali one koje do sada nisu strateški promišljale o održivosti suočavaju se s velikim izazovima. Europski standardi za izvješćivanje o održivosti (European Sustainability Reporting Standards – ESRS) podižu ljestvicu transparentnosti, istaknula je, i od tvrtki zahtijevaju da istaknu negativne učinke i rizike svoga poslovnig modela i strategija, zbog čega mnoge negoduju.
– Trebaju također objasniti na koji način njima upravljaju. ESRS definira pokazatelje koje je potrebno objaviti za važne čimbenike, što je potpuna novost jer su do sada kompanije koje su izvještavale o održivosti samostalno birale pokazatelje koje su smatrale relevantnima. Izvještavanje prema obveznim pokazateljima donosi i nove izazove, prije svega dostupnosti podataka, a onda i njihove ažurnosti i točnosti. Velik je izazov kompanijama i dalje povezivanje čimbenika održivosti s financijama, što će omogućiti da se zaokruži slika o uspješnosti jednog poduzeća. Uspješna integracija ESG-a u poslovanje počinje određivanjem učinaka, rizika i prilika povezanih s čimbenicima održivosti procesom dvostrukog procjenivanja materijalnosti. Za važne čimbenike održivosti potrebno je evaluirati način upravljanja. Pregled politike, analiza načina upravljanja njima, ocjena uspješnosti primijenjenih mjera i mogućnosti za napredak temelj su za postavljanje ciljeva i akcijski plan. Svakom većem učinku, riziku ili prilici trebaju se dodijeliti pokazatelji koji će ih mjeriti. Zbog kompleksnosti kompanije sve više razumiju potrebu za primjenom digitalnih alata za upravljanje ESG podacima. ESG bi trebala biti odluka na strateškoj razini i prioritet najviših upravljačkih tijela – naglasila je Hrvatin.
Ostavljanje tragova
Savjetnica za ESG u IDOP-u Matea Šmitran podsjeća da se često spominje izraz ‘ugljikov otisak‘, koji se odnosi na ispuštanje stakleničkih plinova, no postoji i izraz ‘ekološki otisak‘. On se odnosi na ispuštanja i količinu resursa koje organizacija upotrebljava poput, navela je, potrošnje vode ili zemljišta. Kaže da tvrtke mogu mjeriti utjecaj svog proizvoda na okoliš procjenom životnog ciklusa (engl. life-cycle assessment – LCA) kojom se obuhvaća sve – od proizvodnje sirovina do krajnjeg odlaganja ili recikliranja proizvoda na kraju uporabe. Tako se, prema njezinu mišljenju, određuju ključne točke potrošnje resursa i ispuštanja ugljikova dioksida te nalaze načini za smanjenje negativnog utjecaja.
– Tvrtke sve više analiziraju ekološke pokazatelje svojih dobavljača, što uključuje analizu emisija stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti, prakse upravljanja otpadom i druge ekološke pokazatelje dobavljača. Standardi kao što je ISO 14001 pružaju okvir za tvrtke kako bi uspostavile sustav upravljanja okolišem i poboljšavale svoje ekološke rezultate. Pojavili su se i softverski alati koji olakšavaju praćenje, analizu i upravljanje utjecajem poslovanja na okoliš uključivanjem podataka o potrošnji energije, emisijama i upravljanju otpadom – objasnila je Šmitran.
Obveze kao prilika
Svjedočimo transformaciji tržišta Europske unije, rekao je menadžer za ESG u Vindiji Tomo Hunjak, pri čemu su zahvaćeni cjelokupan opskrbni lanac i financijske institucije. Tvrdi da nova regulativa za izvještavanje o održivosti omogućava kompanijama konkretan i usporediv uvid u vlastite procese ESG-a.
– Tako su stvoreni kanali za evaluaciju i komunikaciju okolišnih, društvenih i upravljačkih parametara poslovanja, pri čemu kompanije atraktivne po ESG-u svojim dionicima signaliziraju okolišnu i društvenu odgovornost poslovanja. To pridonosi dugoročnoj stabilnosti i otpornosti na rizike. Ključna je integracija ESG-a u poslovanje, što podrazumijeva opsežne aktivnosti kao što su prepoznavanje i upravljanje postojećim procesima, ali i razvoj novih procesa i radnih odgovornosti. Unutar Grupe Vindija osnovan je stoga Odjel održivog razvoja i ESG poslovanja. Da bi se bolje uskladile postojeće aktivnosti poput razvoja internih politika, upravljanja ljudskim potencijalima i suradnje sa mjesnom zajednicom, trebaju se ujediniti, formalizirati i jasnije predstaviti. Izračun okolišnih emisija opskrbnog lanca i opsežnije korporacijsko izvještavanje primjeri su nekih novih aktivnosti kojima je ESG tržišni kontekst povećao značenje – istaknuo je Hunjak i nastavio da bi se nove obveze vezane uz ESG trebale shvatiti kao prilika za stvaranje dubljeg uvida u sveukupno poslovanje kompanije i dodatna podloga pri odlučivanju za usmjeravanje razvoja i investicija. Upravo zato, prema njegovu mišljenju, treba uskladiti ESG i korporacijske strategije čiji se ciljevi provode u zasebnom odjelu ESG-a uz horizontalno širenje znanja i svijesti preostalim zahvaćenim odjelima. EU postavlja snažan institucionalni i tržišni okvir koji će, siguran je, valorizirati kompanije koje su potkovane u aspektu poslovanja koji se odnosi na ESG.
