U sektorima od energetike do građevinarstva i logistike, nema države u Europskoj uniji u kojoj vlasnici najvećih multinacionalnih kompanija nisu počeli i u snu recitirati tri slova bez kojih nema budućnosti u biznisu – ESG. Rastu ulaganja u održivost, otvaraju se nova radna mjesta i naporno se radi prema neto nultim ciljevima. Zeleni poslovi, definirani kao uloge usmjerene na održivost i ekološki prihvatljive aktivnosti, sada čine čak trećinu oglasa u Europskoj uniji, prema LinkedInu. Među najbrže rastućima su analitičari održivosti, stručnjaci za gospodarenje otpadom i menadžeri za otkup zemljišta.
S druge strane, stručnjaci se nadaju da će rast biti protuteža poslovima izgubljenim zelenom transformacijom. EU procjenjuje da bi nešto manje od 500.000 uloga u područjima kao što su fosilna goriva moglo nestati na putu do neto nultih ciljeva, ali samo u Ujedinjenom Kraljevstvu već ih je stvoreno 250.000, prema Odboru za klimatske promjene, a tamošnja vladina zelena radna skupina obećala je povećati taj broj na dva milijuna do 2030. godine. Makar se o tome danas priča najviše, praksa ESG ulaganja zapravo je započela još 1960-ih, a pojam ESG skovao je 2004. UN-ov bivši tajnik Kofi Annan. To je 2005. rezultiralo prvom studijom ‘Who Cares Wins‘, razvijenom u suradnji s najvećim svjetskim institucionalnim investitorima i bankama.
Održivost u praksi
Danas ta tri slova rastu i razvijaju se mnogo brže jer mnogi investitori žele uključiti ESG čimbenike u proces ulaganja, a predviđa se da će se već ove godine tržište udvostručiti. Također, Koalicija za dekarbonizaciju portfelja, skupina od 27 ponajprije europskih institucionalnih investitora i upravitelja imovinom, koju sponzoriraju Ujedinjeni narodi i koja kontrolira imovinu od 3,2 trilijuna dolara, posvetila je 600 milijardi dolara financiranju zelenih projekata i ulaganja pa nije ni čudno da to postaje zanimljiva tema – i profitabilan biznis. A kako stoje domaći igrači?
– Končar je po prirodi svoje djelatnosti i prije zelene tranzicije svoje poslovanje temeljio na održivosti i odgovornom postupanju. Od ožujka 2007. član smo UN-ova svjetskog sporazuma Global Compact, najveće svjetske inicijative na području društveno odgovornog poslovanja, koji okuplja poslovni sektor, udruženja i organizacije. Kao članovi Global Compacta, među prvima u Hrvatskoj obvezali smo se promicati primjenu temeljnih načela etičkog poslovanja s područja ljudskih i radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. Prvo izvješće o društveno odgovornom poslovanju Grupa Končar objavila je za 2006. godinu. Već u izvješću za 2021. prilagodili smo materijalne teme brojnim promjenama u regulativi, primarno u pogledu EU Taksonomije i Europskoga zelenog plana, koji određuje načela za postizanje održivosti gospodarstva te obvezu objave ESG relevantnih informacija – nabraja Viktor Lučić, direktor Sektora za korporativnu strategiju i razvoj poslovanja u Končaru.
Tehnološki iskorak
Istina je da zelena tranzicija pogoduje jednom od najvećih hrvatskih izvoznika, ali je isto tako činjenica da njegova usmjerenost na zelenu tranziciju postoji od vremena prije zelene tranzicije kao europskog usmjerenja. Vidljivo je to na mnogim projektima gradnje i revitalizacije hidroelektrana diljem svijeta (njih više od 400). Osim toga, Končar je još 2012. napravio tehnološki iskorak razvojem vjetroagregata i gradnjom vlastite vjetroelektrane s ukupnom instaliranom snagom od 20 MW. Nažalost, u Hrvatskoj i dalje ne postoji investicijska klima na kojoj bi se taj poslovni model mogao razvijati i graditi.
– Europa je itekako ozbiljna u namjeri da postane prvi klimatski neutralan kontinent, zbog čega naši kupci traže proizvode i rješenja koji će im pomoći da to i ostvare. Neosporiv je rezultat zelene tranzicije u Europi nikad veća potražnja za transformatorima, koji su jedna od najsnažnijih karika Končarova proizvodnog portfelja. Važno je istaknuti da djelujemo u industriji u kojoj cjelokupna konkurentnost ovisi o brzini prilagođavanja i sposobnosti učinkovita istraživanja i razvoja inovacija. Stoga moramo neprekidno težiti razini inovativnosti i operativnosti koja nam omogućuje da budemo ti koji postavljaju trendove, umjesto da ih pratimo. Sebi smo postavili visoka očekivanja da u tom segmentu budemo još uspješniji te da zadržimo tržišni položaj regionalnog lidera u području zelene elektroenergetike, tračničkog prijevoza te digitalnih rješenja i platformi – komentira Lučić.
