Nije novost da je modna industrija jedan o najvećih zagađivača pa je, u jeku okretanja održivosti, ova industriju posljednjih godina posebno izložena kritikama. Od proizvodnje, otpada, štetnih materijala, poticanja pretjerane kupovine… sve su ovo samo neki od razloga zašto čak i najveći ljubitelji najpoznatije kreativne industrije modu drže pod povećalom.
No, jasno nam je i da je proizvodni dio samo mali dio mode u kojem se ‘okreće lova‘. Show, pokazivanje, prezentiranje, elita, najpoznatija lica, ‘moje je bolje od tvojeg‘... sve je ovo dio modnih ‘parada‘, odnosno događanja, koji su važan segment industrije. No, osim što oni industriji donose zaradu, a publici zabavu, jeste li se ikada pitali koliko doprinose i zagađenju?
Kritika modnoj industriji
Najjednostavnije rečeno, sve kritike ovoj industriji postaju jasnije kada se na papir stave brojke koje pokazuju da je svojim aktivnostima modna industrija odgovorna za osam do deset posto stvorenih emisija ugljika, prema UN-u, da 85 posto tekstila svake godine odlazi na odlagalište, pranje nekih vrsta odjeće šalje značajnu količinu mikroplastike u ocean…
Brza moda, koja je postala obrazac gotovo svih brendova, samo je dodatno pogoršala problem. Globalna proizvodnja odjeće udvostručila se između 2000. i 2015. (te samo nastavlja rasti), prema podacima neprofitne organizaciji za smanjenje otpada Wrap, dok je prosječan broj nošenja odjeće pao za 36 posto. Velike marke lansiraju stotine kolekcija svake godine, a pojava jeftinih online trgovina normalizirala je gotovo svakodnevnu kupovinu odjeće za desetak i manje eura, zbog čega se mnogi odnose prema odjeći kao da je jednokratna.
Niske cijene tako su stavljene u prvi plan naspram ekološke štete koja nastaje.
Modne ‘parade‘ kao ekološke katastrofe
No, zanimljivo je kako se čak i u pričanju o problemu koji radi modna industrija, zaboravlja na ‘skriveni ugljični otisak‘ modne industrije koji stvaraju veliki modni događaji i sve što se oko njih događa. Nakon što je nedavno održan Pariški tjedan mode, vrijedi spomenuti da osim najvećih modnih eventa u ‘velikoj četvorci‘ (London, Milano, Pariz i New York), niz je manjih revija, sajmova i predstavljanja kolekcija – a sve to ostavlja ‘trag‘. Osim toga, i ženska i muška odjeća predstavlja se kroz više kolekcija i međukolekcija godišnjem.
Istraživanje koje je proveo Carbon Trust & ORDRE objedinilo je podatke o emisijama generiranim samo poslovnim putovanjima dizajnera i kupaca koji posjećuju tjedne mode, sajmove i ostala predstavljanja kolekcija u godini. Istraživači su otkrili da je u 12 mjeseci, počevši od sezone proljeće/ljeto 2018., ukupno 241 tisuća tona emisija ugljika stvoreno zračnim putovanjem, smještajem, međugradskim putovanjem i prijevozom kolekcija od strane otprilike 11 tisuća pojedinačnih maloprodajnih kupaca i pet tisuća dizajnera. To količina stvorenog ugljičnog otiska jednakog onom koji će se stvoriti osvjetljavanjem Times Squarea u New Yorku u idućim 58 godina, prenosi Statista.
Inače, upravo je New York bio grad čiji su tjedni mode imali najgori utjecaj na okoliš u cijelom svijetu. Grad je ‘odgovoran‘ za stvaranje 60 tisuća tona CO2 emisija samo u jednoj godini, a slijede ga Pariz s 45 tisuća tona i London s 28 tisuća. Prosječni ugljični otisak koji ostavi kupac je 12,1 tona, dok je prosječni otisak za dizajnera 7,6 tona.
Prema izvješću, ovo su vjerojatno ublažene procjene, s obzirom na to da se istraživanje fokusiralo samo na emisije putovanja povezane s komercijalnim aspektima tjedana mode i kolekcija, odnosno kretanja dizajnera i kupaca, a ne na sve druge skupine sudionika – kao što su mediji i influenceri.
Raste pritisak na industriju
Ovo je izvješće potaknulo već rastući globalni pritisak da se poboljša održivost modne industrije. A iako postoji golem prostor za napredak, neke tvrtke pokušavaju pridonijeti poboljšanju. Primjerice, tjedan mode u Londonu bio je hibridnog oblika (online i uživo), je Kopenhagenu uveo niz zahtjeva u vezi s poslovnom praksom i materijalima kojih se dizajneri moraju pridržavati kako bi bili uključeni u revije njihovog tjedna mode.
Istovremeno, neosporno je i to da je modna industrija važan dio gospodarstava, s vrijednošću većom od 2,5 bilijuna dolara te zapošljava više od 75 milijuna ljudi diljem svijeta. Upravo zato je od ključne važnosti da se modna industrija uskladi i poradi na tome kako bi, što unutar pojedinačnih kompanija, što kroz opskrbni lanac, što kroz kolekcije i događaje, pridonijela rješavanju pitanja klimatskih promjena i zagađenja.