Sve iz obnovljivih izvora
Voditeljica Odsjeka za spajanja i preuzimanja i održivo upravljanje u Hrvatskom Telekomu Jelena Adrović Krčmar ističe da HT već devetnaest godina objavljuje izvještaj o održivosti i ključnim utjecajima na gospodarstvo, okoliš i društvo te napretku u postizanju ciljeva ESG-a. Održivost temelji na tri ključna područja djelovanja: klimatskim promjenama, resursnoj učinkovitosti te digitalnoj uključivosti. Naglasila je da su glavni ciljevi postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova iz Opsega 1 i 2 do 2025., smanjenje emisija iz Opsega 1, 2 i 3 za 55 posto do 2030. u odnosu na 2020. te do 2040. postizanje klimatski neutralne kompanije.
– Korištenje sto posto električne energije iz obnovljivih izvora ostvarili smo već 2021., ali i sklapanje virtualnog korporativnog ugovora o opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora za pokrivanje znatnoga dijela budućih potreba za energijom. Dostupnost resursa sve je veći izazov, zbog čega su provedba principa kružnoga gospodarstva za smanjenje otpada i korištenje održivih materijala ključni elementi HT-ove strategije održivosti. Većina otpada nastaje tijekom gradnje, zamjene i modernizacije mrežne infrastrukture i upravlja se prema načelu ‘spriječi – smanji – ponovno koristi – recikliraj‘. Svi naši proizvodi unutar T-brenda u održivim su pakiranjima te surađujemo s poslovnim partnerima i dobavljačima kako bismo povećali ukupan udio proizvoda s održivim pakiranjem – navodi Adrović Krčmar.
Budući da je e-otpad najbrže rastuća kategorija otpada, dodala je da je lani HT pokrenuo platformu ‘Poziv koji ne propuštaš‘, usmjerenu na održivost i kružno gospodarstvo. U godini dana prikupljeno je više od 23.000 starih mobilnih uređaja koje su dani na odgovorno odlaganje, što je više prikupljenih mobitela nego u prethodne tri godine zajedno.
Veliki napredak
U ožujku 2023. prihvaćena je Strategija održivog poslovanja Grupe Podravka do 2030. kojom je određeno deset glavnih ciljeva, iznijela je direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravci Nataša Mikuš Žigman. To su 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji na području EU-a, 50 posto toplinske energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji na području EU-a, 60 posto manje emisija CO2 u društvu Podravka i 40 posto manje u Grupi Podravka te 100 posto ambalaže reciklabilno, povratno ili kompostabilno za sve prehrambene proizvode. Uključeno je i pet posto manje otpada od hrane po toni proizvedenih proizvoda, 20 posto manje soli i šećera u 75 posto novih i inoviranih proizvoda, unaprjeđenje korporativne kulture i klime, poboljšanje materijalnih prava radnika i pristupanje UN-ovu Globalnom sporazumu (UN Global Compact). Te ciljeve slijedi 45 zasebnih ciljeva kojima se mjeri utjecaj poslovanja tvrtke i napredak.
- Dobiven je i certifikat za međunarodnu normu ISO 260000 u rujnu 2023. prema kojoj je potvrđena usklađenost sustava upravljanja sa smjernicama društvene odgovornosti. Lani su dobivena i dva certifikata za upravljanje ljudskim potencijalima: Poslodavac partner i Mamforce. Podravka je u prošloj godini postala i jedan od 75.000 članova međunarodne neprofitne organizacije SEDEX radi poboljšanja etičke i odgovorne poslovne prakse u svjetskim opskrbnim lancima. Uz to ju je Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj nagradio za najveći napredak na području održivosti u 2023. u kategoriji velikog poduzeća te je dobila godišnju nagradu Zaklade ‘Hrvoje Požar‘ Hrvatskoga energetskog društva u kategoriji za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom i unapređenje kvalitete okoliša za projekt gradnje najveće integrirane sunčane elektrane u Hrvatskoj – nabrojila je Mikuš Žigman.