Potencijalni investitori ovih dana očekuju detaljne odgovore i prikaz relevantnih podataka iz ESG područja.
Uključivanje u poslovne procese
Osim fokusa na okolišni dio ESG strategije, korporativno upravljanje i društveni element poslovanja bitne su sastavnice poslovanja pa domaće kompanije poput Končara teže visokim standardima korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja, na kojima će, prije ili poslije, počivati sve poslovne aktivnosti ozbiljnih igrača na tržištima diljem Europe – pa i svijeta. To prepoznaju i domaće logističke kompanije koje se pripremaju na vrijeme.
– Iako nemamo regulativne zahtjeve vezane uz ESG, prepoznali smo važnost održiva poslovanja. Trenutačna funkcija našeg ESG stručnjaka je razvoj i provedba ESG strategije te integracija u poslovne procese. U skoroj budućnosti imamo u planu, iako nismo obveznici, pratiti ESG performanse i izvještavati prema Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti. Glavne odgovornosti našeg ESG stručnjaka su razvoj ESG strategije uz usku suradnju s dionicima kako bismo još bolje razumjeli njihova očekivanja i uključili ih u provedbu ESG strategije. Naravno, kontinuirano radimo na edukaciji internih dionika i na osvještavanju o važnosti pitanja održivosti u poslovanju. Uza svoju inicijativu BACKTOBLU, kojom podižemo svijest o važnosti očuvanja okoliša, smatramo da ćemo primjenom ESG strategije još više poticati područje održivosti te istražiti i usvojiti nove prilike za unapređenje ESG performansi – objašnjava Maša Matrljan, process excellence specialist u Liburnia pomorskoj agenciji.
Obvezni pokazatelji
Važno je naglasiti da su od 2019. europski ulagači uložili 120 milijardi eura u održive biznise, a brojna istraživanja pokazuju da tvrtke koje aktivno rade na ESG praksama ostvaruju veći rast i optimizaciju, manju volatilnost, veću produktivnost zaposlenika, smanjene regulativne i zakonske intervencije te manje troškove poslovanja. Ipak, u praksi to ne izgleda tako jednostavno.
– Sva velika poduzeća, a naročito ona koja sudjeluju na tržištu kapitala, već danas imaju obvezu u svoja godišnja izvješća uključiti i ESG indikatore u sklopu nefinancijskog izvješća, ali neusporedivost izvještaja i nedostupnost podataka, financijski izračuni opravdanosti pojedinih investicija i opasnost od greenwashinga otežavaju donošenje odluka. Velik broj rejtinških agencija, s još uvijek neujednačenim kriterijima, čini situaciju još složenijom. Novi regulativni standardi zahtijevaju da svi podaci o održivosti budu strukturirani, strojno čitljivi i provjerljivi. Niže kamatne stope ili jeftiniji novac bit će dostupni onima koji će poslovati društveno odgovorno i transparentno te svojim poslovanjem što manje štetiti okolišu – dodaje Lučić.
Formiranje ESG odjela
Zbog toga je formiranje ESG odjela i odgovornih osoba u središnjici i po društvima Grupe Končar bilo nužno, a cilj je jasan – suzbijanje negativnih utjecaja poslovanja na klimu te društveno odgovorno i etično poslovanje, kao i provođenje tranzicijskoga akcijskog plana te pravilnika o suzbijanju korupcije. Upravu se zbog toga izvještava o svim relevantnim ESG kriterijima te se ona aktivno uključuje u kreiranje ESG politika za održivo i transparentno poslovanje, ali rizici uvijek postoje.
– Jedan od rizika s kojim se susrećemo je da Hrvatska, za razliku od bogatijih, primjerice skandinavskih zemalja, ima manjak kadra sa strateškim znanjima primjene integriranog sustava održiva poslovanja i izvještavanja s konkretnim pokazateljima uspješnosti. Zeleno financiranje i vrednovanje društava u koje su uključeni ESG principi zahtijevaju i ljude koji imaju specifična znanja potrebna za buduće financiranje poslovanja ili investicija – napominje Lučić.
Dakle, s jedne strane postoji manjak stručnjaka, a s druge strane rastuća potražnja. A može se pretpostaviti da će u budućnosti, kako se regulativni zahtjevi budu proširivali, potražnja biti još i veća. ESG stručnjaci ključna su karika u prikupljanju, analizi i pripremi izvještaja o održivosti pa je baš zbog toga potrebno dodatno ulagati u njihovo obrazovanje i usavršavanje.
– Smatramo da provedba ESG strategije može imati samo višestruke pozitivne učinke. Mi u Liburniji te učinke prepoznali smo u većoj transparentnosti poslovanja, povećanju lojalnosti naših klijenata te smanjenju rizika poslovanja. Većina naših ključnih klijenata obveznici su izvještavanja o održivosti, želimo im i u tome biti partner koji podržava njihove održive prakse – zaključuje Matrljan.