Urbana područja dom su većine svjetskog stanovništva, što znači i da, prema UN-u, ona stvaraju 75 posto emisija CO2. Pa što to hrvatski gradovi čine kako bi potaknuli dekarbonizaciju? Svi se hvale održivošću i zelenim projektima, no kako izgledaju u praksi? Odgovor na to pitanje dao nam je Osijek, koji je prošle godine ponio i titulu najboljega hrvatskog ekograda.
– Grad Osijek i povezana gradska trgovačka društva do sada su instalirali 18 sunčanih elektrana ukupne snage od 918 kW na objektima u vlasništvu Grada Osijeka i trgovačkih društava u gradskom vlasništvu, što je godišnja proizvodnja od 1150 MWh električne energije iz obnovljivih izvora energije. Tako proizvedena električna energija upotrebljava se za vlastitu potrošnju – poručili su iz Grada i dodali da je mjerama energetske učinkovitosti obnovljeno pet osnovnih škola i tri dječja vrtića te ušteđeno najmanje 60 posto potrošnje primarne energije.
Pametna rješenja
S druge je strane Lijepe Naše Pula, koja je među prvima počela uvoditi pametna rješenja koja su uvelike utjecala na dekarbonizaciju.
– Mjere kojima se ulaže u energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije prepoznate su kao učinkoviti načini postizanja ciljeva održivog razvoja jer izravno pridonose smanjivanju negativnih učinaka na okoliš, emisija CO2, povećanju sigurnosti opskrbe energijom, prekidanju povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom te povećanju konkurentnosti gospodarstava – rekli su iz Grada Pule.
O dekarbonizaciji misli i Grad Slavonski Brod, potpisnik Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju kojim se obvezao na smanjenje za najmanje 55 posto do 2030. i 80 posto do 2050., kao i na učinkovitiju upotrebu energije te veću upotrebu obnovljivih izvora energije, ali i povećanje otpornosti prilagođavanjem posljedica klimatskih promjena do 2030. godine.
– Kako bi ostvario ambiciozne planove, Grad Slavonski Brod uspješno se prijavio na drugi otvoreni poziv za potporu inicijative European City Facility, EUCF, koja pruža potporu jedinicama lokalne samouprave u razvoju investicijskih dokumenata za ulaganja u održivu energiju te stručnu i financijsku potporu gradovima u pripremi potrebnih analiza. Glavni je cilj projekta izrada investicijskoga koncepta dekarbonizacije, optimizacije i digitalizacije sustava daljinskoga grijanja. U skladu s prihvaćenim strateškim dokumentima iz područja energetike, taj koncept bit će dobra osnova za udruživanje s drugim projektima koje Grad planira realizirati kao što su dubinska energetska obnova javnih zgrada i povećanje udjela obnovljivih izvora energije – priopćili su iz Slavonskog Broda.
Ekološki održivi
Grad Karlovac također je orijentiran prema zelenim, pametnim i okolišno održivim politikama Europske unije i svjetskih trendova. Plan razvoja do 2030. pokazuje opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije radi smanjenja emisija CO2, povećanja sigurnosti i diverzifikacije energetske opskrbe grada, smanjenje energetske potrošnje u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete te uspješne transformacije Karlovca u ekološki održivi grad, a Provedbeni program usmjeren je na zelenu tranziciju u svim sektorima društva.
– Karlovac je počeo izrađivati akcijski plan za zeleni grad, ‘Green Cities Action Plan‘, i tako je kao drugi zeleni grad u Hrvatskoj, nakon Splita, postao član Zajednice zelenih gradova Europske banke za obnovu i razvitak – navode iz karlovačke gradske uprave.
I dok sve to zvuči hvalevrijedno na papiru, pravo je pitanje koliko građani sudjeluju u zelenim akcijama hrvatskih gradova i koliko zapravo gradovi slušaju svoje građane kad se govori o održivosti.
– Kako bi se osigurala usklađenost budućeg razvoja, proveden je opsežan participativni proces u koji su uključeni građani i zainteresirani dionici, a koji su sudjelovali u izradi dokumenta u više faza. Provedene su sektorske fokus-skupine i anketirana javnost u početnoj fazi, B2B sastanci i online radionice u fazi obrade rezultata analize stanja i pripreme strateškog okvira, kao i dodatni sastanci s pojedinim sektorskim dionicima u fazi prilagodbe nacrta strateškog okvira. Provedeno je i javno e-savjetovanje. Planom je uspostavljen strateški okvir s četiri prioriteta: grad po mjeri čovjeka, zelena urbanizacija, čist i fleksibilan promet i produktivan grad – objasnili su iz pulske gradske uprave.
Uključivanje građana
U zelene stavke svog poslovanja građane uključuje i Osijek.
– U sklopu projekta ‘Oči, srca i ruke – urbana revolucija‘, koji se kao dio programa ‘Obzor‘ trenutačno provodi u Osijeku, građani su uključeni u odlučivanje i kreiranje sadržaja na javnim površinama uz promicanje mjera održivog razvoja anketiranjem i intervjuiranjem u svrhu holističkog pristupa koji uključuje različite društvene, kulturne i etičke aspekte. Taj format uključivanja građana Grad će primijeniti i u budućim intervencijama, gdje god to bude moguće – rekli su u Osijeku i dodali da zainteresiranu javnost uključuju u razne radionice.
Naravno, kad se govori o održivim projektima, važno je spomena da je građanima potrebna dodatna edukacija. Recimo, Slavonski Brod ugovorio je sa Zelenom energetskom zadrugom iz Zagreba pružanje usluga tehničke i administrativne potpore građanima u prijavi na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje ugradnje sunčane elektrane te provedbe lokalne kampanje i ispitivanja interesa za ulaganje u vlastitu sunčanu elektranu.
Mnogo stvari i gradovi mogu naučiti od svojih stanovnika, pa se tako vrlo često pokreću inicijative za čišćenje kvartova, što mnoge gradske uprave nagrađuju. Grad Trogir, na primjer, već drugu godinu zaredom u povodu Dana grada nagrađuje one građane koji su u reciklažno dvorište donijeli najviše otpada. Da takve akcije imaju učinka i da su građani spremni na čišće i održivije gradove, pokazuje i statistika da je u Trogiru u posljednje tri godine odvajanje papira i plastike poraslo za više od 400 posto, a stakla više od 300 posto. Inicijative i građana i gradskih uprava ne nedostaje.