Žene i muškarci u Hrvatskoj uglavnom su jednako plaćeni, osim kad je riječ o izvršnim i menadžerskim pozicijama gdje je muškarcima plaća veća u prosjeku 15 posto. Usporedbe radi, u Srbiji, koja nije u EU, razlika u plaćama muškaraca i žena je između 25 i 35 posto na svim razinama, dok je u Sloveniji, koja je već 20 godina članica EU, razlika u plaćama na menadžerskim pozicijama još izraženija nego što je to u Hrvatskoj. Pokazali su to podaci istraživanja Total Remuneration Survey tvrtke Mercer Marsh Benefits, predstavljeni jučer na konferenciji u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn.
Da to treba mijenjati istaknula je Jasminka Horvat Martinović, direktorica Marsha, dodajući da će tomu uvelike pridonijeti Europska direktiva o transparentnosti u kojoj će tvrtke od 150 zaposlenih morati od lipnja 2027. podnositi izvještaj o plaćama.
Kako je objasnio Nikola Vranjin, senior HR konzultant u Merceru, žena je na menadžerskim pozicijama sve više, doduše, muškarci su i dalje češće na izvršnim pozicijama – 70 posto naspram 30 posto žena. No Vranjin je naglasio kako će se u budućnosti te razlike smanjivati.
Izazovi sa zadržavanjem talenata
Što se, pak, tiče predviđanja za iduću godinu, i u Srbiji i u Hrvatskoj ispitanici u istraživanju – investitori, lideri, zaposlenici i HR timovi – očekuju da će plaće rasti 5 posto u idućoj godini. Dobre su vijesti da relativno stabilno makroekonomsko okruženje (period velikih otpuštanja je završio, predviđanja i očekivanja investitora su pozitivna, hrvatski BDP rast će iznad prosjeka eurozone) pruža mogućnost realnog povećanja zarada. No ono s čime će se stručnjaci u odjelima ljudskih resursa u Hrvatskoj i dalje suočavati jest veliki nedostatak radne snage, odnosno privlačenje i zadržavanje talenata, napomenula je Radmila Krunić, konzultantica za nagrade u Merceru.
– HR-ovci se trenutno bore s privlačenjem talenata, pogotovo digitalnih, uče kako da upravljaju radnom snagom koja radi na daljinu. U tvrtkama nedostaje znanja, troškovi rastu, a znanje se gubi kada zaposlenici odlaze iz organizacije. Globalno više od polovice HR lidera smatra da će ljudski faktor biti presudan za budući uspjeh organizacije – objasnila je Krunić.
Personalizirani benefiti
HR-ovci se u istraživanju slažu da će prilagođavanje paketa benefita svakom zaposleniku u idućem razdoblju biti bitno, a slično smatraju i zaposlenici. Njih je čak 57 posto spremno odreći se povećanja zarade za neki well-being benefit ili neku vrstu štednje. Dobrobit zaposlenika više nije privilegija, već nužnost, dodala je Horvat Martinović.
– Na temelju Mercerovih istraživanja o dobrobiti, vidljivo je da ulaganje u zdravlje i sigurnost zaposlenika prednjači među benefitima i donosi višestruke koristi – od produktivnosti do zadržavanja talenata. Podržavajući brigu o zdravlju, poslodavci zaposlenicima šalju jasnu poruku: ‘Mi brinemo o vama‘ – rekla je Horvat Martinović, uz zaključak da će u narednom razdoblju kvalitetno upravljanje igrati ključnu ulogu.
Da zaposlenici danas traže više od plaće potvrdio je Dan Dobre, voditelj rasta i rješenja u Marshu, ističući da je neučinkovito vodstvo rizik broj jedan s obzirom na ozbiljnost i pogoršanje mentalnog zdravlja ljudi.
Isto tako, s implementacijom umjetne inteligencije u poslovne procese lideri brinu da zaposlenici neće dobro prihvatiti te nove tehnologije, jer, na kraju dana, digitalnu transformaciju trebaju prenijeti ljudi. Naime, do 2040. godine na svijetu će biti 20 milijuna manje ljudi u radnoj dobi, dok bi samo do 2030. godine (za šest godina) čak 53 milijuna radnih mjesta moglo biti zamijenjeno robotima i automatiziranim sustavima, i to zbog razvoja umjetne inteligencije. U tomu ni Hrvatska nije iznimka – i na nas utječe sve manji broj radnika, pritisak na proračune, nepopunjena ili ukinuta radna mjesta te događaji u svijetu koji utječu na naše mentalno zdravlje, objasnio je Dobre.
Lideri moraju poticati dijalog
S činjenicom da će AI zamijeniti ljude na radnim mjestima nije se složio Jan Štedul iz tvrtke Mindsmiths koja razvija AI agente. Kako je istaknuo, taj je strah normalan, ali napredak tehnologije ne zamjenjuje ljude, dok su AI agenati koje oni razvijaju primjer kako tvrtke mogu umjetnu inteligenciju koristiti prema svojim kupcima ili korisnicima, ali i zaposlenicima.
S obzirom na to da bi 53 milijuna ljudi u budućnosti potencijalno moglo promijeniti svoj posao, svi se mi moramo mijenjati, napomenuo je Tomislav Zorić, direktor nagrada u Croatia osiguranju. Dodao je i da su se benefiti za zaposlenike počeli podrazumijevati, iako nas u ovoj regiji najviše muči pitanje plaća.
Sociologinja Dora Odak dodala je da su problem menadžerima postale i sve veće generacijske razlike. No, ona smatra da je ‘generacijski jaz‘ sintaksa koja nas stavlja u situaciju ‘mi protiv vas‘, a lideri moraju potaknuti dijalog između starijih i mlađih kolega. Za mlade je djelatnike, nadovezala se Sara Sulić iz Marsha, jedan od najznačajnijih faktora upravo mentorstvo starijih kolega.